Bespomoćni 93-godišnji umirovljenik brutalno je ubijen u Köln-Neubrucku u Njemačkoj, a ozljede upućuju na to da je bio mučen.

Za ovo ubojstvo uhićena su tri muškarca, državljanin BiH, državljanin Srbije i državljanin Sjeverne Makedonije.

Mediji u Njemačkoj izvijestili su da je 93-godišnji Hans-Jurgen W. napadnut u svom domu, vezan, teško zlostavljan i na kraju mučen do smrti.

Postavilo se i pitanje neuspjeha njemačke migracijske i sigurnosne politike, jer su osumnjičenici bili dobro poznati vlastima, neki su čak dva puta deportirani, ali su se neometano vraćali u Njemačku.

Njegovo tijelo su pronašla njegova djeca pored njegovog kreveta. Forenzički pregled kasnije je otkrio traumu tupim predmetom i pritisak na njegov trup i vrat. Modrice na licu, ozljede glave, ruku, leđa i ramena stvorile su sliku čovjeka koji je prije smrti očito bio životinjski mučen, piše Kettner-edelmetalle.de.

Kuća je potpuno pretražena. Ormari su bili rasporeni, ladice ispražnjene, a njihov sadržaj razbacan po podu. Među ukradenim predmetima bili su luksuzni električni bicikl, mobitel, debitna kartica i žrtvin vjenčani prsten.

Ključni trag došao je iz tragova koje su počinitelji navodno ostavili na mjestu zločina: opušaka, otisaka prstiju i DNK na diranim predmetima. Prema izvješću, ti su tragovi doveli do 30-godišnjeg Srbina Nenada A. koji je navodno već imao impresivan kriminalni dosje: krađe, prijevare, krivotvorenja i iznude. Navodno je još uvijek bio u pritvoru od sredine travnja 2026.

Njemački portal navodi da je Nenad A. navodno dobio nalog za deportaciju uz prijetnju udaljenja. On je 21. travnja dobrovoljno otišao u Srbiju, a samo kratko vrijeme kasnije navodno se ilegalno vratio u Njemačku. Nekoliko dana kasnije, starac je ubijen u Kölnu.

Uhićen je nakon brze potjere na autocesti A1 kod Remscheida. Automobil i tablice su ukradeni.

Prema izvješćima, nadzorne kamere pokazuju još jednog muškarca u kući žrtve: Bajrama K., 36-godišnjeg muškarca rođenog u Skoplju. Policiji je poznat i zbog imovinskih, seksualnih, nasilničkih i prometnih prekršaja. Prema izvješću, muškarac je već dva puta deportiran.

Uhićen je u Salzburgu.

Drugi osumnjičeni pomagač je državljanin BiH, uhićen je u prihvatilištu za izbjeglice u četvrti Mulheim u Kelnu. Navodno su mu zabilježeni i brojni imovinski i prometni prekršaji. Portal navodi da mu je boravišni status u više navrata produljivan kroz takozvane fiktivne boravišne dozvole, iako su vlasti navodno bile upoznate s njegovom kriminalnom prošlošću.

Više od dva desetljeća čovjek iz Bosne i Hercegovine okupirao je njemačku vlast. Iako nema pravo boravka, on i njegova obitelj od države dobivaju 7250,77 eura mjesečno, objavio je danas Nijemac Bild.

Huso B. se prvi put pojavio u Kölnu 2003. godine bez ikakvih identifikacijskih dokumenata. Zahtjev za azil mu je odbijen jer se Bosna i Hercegovina smatra sigurnom zemljom porijekla. Muškarac je “nestao” i ponovno se vratio u Njemačku 2007. godine, prenosi Austrijanac Heute tekst iz Bilda.

Huso je opet protjeran, ali je ostao u zemlji. Tužio se za pravo na boravak, a postupak se razvlačio dvije godine. I ovaj zahtjev je odbijen. No, nije deportiran ni kad je počinio zločin.

Kako se navodi, Huso B. je od 2010. godine poznat policiji zbog raznih prevara. Istovremeno je u Kölnu zasnovao obitelj. On i supruga imaju osmero djece, prenosi njemački tabloid. Prema dostupnim dokumentima, obitelj ostvaruje naknade prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila.

Huso B. i njegova supruga primaju po 835,24 eura “životnog dodatka”, dok njihovo osmero djece prima od 630,81 do 817,71 eura mjesečno, ovisno o dobi. To ukupno iznosi 7.250,77 eura mjesečno ili više od 87.000 eura godišnje. Obitelj živi u stambenoj zgradi za tražitelje azila i ne plaća stanarinu, prenosi Bild.

Kada su novine kontaktirale grad Köln, vlasti su se pozvale na zakonske propise i odbile komentirati konkretan slučaj. Općenito govoreći, naveli su da se “deportacija ne može uvijek provesti ako netko nema pravo na ostanak. Čimbenici koje treba uzeti u obzir uključuju obiteljsku situaciju. Ako su djeca pogođena deportacijom, čak i posredno, na to se mora obratiti posebna pozornost”, navodi Bild.

Budući da obitelj godinama živi u Njemačkoj, više ne primaju samo osnovne naknade, već takozvane “poboljšane analogne naknade” ekvivalentne redovnoj socijalnoj pomoći. Prema gradskim podacima, u Kölnu ima sedam obitelji od deset osoba s maloljetnom djecom koje primaju naknade za tražitelje azila.

Huso B. je novinarima negirao da je dobio toliki novac. Umanjio je i svoju kriminalnu prošlost.

– Zadnji zločin počinio sam 2014. godine – rekao je.

Njegovo posljednje pojavljivanje pred sudom zakazano je za 8. prosinca 2025. Prema državnom tužiteljstvu, navodno je pokušao prevariti kupce u lancu drogerija korištenjem darovnih kartica. Suđenje je odgođeno.

Nakon što se u javnosti pojavila informacija da su švedske vlasti deportovale četverogodišnjeg Raifa Terzića, dječaka s poteškoćama u razvoju rođenog u Malmöu, oglasilo se Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj.

– Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj upoznalo se sa slučajem maloljetnog dječaka Raifa Terzića isključivo putem medijskih napisa.

Do trenutka objave spomenute informacije u medijima, Veleposlanstvo nije zaprimilo nikakav službeni zahtjev obitelji za pomoć, niti za bilo kakve konzularne ili druge usluge.

Slijedom navedenog, Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Stockholmu nije poduzelo nikakve aktivnosti, a nije bilo ni formalnog osnova niti zahtjeva strane.

Napominjemo da Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine nema utjecaja na migracionu politiku Kraljevine Švedske, kao ni na odluke švedskih nadležnih tijela u vezi s boravkom, povratkom ili državljanstvom. Ipak, Veleposlanstvo ostaje spremno, u okviru svojih ovlasti, pružiti pomoć i informacije svim građanima Bosne i Hercegovine u cilju zaštite njihovih prava i interesa, ukoliko za to bude podnesen odgovarajući zahtjev.

Također ističemo da djeca rođena u Kraljevini Švedskoj, čiji roditelji u trenutku rođenja nisu bili švedski državljani, ne stječu automatski državljanstvo Kraljevine Švedske samim rođenjem na njenom teritoriju.

Prema informacijama kojima raspolaže Veleposlanstvo, a dostupni su iz medijskih izvora, roditelji maloljetnog Raifa Terzića su nakon njegovog rođenja stekli državljanstvo Kraljevine Švedske. S obzirom na to da dječak nije pravovremeno upisan u matičnu knjigu rođenih i državljana Bosne i Hercegovine, što je preduvjet za daljnje postupke vezane za reguliranje statusa državljanstva, nastao je pravni vakuum koji je, prema dostupnim informacijama, doveo do sadašnje situacije.

Imajući u vidu navedeno, zaštita prava i interesa djece rođene u Kraljevini Švedskoj najbolje se ostvaruje pravovremenim upisom rođenja u Bosni i Hercegovini i reguliranjem statusa državljana Bosne i Hercegovine.

Posebno ističemo da je Kraljevina Švedska jedna od samo tri države s kojima Bosna i Hercegovina, uz Republiku Srbiju i Republiku Hrvatsku, ima sklopljen Ugovor o dvojnom državljanstvu, koji dodatno olakšava i omogućava pravovremeno reguliranje državljanskog statusa djece rođene u Švedskoj.

Prijava rođenja djece moguća je putem Veleposlanstva BiH u Stockholmu, kao i osobno ili putem punomoćnika neposredno u nadležnoj matičnoj općini u BiH, saopćeno je iz Veleposlanstva BiH u Švedskoj.