U Bosni i Hercegovini postoji 30 dijaliznih centara u kojima se dijalizira 2600 pacijenata.

U cijeloj zemlji do sada je bubreg transplantiran za 450 osoba, a u Federaciji BiH na transplantaciju ovog organa trenutno čeka njih 160.

O tome govori prof. dr.sc. Halima Resić, nefrologinja i predsjednica Donorske mreže BiH, navodeći da je broj onih koji čekaju na transplantaciju organa sigurno veći, ali da se zbog dugog čekanja na transplantaciju mnogi pacijenti ne upisuju na liste.

– Najveći problem transplantacijske medicine u FBiH je što nemamo dovoljno kadaveričnih transplantacija (transplantacija organa s umrlog donora). Prošle godine imali smo 25 transplantacija sa živih donora, a samo jednu s kadavera. Transplantacijski koordinatori u kliničkim centrima ne otkrivaju na vrijeme darivatelje koji su doživjeli moždanu smrt, a ima i slučajeva da obitelji preminulih ne daju suglasnost za doniranje organa. Zato je, rekao bih, važna promocija doniranja organa koju Donorska mreža radi u suradnji s Udrugom dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, uz potporu Federalnog ministarstva zdravstva, u zdravstvenim ustanovama. Smatram da je ključno da se zdravstveni radnici educiraju i šire ideju doniranja, humanosti i plemenitosti doniranja organa, jer ako kadaverična transplantacija ne zaživi, ​​bojim se da transplantacijska medicina u FBiH nema svijetlu budućnost. Sada smo, prema statistici, na jako niskom nivou u odnosu na zemlje u okruženju i šire, a potencijalnih donora imamo – ističe Resić povodom Svjetskog dana bubrega 14. marta.

Napominje da se tek sada provode kvalitetne kampanje o važnosti donorstva, a razlog je, dodaje, to što do sada nisu imale podršku nadležnih institucija.

– Donorska mreža i Udruženje sve su radili volonterski, a sada imamo podršku Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva civilnih poslova BiH. U ovom mjesecu organizirat ćemo konferenciju pod nazivom „Etički i vjerski aspekti doniranja organa“ s jednim jedinim razlogom za povećanje doniranja organa – istaknula je Resić.

Ovogodišnja globalna kampanja „Zdravlje bubrega za sve – briga za ljude, zaštita planeta“ po prvi put otvara važnu temu utjecaja dijalize kao nadomjesne terapije za bubrežnu funkciju na okoliš.

Prema Resićevim riječima, cilj je ukazati na važnost prevencije bubrežnih bolesti, ali i pokazati koliko dijaliza šteti Planeti.

– Dugotrajna dijaliza uzrokuje komplikacije na svim organima, ali i troši puno vode i energije, emitira stakleničke plinove, a sve to dovodi do klimatskih promjena. Zato je važno raditi na prevenciji bubrežnih bolesti i povećanju transplantacija – kaže Resić.

Okidači za bubrežne bolesti su: dijabetes, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, starija životna dob, pretilost, hrana bogata solju, određeni lijekovi.

– Bolesti bubrega su tihe ubojice, jer u većini slučajeva ne daju simptome dok se bolest ne razvije. Zato je ključna maksimalna prevencija kako bi se smanjio broj ljudi na dijalizi. U nastanku bolesti ključni su zdrava prehrana i način života te redoviti pregledi kako bi se promjene otkrile na vrijeme. To stalno ističem, jer sam u razgovoru s našim nefrolozima saznala da pacijenti kasne na preglede – zaključila je Resić.