Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatra Izvješće o javnoj raspravi o akreditaciji i kontroli visokoškolskih ustanova u BiH, u kojem Povjerenstvo za antikorupciju ovog doma predlaže sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova.

Izvještaj se odnosi na javno saslušanje novinara, istraživača, menadžmenta i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, v.d. rektora Europskog sveučilišta KALOS Tuzla, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.

Povjerenstvo je predložilo nekoliko zaključaka, među kojima je i stav da obrazovanje ne smije biti poslovni, već javni interes od najveće važnosti, te da sva sredstva u visokom obrazovanju trebaju biti usmjerena u nastavni proces, znanstvenoistraživački rad, razvoj nastavnog kadra i poboljšanje uvjeta studiranja.

U jednom od zaključaka pozivaju se nadležne zakonodavne institucije da svim visokim učilištima nametnu obvezu da najmanje jednom godišnje javno objave popis diplomiranih studenata, magistara i doktora znanosti koji su stekli diplomu u prethodnoj akademskoj godini, s podacima o studijskom programu, stečenoj diplomi i datumu izdavanja diplome, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.

Također je predloženo da Vijeće ministara BiH i nadležne institucije pokrenu sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova, uključujući preispitivanje uloge, nadležnosti i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH.

Komisija također traži da Vijeće ministara BiH u roku od 90 dana pripremi i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi prijedlog zakonskog rješenja ili drugih mjera za uspostavu javnog registra svih zaposlenih u institucijama BiH. Taj bi registar sadržavao podatke o stručnom usavršavanju, nazivu visokog učilišta na kojem je diploma stečena, kao i godinu stjecanja diplome, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.

U jednom od zaključaka poziva se Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, nadležna tužiteljstva, porezne uprave, inspekcije i drugi nadležni organi da poduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju eventualne kaznene, koruptivne i financijske odgovornosti u oblasti visokog obrazovanja.

Kako se navodi, riječ je o nezakonitom stjecanju i izdavanju diploma, zloporabama u postupcima akreditacije i licenciranja, kao i provjerama novčanih tokova visokih učilišta gdje su utvrđene ozbiljne nepravilnosti.

Također je predloženo da nadležne zakonodavne institucije razmotre mogućnost da se studijski programi iz područja medicine, zdravstva, pedagogije i nastave te pojedinih tehničkih znanosti od posebnog javnog značaja izvode isključivo na javnim visokim učilištima dok se ne uspostave učinkoviti i kontinuirani mehanizmi kontrole u sustavu visokog obrazovanja.

Predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović kazao je da je riječ o, kako je naveo, zastrašujućim razmjerima problema u obrazovanju.

– Riječ je o trgovini diplomama, kupovini znanja, nenormalnoj gladi za profitom ljudi koji ne prezaju od igre za novac s najvećim potencijalom društva u kojem živimo, a to su znanje i obrazovanje – kazao je Borenović.

Ocijenio je da je ovo posljednji trenutak da institucije na svim razinama ozbiljno reagiraju, dodajući da će se, ako se takve pojave prođu bez adekvatne reakcije, društvo obesmisliti.

Govoreći o slučaju Europskog univerziteta KALOS Tuzla, Borenović je naveo da su nadležne institucije Tuzlanskog kantona oduzele licencu Medicinskom fakultetu tog sveučilišta 2022. godine, ali da je, prema informacijama iznesenim tokom javne rasprave, upis studenata uprkos tome nastavljen.

– Bez obzira na to što im je oduzeta licencija, upisuju 2024./2025. školske godine, 181 student medicine na tom privatnom fakultetu, gdje taj upis košta 10.000 KM – kazao je Borenović.

Dodao je da Povjerenstvo ima saznanja i o sličnim slučajevima u drugim dijelovima BiH, pa tako i u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, te ocijenio da nadležne institucije moraju reagirati kako bi se zaštitio sustav visokog obrazovanja.

Zastupnica Rejhana Dervišević rekla je da je njen prijedlog hitnog postupka za izmjene i dopune Zakona o zaštiti osobnih podataka u skladu sa zaključcima Povjerenstva jer bi, prema njenim riječima, predstavljao antikorupcijski mehanizam.

– Vrijeme je da se konačno upali svjetlo tamo gdje je mrak, a najgušći mrak je tamo gdje se prodaju i skrivaju diplome – kazao je Dervišević.

Zastupnik Midhat Čaušević ocijenio je da je ova tema dobila na značaju u javnom prostoru u BiH, te da je Komisija uradila posao koji su, kako je rekao, institucije trebale uraditi mnogo ranije.

Dodao je kako je nedopustivo pozivati ​​se na zaštitu osobnih podataka kako bi se prikrile radnje koje su, prema njegovim riječima, pogubne za društvo.

Društvenim mrežama već dva dana kruži snimka skupine žena koja se tuče. Snimak je nastao u Bosni i Hercegovini, tačnije u Cazinu.

Navodno, stoji uz video na Instagram profilu Cazinske čaršije, riječ je o majkama koje su se potukle na maturskoj večeri svoje djece u tom gradu.

– Dok su maturanti slavili kraj jednog životnog poglavlja, večer u Cazinu obilježila je i nemila scena između roditelja. Umjesto podrške i ponosa, došlo je do svađe i fizičkog obračuna koji je šokirao prisutne.

Maturalna večer treba biti noć sjećanja, glazbe i osmijeha mladih, a ne mjesto sukoba i ružnih scena pred djecom koja su čekala svoj najljepši trenutak – navodi se.

Na snimku se vidi da se incident dogodio u Drugoj srednjoj školi “Cazin”, a uzrok svega je navodno naguravanje maturanata pored crvenog tepiha kako bi zauzeli što bolju poziciju za fotografiranje. Prisutni očevi pokušali su razdvojiti majke maturanata i spriječiti da situacija eskalira.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazala je za ponedjeljak, 25. svibnja, javno saslušanje rukovodstva i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH i vd rektorice Europskog sveučilišta Kallos Tuzla Anke Bulatović.

Novinari i istraživači Anisa Mahmutović i Adis Mujdanović ranije su javno saslušani povodom informacija o procedurama i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Ukazali su na određene nepravilnosti u radu pojedinih privatnih sveučilišta, povezanost s političkim strukturama, kao i nerad nadležnih, prije svega Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine.

Tijekom prezentacije istaknute su i ozbiljne sumnje u zlouporabe i korupciju pri zapošljavanju u javnom sektoru, uključujući i moguće korištenje spornih diploma stečenih na pojedinim privatnim visokim učilištima.

Članovi Vijeća Univerziteta u Sarajevu – Fakulteta elektrotehnike oglasili su se priopćenjem za javnost u kojem skreću pažnju na nedavne aktivnosti rektora i Senata Sveučilišta u Sarajevu u postupku prihvaćanja izvješća povjerenstva o tijeku i rezultatu obrane doktorske disertacije u slučaju jedne kandidatkinje, što je po njima zabrinjavajuće i može imati dugoročne posljedice za Sveučilište u Sarajevu.

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

– U konkretnom slučaju, fakultetsko vijeće je u više navrata odbilo doktorsku disertaciju pristupnika, jer su na samu disertaciju iznesene ozbiljne i argumentirane stručne primjedbe koje ukazuju na nedostatke u kvaliteti rada i vjerodostojnosti rezultata, a tražene korekcije nisu provedene na način koji bi otklonio ključne dvojbe i zadovoljio akademske standarde. Uz poštivanje svih normi akademskog i stručnog djelovanja, Fakultetsko vijeće odlučilo je zaštititi minimalne kriterije i očuvati vjerodostojnost najvišeg akademskog zvanja. Takav stav očito nije odgovarao privilegiranoj kandidatkinji i imenovanom povjerenstvu, pa je slučaj dobio sudski epilog pod optužbama za diskriminaciju, nakon čega su uslijedile sudske mjere koje su snažno intervenirale u tijek akademske procedure, uključujući i inzistiranje na zakazivanju obrane doktorske disertacije.

No, fakultetsko vijeće ni nakon održane obrane i dodatnog pritiska rektora i Senata nije odstupilo od svoje stručne ocjene, već je ostalo pri stavu da disertacija ne zadovoljava standarde potrebne za stjecanje najvišeg znanstvenog zvanja. U postupanju Fakultetskog vijeća, u granicama svojih nadležnosti i sukladno važećim pravilima studija, nije uočen pogrešan korak nadležnih institucija koje vrše nadzor nad zakonitošću rada fakulteta i sveučilišta. Unatoč tome, Senat je svojim postupanjem zaobišao konačnu odluku Fakultetskog vijeća, te donio odluku o prihvaćanju izvješća Povjerenstva o tijeku i rezultatu obrane doktorskog rada, čime je otvorio put da se postupak završi kao da uočeni stručni i akademski nedostaci rada nisu bili od odlučujućeg značaja, mimo svih važećih propisa.

Posebno zabrinjava činjenica da je, po našem mišljenju, cijeli postupak poprimio obilježja sustavnog i institucionalnog pritiska na članove Fakultetskog vijeća, uz pokušaje obesmišljavanja, ograničavanja ili potpunog zaobilaženja njihovih zakonskih i akademskih ovlasti. Smatramo nedopustivim svaki oblik djelovanja kojim se na članove Fakultetskog vijeća vrši pritisak s ciljem utjecaja na njihov rad, odlučivanje i integritet. Javnost mora znati da se ovdje ne brani samo jedna odluka, nego dignitet akademskog odlučivanja, autonomija matičnog fakulteta i vjerodostojnost najviših akademskih titula koje dodjeljuje Sveučilište u Sarajevu. Utjecaj ovakvih aktivnosti, nažalost, može imati dugoročne posljedice na Sveučilište u Sarajevu, što izravno utječe ne samo na akademsku zajednicu danas, već i na percepciju znanstvenih zvanja svih nas, odnosno sadašnjih, bivših i budućih studenata. Cilj ovog javnog oglasa je pokušaj očuvanja kvalitete i digniteta akademskog rada, integriteta akademskih titula, te povjerenja koje javnost ima u Sveučilište u Sarajevu kao najvišu obrazovnu i znanstvenu instituciju.

Smatramo da su nadležna i nadležna tijela matičnih fakulteta, koji su organizatori i nositelji doktorskih studija, jedina mjerodavna i nadležna odlučivati ​​o doktoratima na javnim sveučilištima, te da se takve odluke ne bi smjele nametati voljom pojedinaca koji nisu kompetentni ulaziti u meritum doktorske disertacije ili odlučivati ​​o doktoratu samog rada. U izoliranim slučajevima, kao što je predmetni, smatramo da je nedopustivo dodjeljivanje znanstvenog naziva doktora znanosti kandidatu na čiji rad su iznesene ozbiljne i argumentirane stručne primjedbe koje jasno ukazuju na nedostatke u njegovoj kvaliteti.

S obzirom na nastalu situaciju, zahtijevamo cjelovitu, nepristranu i institucionalno odgovornu reviziju svih akata i radnji u ovom slučaju, puno poštivanje zakonskih i statutarnih ovlasti Fakultetskog vijeća, te zaštitu njegovih članova od bilo kakvog pritiska.

Zastupnica Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić objavila je svoju diplomu pravnice kako bi svima dala do znanja otkud joj titula preko koje je uz pomoć stranke stigla do mjesta vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP).

No, njezina transparentnost neće odagnati sumnje u kvalitetu njezina formalnog obrazovanja. Naprotiv.

Naime, osim što je mnogima za oko zapeo datum izdavanja diplome, a to je nedjelja, 27. siječnja 2019., zanimljivo je i to da je dokument potpisao muškarac koji je priznao da je trgovao diplomama u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o profesoru Vladimiru Stojanoviću koji je ove godine s Tužiteljstvom BiH sklopio sporazum o priznanju krivnje za trgovinu krivotvorenim diplomama.

Sporazum je kasnije odbijen na Sudu BiH, pa mu se, zajedno s još nekolicinom optuženika, još uvijek sudi.

On je bio dio grupe koja je razotkrivena u akciji “Klaster” i koja je optužena za prodaju oko 50 diploma koje su plaćene do 10.000 KM i na osnovu kojih su nezakonito zaradili 370.000 KM.

Stojanović, kao dekan Poslovno-pravnog fakulteta, koji je tada djelovao u sklopu Sveučilišta Union-Nikola Tesla, potpisao je diplomu Nikoline Šljivić.

Danas je kao profesor zaposlen na Sveučilištu MB u Beogradu, barem tako stoji na stranici, koje je nasljednik Sveučilišta Union-Nikola Tesla.

Uz ovaj angažman, profesor Stojanović je bio i v.d. rektora Sveučilišta modernih znanosti CKM Mostar i ravnatelja Visoke škole Union Mostar.

CKM je kasnije svoje ime prenio na Victoria International University Mostar, a presudom iz listopada ove godine kao pravna osoba kažnjen je s 370.000 maraka zbog nezakonite trgovine, zlouporabe službenog položaja i krivotvorenja isprava.

Stojanović je optužen da je izdavao diplome studentima koji nisu dolazili na fakultet i polagali ispite. Jedina im je obveza bila plaćati školarinu.

Inače, uz sve kontroverze s kojima se Nikolina Šljivić susreće zbog svog obrazovanja, ona je postala i predmetom interesa Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine. Naime, SIP je pokrenuo proceduru provjere je li Šljivić u sukobu interesa, odnosno jesu li joj funkcije zamjenice direktora i predstavnika u NSRS nespojive prema Izbornom zakonu BiH.

Šljivić tvrdi da se protiv nje vodi kampanja koja nema veze s profesionalnim i elementarnim ljudskim dostojanstvom, najavio je. Kapital.