U brčanskom naselju Čađavac pronađene su tri ručne bombe M-75 koje su bile zapakirane u plastičnu kutiju, oblijepljene papirnom ljepljivom trakom i ostavljene u plastičnoj vrećici ispod mosta, pored lokalne ceste. Eksplozivne naprave pronašla su djeca koja su se igrala u okolici, nakon čega su odmah obavijestila roditelje i nadležne.

Danijel Đurić, koordinator za deminiranje u Odjelu za javnu sigurnost Brčko distrikta BiH, kazao je da je Operativno-komunikacijski centar dojavu građana zaprimio jučer u poslijepodnevnim satima.

– Ekipa je izašla na teren i utvrdila da se radi o tri ručne bombe M-75. Bombe su uklonjene i uskladištene do konačnog uništenja, koje se provodi na poligonu kada se prikupi određena količina NUS-a – rekao je Đurić.

Naglasio je da način na koji su bombe pakirane ukazuje da ih je netko namjerno ostavio na tom mjestu.

– Kada smo izašli na teren primijetili smo da su tri bombe bile zapakirane u plastičnu kutiju i oblijepljene papirnom ljepljivom trakom. To upućuje na zaključak da je kutiju s bombama netko ostavio uz lokalnu cestu, ispod mosta, na mjestu gdje prolaze djeca – upozorio je Đurić.

Prema njegovim riječima, u prvom polugodištu ove godine Operativno-komunikacijski centar zaprimio je 23 dojave građana o pronalasku neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Đurić je ponovno apelirao na građane da oružje, streljivo i eksploziv ne bacaju u prirodu i ne ostavljaju uz cestu.

– Apeliramo na sve građane da, ukoliko pronađu ili posjeduju streljivo, oružje, minsko-eksplozivna ili druga neeksplodirana ubojita sredstva, nazovu Operativno-komunikacijski centar na brojeve 121 ili 123. Sve prijave su anonimne, bez kaznene odgovornosti i bez prijave policiji. Neodgovorni pojedinci ovakvim postupcima dovode u opasnost ostale građane, a posebno djecu – kazao je Đurić.

Majka djevojčice koja je pronašla eksplozivne naprave rekla je da su njezina kći i njezina sestrična tijekom igre ispod mosta uočile običnu plastičnu vrećicu s kutijom.

– Djeca su iz znatiželje otvorila vrećicu i ugledala plastičnu kutiju s narančastim poklopcem. Bio je jako težak, a kroz otvor sa strane vidjelo se da je unutra bomba. Odmah su je ostavili i pobjegli i sve nam prijavili – rekla je.

Ističe kako vjeruje da su neposredno prije toga na tom mjestu bile ostavljene eksplozivne naprave.

– Kontejner je bio potpuno čist, kao i traka kojom je bio pričvršćen. Nije bilo znakova da je tamo dugo stajala ili da ju je uhvatila kiša. Sigurna sam da je netko namjerno donio i ostavio tu torbu ispod mosta – rekla je majka djevojčice.

Apelirala je na nadležne institucije da ovakvim slučajevima obrate dodatnu pozornost kako bi se spriječile moguće tragedije.

Kroz Hematoonkološki odjel Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) godišnje prođe između 50 i 60 djece s različitim dijagnozama, od kojih desetoro treba transplantaciju koštane srži.

Nisu svi onkološki pacijenti tu, ima i djece sa hematološkim zdravstvenim problemima koji u suštini nisu maligni, ali ponekad i njima treba transplantacija, kaže dr. Lejla Hodžić-Pilav, spec. pedijatar, subspecijalista pedijatrijske hematoonkologije, šefica Hematoonkološkog odjela Klinike za pedijatriju KCUS-a.

Na ovom Hematološkom odjelu od 2013. do 2018. godine radila se autologna transplantacija koštane srži (prikupljanje vlastitih matičnih stanica od djeteta koje se potom vraćaju djetetu), a potom je zbog pandemije koronavirusa i nedostatka osoblja ovaj proces transplantacije bio obustavljen.

– 2013. godine otvoren je Sterilni odjel čime su stvoreni uvjeti za autolognu transplantaciju. Od 2013. do 2018. obavljene su četiri transplantacije – dvoje djece je živo, a dvoje se nažalost preselilo, što se događa svugdje u svijetu. Nakon toga je sve stalo. Pandemija koronavirusa pridonijela je zaustavljanju transplantacija, neki su profesori u međuvremenu otišli u mirovinu, a neki su se i razboljeli. U fazi smo ponovnog aktiviranja rada. Moramo provjeriti tehničku ispravnost Sterilne jedinice, broj kupaonica, bolje adaptirati sobe, provjeriti imamo li sve raspoložive lijekove, jer transplantacije su beskorisne ako nam nedostaje imunoterapija. Želimo da bude pripremljeno po europskim standardima, jako smo zainteresirani, polako se kadrovski jačamo i nadamo se da ćemo u iduće dvije do tri godine ponovno krenuti s autolognom transplantacijom koštane srži – naglašava Hodžić-Pilav.

Autologna transplantacija daleko je jednostavnija od alogene transplantacije, koja se kod nas nikada ne radi kod djece.

Sva djeca kojoj je potrebna ova vrsta transplantacije šalju se u europske zdravstvene centre, najčešće u Tursku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

Alogena transplantacija znači da matične stanice dolaze od druge osobe, darivatelja. Darivatelj može biti u srodstvu i nesrodstvu, a najvažnije je da se što bolje podudaraju karakteristike tkiva između darivatelja i primatelja.

Prednosti alogene transplantacije su: donirane stanice nisu zahvaćene istom bolešću kao pacijentove, imunološki sustav davatelja može pomoći u prepoznavanju i uništavanju preostalih bolesnih stanica, alogena transplantacija može biti najbolja opcija za neke bolesti koštane srži, leukemiju i druge hematološke poremećaje.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nedavno su Faktoru odgovorili da je prošle godine 38 djece s područja šire BiH upućeno na liječenje u inozemstvo. subjekt za alogenu transplantaciju koštane srži, odnosno liječenje u vezi s ovim zahvatom, za što je izdvojeno 2.935.794,96 KM.

– Želim da taj dan dočekamo što prije. No, to je dug proces i moramo biti svjesni da nije baš jednostavan. Znam da liječenje naše djece u inozemstvu u Federalnom zavodu košta, jer osim leukemije, pacijenti sa sarkomima (maligni tumori kostiju i mekih tkiva), limfomima, neuroblastomima, aplastičnim i nekim genetski određenim anemijama… u sklopu terapijskih modaliteta trebaju i alogenu transplantaciju koštane srži. Iskreno bih volio da djecu ne moramo slati u inostranstvo, da se na KCUS-u rade i alogene transplantacije, jer svakim danom vidimo koliko je ljepše kada se djeca liječe u svojoj zemlji. Nažalost, bolest ne napada samo dijete, već cijelu obitelj, majke koje postaju “kamenice”, heroje koji su nam desna ruka, očeve koji se bore da sve materijalno uzdržavaju, te braću i sestre koji posebno pate kod kuće. Uz sve to, kada se dijete pošalje na liječenje izvan BiH, stvari postaju još teže – pojašnjava Hodžić-Pilav.

Podsjetila je da Bosna i Hercegovina još uvijek nema banku koštane srži.

Ako se ikad krene u alogenu transplantaciju, banka koštane srži je, kaže naš sugovornik, nešto što se u početku mora riješiti.

– Čini mi se da bismo, da smo dio Europske unije, davno riješili problem, jer vidimo kako to ide u Hrvatskoj i Sloveniji. Stvarno ne znam koji je razlog što Bosna i Hercegovina još nema banku koštane srži, to je na višim razinama vlasti države i entiteta. Mi kao zdravstvene ustanove možemo preuzeti inicijativu i to ćemo i učiniti. Ako postoji vizija, mislim da je možemo ostvariti. Neka bude za 10 godina, ali neka bude po europskim standardima – naglašava Hodžić-Pilav.

Ističe da bi Banka koštane srži uvelike olakšala i ubrzala proceduru transplantacije.

– Da imamo od naše banke, tražili bismo adekvatnog donora i ne bismo morali čekati da se u zemljama Europske unije nađe adekvatan srodnik. Ne želim isticati floskule poput – „živimo u kompliciranoj državi“ – ​​teška je i toga smo svi svjesni. Kad ponekad odete u neki veći centar, razočarate se kad vidite kako ljudi rade i koliko se malo troši na neke paramedicinske stvari da moramo uložiti ogroman trud i vrijeme u borbi za termine, anestezije, punkcije, lijekove kojih nemamo. Teško je, ali na kraju se nosimo s puno stvari, ali kad vidiš kako kolege vani samo pišu i sve ide kao rijeka, teško ti je. Ali mi ne odustajemo, želimo ići dalje kako bismo našoj djeci pružili što bolju zdravstvenu uslugu – kaže Hodžić-Pilav.

Sve više djece i adolescenata ima problema s mentalnim zdravljem i potrebna im je pomoć psihijatra. Klinika za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla sada može hospitalizirati mlade pacijente, koji su ranije morali ići u Sarajevo.

Naime, Odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju danas je dobio poseban prostor s pet kreveta koji je neophodan za hospitalizaciju, jer je zakonom propisano da djeca i adolescenti moraju biti fizički odvojeni od ostalih psihijatrijskih bolesnika. Prostor je opremljen senzornom sobom koja malim pacijentima pomaže u oslobađanju od napetosti i poboljšanju koncentracije.

– Adaptacija zgrade za hospitalizaciju djece i adolescenata omogućuje nam ispunjavanje zakonske obveze, a s druge strane, rana intervencija i djelovanje jedini su način prevencije ozbiljnijih psihičkih poremećaja u odrasloj dobi – kaže prim. dr.sc. Nerminka Aljukić, šefica Klinike za psihijatriju UKC Tuzla.

Ističe kako liječnici svjedoče da je sve više djece kojoj su potrebne usluge Klinike za psihijatriju.

– 2005. imali smo 277 pregleda, 2021. 648, a 2025. 1069 pregleda. Ove godine u samo pet mjeseci imamo već dvije trećine pregleda u odnosu na prošlogodišnji broj. Potrebe su velike i zato je ovo vrlo važna investicija, jer možemo hospitalizirati djecu i imati u blizini njihove roditelje koji su nam partneri u liječenju. Ranije smo djecu morali slati u Kanton Sarajevo na hospitalizaciju, gdje su bila odvojena od roditelja – kaže dr. Aljukić.

Mladi najčešće manifestiraju stanja iz kruga neurotskih poremećaja, zatim anksioznih poremećaja, a manji postotak odnosi se na osobe s intelektualnim teškoćama i djecu iz autističnog spektra.

– Imamo i ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, ali i o internetu i video igricama. Cilj nam je rano otkrivanje i prevencija “začaranog kruga” – kaže dr. Aljukić.

V.d.direktora UKC-a Tuzla prof. dr.sc. Šekib Umihanić ističe da se osim fizičke rekonstrukcije prostora, obezbjeđuje osoblje, medicinsko i nemedicinsko, koje diktiraju normativi i standardi.

– Suvremena medicina mentalno zdravlje osjetljivih kategorija stavlja na prvo mjesto. Ovo je historijski čin za medicinu Tuzlanskog kantona i šire. Kolege su odradile specijalizaciju i subspecijalizaciju, a bit će još jedna subspecijalizacija iz ove oblasti – rekao je dr. Umihanić.

Prof.dr.sc. Izet Pajević, neuropsihijatar, voditelj je Fondacije “Mentalno zdravlje za sve” koja je bila nosilac projekta rekonstrukcije i uređenja Odjela za dječju i adolescentnu psihijatriju. Kaže da je za adaptaciju 90 kvadrata prostora utrošeno približno 260.000 KM.

– Ovo je samo prvi dio projekta, jer će drugi dio biti realiziran kada se nađe rješenje za arhivu UKC-a i atelje rahmetli akademskog slikara Nesima Tahirovića, koji se nalaze u istoj zgradi. Tada ćemo proširiti prostor, dodati nove krevete i imati jedan centar za dječju i adolescentnu psihijatriju – kaže dr. Pajević.

Švedska agencija za javno zdravstvo pozvala je roditelje da smanje korištenje pametnih telefona u prisutnosti djece i uvedu prostore bez ekrana u svojim domovima. Novi savjet dolazi nakon istraživanja koje je pokazalo da navike odraslih imaju značajan utjecaj na ponašanje i razvoj djece, prenosi Čuvar.

Prema preporukama stručnjaka, roditelji bi tijekom zajedničkog druženja s djecom trebali odložiti mobitele i koristiti ih samo po potrebi ili kada zajedno gledaju sadržaje. Naglašava se da djeca najviše uče promatrajući ponašanje odraslih, zbog čega roditelji imaju ključnu ulogu u stvaranju zdravih digitalnih navika.

Zdravstvena agencija također preporučuje stvaranje takozvanih “zona bez ekrana” u domu. Među prostorima koji bi trebali ostati slobodni od mobitela, tableta i računala izdvajaju se stol u kuhinji i spavaćoj sobi. Roditelje se također poziva na oprez pri objavljivanju fotografija i video zapisa djece na internetu, uz poruku da je važno poštivati ​​njihovu privatnost.

Istraživanje koje je naručila švedska vlada pokazalo je kako pretjerano korištenje ekrana od strane roditelja može smanjiti kvalitetu komunikacije s djecom. Uočena je i jasna povezanost između navika roditelja i njihove djece – djeca čiji roditelji često koriste digitalne uređaje imaju veću vjerojatnost da će razviti iste obrasce ponašanja.

Stručnjaci upozoravaju da mnogi odrasli još uvijek nisu svjesni koliko njihova ovisnost o ekranima može utjecati na najmlađe. Djeca, ističu, prate ne samo ono što im se govori, već i ono što vide u svakodnevnom životu.

Švedska je ranije uvela smjernice o preporučenom vremenu pred ekranom za djecu. Za djecu mlađu od dvije godine preporuka je potpuno izbjegavanje ekrana, dok se za predškolce preporučuje najviše jedan sat dnevno. Za stariju djecu preporučuju se ograničenja od dva do tri sata dnevno, ovisno o njihovoj dobi.

Poseban naglasak stavljen je na večernje sate. Djeci se savjetuje da ne koriste digitalne uređaje nekoliko sati prije odlaska na spavanje, a mobiteli, tableti i računala ne bi trebali biti u spavaćim sobama tijekom noći.

Uz ove mjere, Švedska se sprema zabraniti korištenje pametnih telefona u školama. Od školske godine 2026./2027. učenici do devetog razreda više neće smjeti koristiti mobitele tijekom nastave, što je dio šire strategije usmjerene na smanjenje negativnih posljedica prekomjerne digitalne izloženosti djece i mladih.

Vlada Tuzlanskog kantona danas je dala saglasnost na odluku Ministarstva obrazovanja i nauke o utvrđivanju kriterija za raspodjelu sredstava potrošačke jedinice „Predškolski odgoj i obrazovanje“, kojom će se iz budžeta TK u ovoj godini za vrtiće izdvojiti milion KM.

– Ovo je samo jedan program iz ove oblasti, drugi je program subvencioniranja, koji ćemo usvojiti u narednom razdoblju. Kada je u pitanju program podrške predškolskom odgoju i obrazovanju, želim naglasiti da je on ove godine povećan na milijun KM, dok smo ranije izdvajali približno 420 tisuća KM – kaže Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke Republike Turske.

Od navedenih sredstava, prema danas utvrđenim kriterijima, utvrđeno je da će 900.000 KM biti usmjereno u investicijska ulaganja, odnosno u rekonstrukciju, izgradnju i dogradnju, a ta sredstva će biti usmjerena javnim predškolskim ustanovama ili lokalnim zajednicama koje nemaju javnu predškolsku ustanovu, na temelju dostavljenih projekata za investicijska ulaganja ili izgradnju predškolskih ustanova.

Za nabavu didaktičkog materijala za javne i privatne predškolske ustanove planirano je ukupno 60.000 KM. Također, 40.000 KM planirano je za nabavku općih sredstava i nastave u javnim predškolskim ustanovama ili jedinicama lokalne samouprave.

– Ovim se nastavlja kontinuirana podrška Vlade Tuzlanskog kantona razvoju i unapređenju predškolskog odgoja i obrazovanja na području Tuzlanskog kantona. Kao rezultat ove sveobuhvatne podrške primjetan je značajan porast obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem u TK – saopćeno je iz Vlade TK.

Ministar Omerović kazao je da u Kalesiji i Teočaku još uvijek nema javnih predškolskih ustanova, a da su nedavno izgrađene i počele s radom javne predškolske ustanove u Sapni i Čeliću.

Prema podacima Vlade TK, u posljednje četiri godine broj djece upisane u predškolski odgoj i obrazovanje u Tuzlanskom kantonu povećan je za čak 46,5 posto, odnosno sa 3.388 na 4.964, što predstavlja porast od 1.576 djece. Kretanje broja djece po pedagoškim godinama pokazuje kontinuirani rast.

U usporedbi s 2022./2023., 2023./2024. U 2008. godini zabilježen je porast od 140 djece u predškolskom odgoju i obrazovanju. Taj se broj povećao za 1008 djece u školskoj godini 2024./2025. godine, dok je 2025./2026. U predškolski odgoj i obrazovanje bilo je uključeno 4.964 djece, što je povećanje za 428 djece u odnosu na prethodnu godinu.

Predstavnici Udruženja za Duchenne mišićnu distrofiju u Bosni i Hercegovini danas su na konferenciji za novinare u Sarajevu zatražili od nadležnih institucija hitno uvrštavanje inovativne terapije za liječenje Duchenne mišićne distrofije na listu lijekova Posebnog programa Zavoda za zdravstveno osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Udruženja Mustafa Handžić, koji je i sam roditelj djeteta s ovom dijagnozom, istaknuo je kako se obitelji svakodnevno bore s bolešću, ali i administrativnim preprekama.

Duchenneova mišićna distrofija (DMD), objasnio je, rijetka je, genetska i progresivna neuromuskularna bolest koja pogađa dječake. Bolest uzrokuje postupno propadanje i slabljenje mišića, a prvi se simptomi najčešće javljaju u ranom djetinjstvu kroz otežano hodanje, česte padove i slabost mišića.

– Bez adekvatne terapije djeca vrlo rano gube sposobnost samostalnog kretanja, a neliječena bolest s vremenom zahvaća vitalne organe, srce i dišne ​​mišiće. Zato vrijeme igra ključnu ulogu u liječenju – istaknuo je Handžić, dodavši da djeca u Federaciji BiH još čekaju terapiju koju već primaju njihovi vršnjaci u regiji.

Amela Mušić iz Cazina, majka dvojice dječaka koji boluju od ove bolesti, podijelila je svoju osobnu priču o suočavanju s dijagnozom i svakodnevnim izazovima.

– Mišićna distrofija nije samo dijagnoza, to je svakodnevni strah, neizvjesnost i borba za dostojanstven život naše djece – kazao je Mušić.

Istaknula je kako roditelji ne traže sažaljenje, već konkretna rješenja i podršku sustava.

Udruženje za Duchenne mišićnu distrofiju u Bosni i Hercegovini predstavilo je i kampanju podizanja svijesti o ovoj rijetkoj, genetskoj i progresivnoj bolesti, koju provode uz podršku poznatih javnih ličnosti.

Tužiteljstvo u Parizu istražuje navode o zlostavljanju djece u 84 vrtića i oko 20 osnovnih škola, koje su prijavili roditelji protiv pomoćnog osoblja zaduženog za brigu o djeci.

Prema riječima glavne tužiteljice Laure Beccuau, istragom je obuhvaćeno desetak dječjih centara, a pet osoba već je pozvano na sud.

Novi gradonačelnik Pariza Emmanuel Gregoire, koji je javno progovorio o vlastitom iskustvu seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu, najavio je suspenziju desetaka zaposlenika i obećao odlučnu borbu protiv nasilja nad djecom, javlja AFP.

U prva tri mjeseca 2026. godine suspendirano je 78 pomoćnih radnika, od kojih je 31 osumnjičen za seksualno zlostavljanje. Gradonačelnik je najavio strožu provjeru kandidata za poslove čuvanja djece, kao i edukaciju o prijavljivanju sumnjivog ponašanja.

Pomoćno osoblje traži bolje uvjete rada, uključujući i dovoljan broj djelatnika kako niti jedna odrasla osoba ne bi ostala sama s djetetom, te veću socijalnu i financijsku valorizaciju.

Sud u Parizu sljedeći će mjesec donijeti odluku o 47-godišnjoj školskoj nadzornici optuženoj za seksualno zlostavljanje tri djevojčice i uznemiravanje još devet 2024. godine. Tužiteljstvo traži uvjetnu kaznu od 18 mjeseci i zabranu rada s djecom.

Prema podacima neovisne komisije CIVIISE, svake godine u Francuskoj oko 160.000 djece doživi silovanje ili seksualni napad, a u osam od deset slučajeva počinitelj je član obitelji.

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužiteljstva Kantona Sarajevo protiv dvije osobe, majke i njenog srodnika, zbog sumnje da su počinile kazneno djelo krijumčarenje ljudi.

Kako je priopćeno iz Tužiteljstva, optuženi se terete da su tijekom 2025. i početkom 2026. godine na području Sarajeva iskorištavali četvero malodobne djece prisiljavajući ih na prosjačenje na više gradskih lokacija.

U optužnici stoji da su djeca bila izložena prijetnjama, fizičkom kažnjavanju i psihičkom pritisku, a od njih se tražilo da dnevno skupljaju i do 50 konvertibilnih maraka.

Prema optužnici, optuženi su uzimali novac koji bi djeca zaradila.

Tužiteljstvo također navodi da su maloljetnici često boravili na otvorenom za vrijeme loših vremenskih uvjeta, da nisu pohađali nastavu, te da su često sami morali obezbjeđivati ​​novac za osnovne životne potrebe, uključujući hranu.

Nakon potvrđivanja optužnice, sud je optuženima produljio pritvor. Djeca, za koju se sumnja da su žrtve trgovine ljudima, trenutno su smještena u sigurnoj kući.

Postupajući tužitelj za glavni pretres predložio je saslušanje 11 svjedoka, angažiranje pet vještaka i izvođenje više od 30 materijalnih dokaza.

Zbog zaštite maloljetnih žrtava i osjetljivosti slučaja, Tužiteljstvo nije objavilo identitet optuženih niti druge podatke koji bi mogli dovesti do njihove identifikacije.

Izrael je u srijedu (29. travnja) oslobodio još pet palestinskih zatvorenika prema odredbama sporazuma o prekidu vatre u Gazi koji je stupio na snagu 10. listopada prošle godine.

Oslobođeni Palestinci odvedeni su u bolnicu mučenika Al-Aqsa u Deir al-Balahu, koja se nalazi u središnjem dijelu Pojasa Gaze, na medicinske preglede.

Snimljene su emotivne scene dok su se oslobođeni Palestinci ponovno spajali sa svojim obiteljima.

Palestinski izvori tvrde da se više od 9.600 Palestinaca, uključujući 86 žena i gotovo 350 djece, nalazi u izraelskim zatvorima od sredine travnja.

Vlasti su objavile da je u obiteljskoj svađi u američkoj državi Louisiani ubijeno osmero djece, dok su dvije osobe ranjene.

Pucnjava se dogodila oko 6 ujutro u nedjelju u gradu Shreveportu, rekao je šef policije Wayne Smith.

Žrtve su bile u dobi od jedne do 14 godina, rekao je Smith, koji je naveo da je ubijeno ukupno 10 ljudi.

Dužnosnici su rekli da još uvijek prikupljaju detalje o mjestu zločina, koje se proteglo na tri lokacije. Smith je rekao da je osumnjičeni napadač upucan tijekom potjere policijskim vozilom.

Neka od ustrijeljene djece bila su u rodu s osumnjičenim, rekao je.

– Ovo je opsežna scena, za razliku od svega što je većina nas ikada vidjela – dodao je Smith.

Državna policija Louisiane rekla je da su njihovi detektivi primili zahtjev od policije Shreveporta da istraže slučaj. Državna policija je u priopćenju rekla da nitko od policajaca nije ozlijeđen u pucnjavi nakon potjere u Bossier Cityju u nedjelju ujutro.

Državna policija moli sve koji imaju slike, video ili informacije da ih podijele s detektivima državne policije.

Policija još nije objavila identitet osumnjičenika ni djece. Također nije poznato jesu li sva djeca bila u srodstvu s osumnjičenikom, ali glasnogovornik policije Shreveporta Chris Bordelon rekao je da su barem neka od djece u domovima koja su umrla bili njegovi potomci.