Sarajevo je domaćin ključnog dvodnevnog sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), tijela koje okuplja vodeće svjetske sile, a povod za ovu izvanrednu sjednicu je ostavka bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.

I dok se u diplomatskim krugovima već špekulira tko će sjesti u njegovu fotelju, iza kulisa se ozbiljno razmatra opcija uvođenja mandata za vrijeme trajanja mandata OHR-a, ali i prestanka njegovih ovlasti. Čini se da oko ovog pitanja nema konsenzusa među strancima, jer Sjedinjene Američke Države i pojedine članice Europske unije imaju dosta različite stavove o daljnjem angažmanu u Bosni i Hercegovini.

Protiv ovakvog razvoja događaja oštro je istupio Valentin Inzko, austrijski diplomat koji je na čelu OHR-a proveo čak dvanaest godina.

Ozbiljno je upozorio da bi ukidanje međunarodnog nadzora ili slabljenje položaja visokog predstavnika moglo gurnuti zemlju u novu fazu nestabilnosti, unutarnjih lomova i podjela.

Inzko naglašava da su bonske ovlasti, bez obzira na to što se rijetko provode, ključni štit za obranu ustavnog poretka. Prema njegovom mišljenju, ukoliko se OHR-u oduzmu mehanizmi djelovanja, ova institucija će postati samo nijemi promatrač procesa koji je zapravo dužna kontrolirati i usmjeravati.

Bivši visoki predstavnik izričito tvrdi da nitko tko realno sagleda situaciju ne može jamčiti da će rušenje daytonskog sustava biti bezbolno i bez opasnosti od izbijanja novih sukoba.

On smatra da bi povlačenje stranaca samo dalo poticaj čelniku RS Miloradu Dodiku da pojača blokade državnog aparata i nastavi s pokušajima urušavanja BiH. Smanjenje utjecaja OHR-a, smatra Inzko, stvara opasan vakuum koji će domaći političari iskoristiti za rasplamsavanje nacionalnih tenzija i nametanje dominacije.

Dokumenti i medijski napisi pokazuju da službeni Washington trenutno naginje opciji postupnog ukidanja ovog dugogodišnjeg protektorata kroz vremensko ograničenje mandata i ukidanje bonskih ovlasti.

S druge strane, unutar Europske unije postoji neslaganje; dok neke države žele zadržati kontrolu, iako u smanjenom kapacitetu, druge imaju drugačije prioritete.

Kada je u pitanju Schmidtov nasljednik, Amerikanci navodno forsiraju talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, dok Pariz i London stoje iza kandidature Francuza Renéa Troccaza.

Uoči sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojoj bi trebala biti donesena odluka o imenovanju novog visokog predstavnika, javnost je preplavljena zabrinjavajućim špekulacijama o pasivizaciji OHR-a, smanjenju ovlasti i dužini mandata visokog predstavnika, navode iz Stranke demokratske akcije (SDA).

– Nedopustivo je da se građani Bosne i Hercegovine, o čijoj se sudbini odlučuje, ništa ne pitaju, da njihovi predstavnici nemaju niti informacija o planovima međunarodnih faktora nadležnih za praćenje i provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.

Zato tražimo od PIC-a da jasno i precizno bh. saopštiti javnosti da li se i kakve promjene planiraju u funkcioniranju OHR-a, te iznijeti ocjenu kako će se to odraziti na stabilnost Bosne i Hercegovine – navodi se u saopćenju SDA.

Od kandidata za novog visokog predstavnika zahtijevamo da predstavi program djelovanja i nedvosmisleno potvrdi da će štititi Daytonski mirovni sporazum te da će bez oklijevanja koristiti sve ovlasti predviđene njegovim mandatom, poručili su.

– Napominjemo da je Bosni i Hercegovini u Daytonu nametnuto državno ustrojstvo koje ne može funkcionirati bez Aneksa 10, odnosno ureda OHR-a.

Višestruko su to potvrdile njegove odluke kojima je riješio brojne krize i blokade, zaustavio secesioniste, spriječio “samoupravljanje”, u jednom danu smijenio desetke političara koji su blokirali državu i bili prijetnja stabilnosti – istaknuli su.

Iz SDA dodaju da je visoki predstavnik na početku svog mandata imao podršku 60.000 američkih vojnika, a zatim i bonske ovlasti koje su očito neophodan mehanizam za deblokadu države i očuvanje mira.

– Bonnski autoritet korišten je više od 800 puta u proteklih 28 godina. Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u najtežoj krizi od potpisivanja Daytonskog sporazuma, izložena je najizravnijim napadima secesionista i blokadama njenih institucija.

Visoki predstavnik sa svim ovlastima nikada nije bio potrebniji. Slabljenje njezine uloge dodatno bi potaknulo protudržavne snage, a neminovno dovelo do produbljivanja krize, nestabilnosti i sukoba te kraha cjelokupnog mirovnog sporazuma. Nikome dobronamjernom i odgovornom takav scenarij nije u interesu – ističe se na kraju priopćenja.