Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Almedin Aliefendić ocijenio je da je Vlada FBiH “samo mjesecima prije kraja mandata odlučila otvoriti pitanje boračkog dodatka”, kazavši da je to potez koji, kako smatra, ima isključivo predizborni karakter.

– Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je održala 71. redovnu sjednicu. Indikativno je da je prethodna redovna sjednica održana prije točno mjesec dana, 15. lipnja, dok je Vlada u međuvremenu održala čak 331 hitnu telefonsku sjednicu. To najbolje govori o načinu na koji se upravlja Federacijom Bosne i Hercegovine – bez pogovora, bez javnosti i bez odgovornosti – naveo je Aliefendić na svom FB profilu.

Ističe da je posljednja točka dnevnog reda današnje sjednice bio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji.

– Sadržaj predloženih zakonskih rješenja nije prezentiran javnosti, ali pretpostavljamo da je riječ o reguliranju braniteljskog dodatka. No, svi u Vladi dobro znaju kakva je procedura. Nakon usvajanja nacrta u oba doma Parlamenta FBiH, slijedi javna rasprava, zatim izrada nacrta zakona i njegovo ponovno upućivanje Parlamentu na usvajanje. Za sve to potrebno je vrijeme, kojeg u ovom terminu nema. Praktično su istekli proceduralni rokovi za sazivanje sjednica, počinje predizborna kampanja, a mandat sadašnjem sazivu Parlamenta FBiH je pri kraju – kazao je.

Prema njegovim riječima, zbog toga se neće moći ispuniti ranija obećanja da će se borački dodatak uvesti od 1. siječnja 2027. godine.

– Upućivanje nacrta zakona u proceduru u ovom trenutku nije briga boraca, već predizborni marketing. Ova vlast je prevarila borce i još jednom pokazala potpuni nedostatak empatije prema najzaslužnijim sinovima ove zemlje. Pune dvije godine smo od ministra Nedžada Lokmića i Vlade FBiH tražili rješavanje ovog problema, postavljali zastupnička pitanja, podnosili inicijative i upozoravali da vrijeme curi. Odgovora nije bilo. Sada, kada je jasno da se zakon ne može usvojiti u ovom sazivu Parlamenta, pokušava se izmanipulirati borcima nuđenjem nacrta zakona. Borci to vide i borci to pamte – rekao je Aliefendić.

Svima je poznato da je Sarajevo jedan od najprljavijih gradova posljednjih godina. Kontejneri su puni u svim dijelovima grada, KJKP Rad ne odvozi smeće na vrijeme, o čemu smo više puta pisali.

Pojava zmija, miševa, štakora na svakom koraku u centru grada postala je normalna pojava, kao da smo otišli u prirodu, u planine, gdje im je izvorno stanište. Barem zmijama.

Podsjećamo, u Kantonu Sarajevo još uvijek nije urađena redovita dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, što izaziva dodatni bijes i zabrinutost građana.

Upravo zbog nebrige kantonalnih vlasti imali smo epidemiju leptospiroze, zarazne bolesti koju prenose glodavci.

Sramota za glavni grad jedne države. Čini se da su manji gradovi u BiH puno čišći i da lokalne vlasti više vode računa o zdravlju građana i izgledu gradova.

Iako smo proteklih dana objavili nekoliko fotografija iz različitih dijelova grada, nije naodmet podsjetiti nadležne da ne rade svoj posao. Ako ih je uopće briga.

Fotografije u tekstu snimljene su u naselju Aneks, među stambenim zgradama.

Iako nije općina Centar, nije ni Novo Sarajevo, u kojem se načelnica Benjamima Karić-Londrc hvali raznim projektima, a ovdje ljudi žive.

I oni zaslužuju čist prostor oko svoje zgrade i to ne minimum higijene kako obično kažemo, nego maksimum. A taj maksimum je očito ono što bi trebalo biti najnormalnije i što se podrazumijeva. Da nadležne službe odvoze smeće za uslugu koju građani plaćaju.

Posebno je tužno što ovaj dio grada obiluje zelenilom, drvećem, zelenim površinama, a samo nekoliko metara od „smetlišta“ je sportsko igralište na kojem se djeca svakodnevno druže i bave raznim sportovima.

Odlagalište otpada pogledajte u prilogu.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, uputio je Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH zahtjev za uvrštavanje tri zakonska prijedloga na dnevni red sjednice koja će se održati 11. i 12. ožujka.

Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Dragan Mioković (NS), predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH, kazao je za Faktor da se radi o zakonima iz grupe zakona koji su prvi na dnevnom redu, a koji se tiču ​​finansija, te da će svakako biti stavljeni na glasanje kao dopuna dnevnog reda.

Ovih dana stanovnici sarajevskog naselja Aneks strahuju od vrana. Kako kaže čitatelj koji nam se javio, uznemireni su, po cijele dane grakeću, lete, pa čak i napadaju prolaznike.

Kaže da se nakon posla ne mogu odmoriti ni naspavati, bude ih vrane.

Nepodnošljivi su.

Osim što im smeta, “ide im na živce”, stanari se boje da to nije loš znak.

Iako je karakteristično da vrane napadaju u razdoblju svibnja i lipnja, kada čuvaju jaja i mlade, pa se dogodi da napadnu nekog od prolaznika, ako je primjerice mladunče ispalo iz gnijezda, zanimalo nas je zašto se to događa u veljači.

– Tu (u aneksu) je sada njihovo stanište, odnosno prenoćište. Prije je bilo na stablima jabuka između kumrovečkog Doma zdravlja i garaže, no kako tih stabala sada više nema, moraju pronaći novo stanište i nova mjesta za noćenje. Kada imate mnogo ptica na jednom mjestu na malom prostoru, stvara se međusobna konkurencija – kaže ornitologinja Nermina Sarajlić iz ornitološkog društva Naše ptice.

S druge strane, dodaje, problem je što sada imamo i galebove, koji su se pojavili u Sarajevu, a dosta su krupni, pa su vranama preuzeli dio teritorija.

– Pa pokušavaju nekako pronaći mjesta za noćenje, a danju za hranjenje. Problem s hranom je što ljudi bacaju smeće na otvorene površine i onda pokušavaju skupiti hranu, ali ako ima hrane za deset, a ima 150 vrana, onda će se malo uzrujati – objašnjava stručnjak.

Sezona parenja još nije počela, no s obzirom da je naglo zatoplilo, možda je i to razlog ovakvog ponašanja. Prije nekoliko godina provedeno je istraživanje koje je pokazalo da se zbog klimatskih promjena ptice sele prema sjeveru za jedan kilometar godišnje. Dakle, do nas su došle neke vrste koje su bile vezane uz Mediteran.

Prema riječima Sarajlića, moguće je da zbog temperature od 12-13 stupnjeva vrane pomisle da je već proljeće i već polako postaju lokalno teritorijalne i grade gnijezda, a onda osjete da nešto nije kako treba. Ne mogu se snaći. To ih je malo uznemirilo.

Opet se radi o hrani. Ako prođete pokraj kontejnera ili ako nešto jedu, misle da ćete im ukrasti hranu.

– S druge strane, vrane su vrlo inteligentne životinje, jako dobro pamte, pa ako ih netko jednom napadne ili potjera, one to zapamte i sve se udruže protiv njega. Također, ako je netko loša osoba, oni to osjećaju. Tijekom sezone razmnožavanja obično kažemo ljudima da se klone nekih parkova, gdje ima grmlja i ptica. Ako vidite da vrane nekome smetaju, idite drugim putem. Izbjegavajte mjesta gdje se okupljaju. Osim toga, ako imate kišobran, šešir, knjigu, zaštitite glavu, jer vrane ciljaju na vašu glavu – kaže Sarajlić.

Vrane su se uvijek smatrale lošim znakom, da će se nešto loše dogoditi ili da će netko umrijeti.

– Ne, nikako, ni slučajno. Kod nas i općenito u svijetu vrana je nepravedno optužena. Kao loš znak, preteča smrti i osobno. Sova proizvodi sličan zvuk. Kod nas se kaže “Evo, čuje se sova na kuću, u toj će kući netko umrijeti”. Nije to loš znak – kaže Sarajlić.

Dodaje da su vrane u gradovima preuzele ulogu čistača, jer supova više nemamo.

– I sad ako netko pregazi mačku, goluba… doći će vrana da ga pokupi i pojede. To će smanjiti razvoj infekcije. Vrane nisu ljepotice, nije ih lijepo vidjeti, ali imaju svoju ulogu u gradovima – zaključuje za Faktor orintologinja Sarajlić.

Ako ste ikada hranili vranu ili to činili redovito, one vam to nikada neće zaboraviti.

Čovjeku na čijoj su kući vrane svile gnijezdo donosile su darove u znak zahvalnosti. Tako je vrana jednom u kljunu donijela nečiju ogrlicu, narukvicu, sat.

Mačka koja je jednom napala vranu više nikada nije smjela izaći iz kuće, jer čim bi izašla van, na nju bi nasrnulo jato vrana.

Čovjek koji je redovito hranio vrane bio je žrtva lopova koji su ga napali i htjeli ga opljačkati. Međutim, iznenada se pojavilo jato vrana koje su mu počele kljucati glavu.

Lopov je jedva izvukao živu glavu.

U sarajevskom naselju Aneks gorjela su tri vozila, a sva tri su izgorjela.

– Požar se dogodio u Prijedorskoj ulici. Danas će biti obavljen očevid, a očekuje se više informacija. Za sada nema poznatih informacija da li je do požara došlo kao posljedica samozapaljenja jednog od vozila ili se radi o kaznenom djelu paljenja automobila – potvrdio je za Faktor operativni operativac MUP-a KS.

Sve se dogodilo u 3 sata tijekom noći, a mještani naselja kažu da je vatra zahvatila dva automobila Volkswagen i Mercedes.