Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem u Zagrebu da će HDZ BiH surađivati ​​sa strankama koje nakon općih izbora osiguraju potrebnu parlamentarnu većinu, istaknuvši da će ključnu ulogu imati odnos snaga u Domu naroda.

Kako je rekao, partner HDZ-u u formiranju vlasti bit će oni politički akteri koji će imati po tri delegata u Domu naroda iz Republike Srpske i iz reda bošnjačkog naroda.

– Tko god bude imao tri zastupnika u Domu naroda iz Republike Srpske, bit će HDZ-ov partner u vlasti. Tko god bude imao tri bošnjačka predstavnika u Domu naroda, bit će HDZ-ov partner. O tome će odlučiti građani Bosne i Hercegovine. Na nama je da razgovaramo i s pozicijom i s oporbom – rekao je Čović.

Istaknuo je kako na državnoj razini trenutno ne postoji klasična podjela na vlast i oporbu, već se politički odnosi održavaju kroz postojeće koalicijske dogovore do izbora.

Govoreći o sastancima koje posljednjih tjedana ima s čelnicima političkih stranaka, Čović je rekao da razgovara sa svim relevantnim političkim akterima, a ne samo s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Naveo je da je, osim nekoliko sastanaka s predstavnicima SNSD-a, razgovarao i s predsjednikom SDS-a, predsjednikom SDP-a, kao i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem.

Politički dijalog sa svim parlamentarnim strankama nužan je zbog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine koje zahtijeva partnere iz Republike Srpske i Federacije BiH u formiranju vlasti, istaknuo je Čović.

Čović je ocijenio da će, bez obzira na ishod Općih izbora, za uspostavu nove izvršne vlasti biti potrebno nekoliko mjeseci, podsjetivši da je ranije obično bilo potrebno šest do sedam mjeseci, a nekada i više, za formiranje Vlade Federacije BiH ili Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Osvrnuvši se na kritike na račun sastanaka s Miloradom Dodikom, Čović je rekao da Bosna i Hercegovina može funkcionirati samo kroz razgovor sa svim političkim predstavnicima, bez obzira na međusobne razlike.

Na pitanje zašto Dodika oslovljava sa “predsjedniče”, odgovorio je da ga tako zove zbog funkcije predsjednika SNSD-a, ističući da isti princip primjenjuje i na predsjednike drugih političkih partija.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je u prvom čitanju Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine, kao i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.

Prije konačnog usvajanja u Domu naroda slijedi amandmanska faza, a da će amandmana biti najavljeno je u raspravi na današnjoj hitnoj sjednici Doma naroda. Amandmane su najavili i predlagatelji zakona.

Potrebno je da zakone usvoji Zastupnički dom Parlamenta BiH kako bi stupili na snagu.

Ove zakone u parlamentarnu proceduru u prosincu prošle godine uputili su članovi kolegija Doma naroda Kemal Ademović (Crvene linije), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD). No, o donošenju ovih zakona raspravlja se već tri godine.

Kolegij Doma naroda je samo formalni predlagač, a zapravo je riječ o zakonima koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH, ali to nisu prihvatili ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Ovi zakoni, uz imenovanje glavnog pregovarača, ključni su za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

No, s obzirom na oprečne stavove oko Zakona o Sudu BiH, pitanje je hoće li ovaj europski zakon proći drugo čitanje.

Između ostalog, SNSD-ov Radovan Kovačević najavio je da izmjene Zakona o sudu, koje predviđaju formiranje drugostupanjskog suda, neće proći drugo čitanje ako sjedište drugostupanjskog suda nije u Banjoj Luci “ili negdje drugdje u RS-u gdje mi u RS-u odredimo” i da je to ranije dogovoreno. Opozicija iz RS traži da to budu Pale, a Džemal Smajić (SBiH) kaže da u Klubu Bošnjaka neće pristati ni na jedno drugo rješenje osim Sarajeva ili eventualno Goražda.

Za Zakon o VSTV-u u prvom čitanju danas su glasali Nenad Vuković (PDP), HDZ-ovi Marina Pendeš, Dragan Čović i Zdenko Ćosić, Ilija Cvitanović (HDZ 1990), te SNSD-ovi Nikola Špirić, Sredoje Nović i Radovan Kovačević, kao i Kemal Ademović (Crvene linije).

Protiv su bili delegati Zlatko Miletić, Džemal Smajić (SBiH) i Dženan Đonlagić (DF). Šefik Džaferović (SDA) i Želimir Nešković (SDS) bili su suzdržani. Delegat SAfet Softić (SDA) nije bio na sjednici jer se službeno povukao.

Slično je bilo i glasovanje o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.

Burna rasprava u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH vodila se oko zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, koji je korišten uglavnom za obračune SNSD-a i oporbe iz RS-a.

Ovu, kao i izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, o kojima Dom danas raspravlja, predložili su članovi kolegija Doma naroda Kemal Ademović (Crvene linije), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD).

Oni su samo formalni predlagač, a zapravo je riječ o zakonima koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH, ali to nisu prihvatili ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Ovi zakoni, uz imenovanje glavnog pregovarača, ključni su za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Ademović, kao formalni predlagač, rekao je da se zakon može poboljšati, ali to nije korak unazad, te je najavio amandmane i pozvao delegate da danas u prvom krugu usvoje zakon i amandmanima ga poboljšaju.

O zakonu je govorio i ministar pravde BiH Davor Bunoza koji je rekao da je on najvažniji za naše pravosuđe, da sadrži 23 pozitivne stvari i da će podržati sve izmjene koje će ga dodatno unaprijediti. Rekao je i da je zakon prestrog, da se žale udruge sudaca i tužitelja, ali je važan za europski put.

Upravo činjenica da čelnici SNSD-a nisu podržali zakon, a potom ga je predložio SNSD-ov Špirić, bila je prva rečenica rasprave delegata Nenada Vukovića (PDP). Na to ga je predsjedatelj Doma naroda Dragan Čović zamolio da se izjasni o zakonu, pa mu je Vuković oštro odgovorio “Nećeš me ti učiti” i da to više ne čini kako ne bi došlo do incidenata.

Vuković je napomenuo da su Sud BiH i VSTV RS proglašeni neustavnim i čak im je zabranjen rad u RS, a danas imamo te zakone koje je potpisao Špirić.

– Zar tako vraćate nadležnosti RS-u, a te neustavne institucije. Imamo li sada stav Vlade RS? Neka izađu muški i kažu “promijenili smo politiku, varamo birače” – dodao je Vuković.

Špirić je uzvratio vrijeđanjem izaslanika koji dolaze iz opozicije u RS (PDP, SDS).

– Data je mogućnost da se djeluje amandmanom. Tada će se čuti i stavovi svih onih na koje se zakon odnosi. Oni koji danas žele raspravljati o zakonu, a nisu ga ni pročitali, njihov intelektualni kapacitet nije u stanju savladati sadržaj, ponuđen u Zastupničkom domu da podrži i predloži zakon naše stranke. Srećom, nije usvojen. Htjeli su poručiti da ovi iz RS-a drže svoje partnere iz Sarajeva, da ih ne zanima RS i većina u Domu naroda. Naša stranka je preuzela taj zakon. Vuković, amandmanska faza će omogućiti da svatko kaže što misli o zakonu, imat ćemo ozbiljne primjedbe na oba zakona. Nemate snage da nas navijate, vi ste dio bošnjačkog kluba. Ne zanima vas RS – rekao je Špirić.

odgovorio je Vuković.

– Rekli ste da je cilj razgovarati. Ne bi li pravosuđe trebalo vratiti na entitetsku razinu, a ukinuti na razini BiH? Kad ste promijenili stav. Zašto vam je cilj razgovarati. Valjda cilj nije raspravljati. Kad ne govoriš istinu, danas ili inače. Kažete da ćete predložiti amadmane. Napominjemo da se ne slažete s vašim prijedlogom. Predložili ste zakon na koji imate mnogo primjedbi – rekao je Vuković.

Špirić je potom nastavio kako je i započeo.

– Zaista sam vjerovao da će se prisjetiti visokih priprema na Kupresu koje je vodio Čović s oporbom (aludirajući na sastanak od prošle godine kada se govorilo o novoj većini), da će oni nešto shvatiti o politici, ali prevario sam se. Oni nisu za takvo političko planinarenje. U to se uvjerio Čović, nadam se da će i Bošnjaci, a mi Srbi odavno ne vjerujemo – rekao je Špirić.

Delegat Džemal Smajić (SBiH) komentirao je kako vidi “da su ove ravničarske pripreme u Mostaru bile uspješne”, misleći na nedavni sastanak Čovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

– Ovdje očito imate Špirića koji radi što vam Čović kaže. Ne stoji da su Vuković i Nešković dio bh. kluba – dodao je Smajić.

Delegat Želimir Nešković (SDS) ocijenio je da je današnja sjednica osmišljena da se realiziraju interesi HDZ-a i SNSD-a, odnosno HDZ-a.

– S jedne strane je interes HDZ-a i njegovog predsjednika (Čovića), koji i nakon više od godinu dana blokade u radu Doma naroda ponovno želi pokazati da je prvi Europljanin BiH. S druge strane, imamo SNSD, koji želi da se vrati bilo kakvom odnosu prema zemljama EU – stav je Neškovića.

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je počela, a na početku je većina izaslanika negodovala jer predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović (HDZ) nije omogućio raspravu o dnevnom redu.

Na dnevnom redu današnje hitne sjednice su Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, kao i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine. Ove zakone, ključne za europski put Bosne i Hercegovine, predložili su članovi kolegija Doma naroda Čović, Kemal Ademović (Crvene linije) i Nikola Špirić (SNSD).

Delegat Džemal Smajić (SBiH) rekao je da je Čović prekršio Poslovnik Doma naroda i tražio da se raspravlja o dnevnom redu.

Dženan Đonlagić (DF) dodao je da prema Poslovniku svaki delegat ima pravo predlagati nove tačke, da je Čovićeva obaveza da otvori raspravu, ali da su navikli da on to ne čini.

– I prethodnu sjednicu 30. lipnja vodili ste neredovito. Tada je osam izaslanika stavilo svoje potpise (za razrješenje Čovića s mjesta člana kolegija) i Vi ste razriješeni. To što ne dopuštate Domu da se očituje, ne poštujete Poslovnik, ali ste potpisima jasno poručili da nemate većinu ni kredibilitet za obnašanje predsjedničke funkcije.

Budući da nastavljate s istom praksom nedopuštanja predlaganja dnevnog reda, vaša smjena će vas čekati na svakoj narednoj sjednici – rekao je Đonlagić.

Podsjetimo, delegati Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Šefik Džaferović (SDA) i Kemal Ademović (Crvene linije), koji je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, zatim delegati Kluba Srba Nenad Vuković (PDP) i Želimir Nešković (SDS), te izaslanik Kluba Hrvata Zlatko Miletić, potpisao za smjenu Čovića.

S obzirom na to da Čović ovo nije stavio na dnevni red na prošloj sjednici, na sjednici je ostalo osam izaslanika, ali ni o čemu nisu glasali.

I delegat Zlatko Miletić danas je govorio o povredi Poslovnika i najavio da će u narednom periodu razmotriti mjeru apelacije Ustavnom sudu BiH i tražiti privremenu mjeru otkazivanja prethodne sjednice Doma naroda “koja je neustavna i protivna Poslovniku” jer nije bilo kvoruma.

– Da nas ne optuže da kočimo europski put, jer na to ste se pripremili, bez obzira na to što moramo gutati svašta, mi ćemo se i dalje svađati. A vi nastavite s prekršajem – dodao je Miletić.

Šef Kluba bošnjačkih delegata Šefik Džaferović (SDA) istaknuo je da je Poslovnik akt odmah nakon Ustava BiH i da ne mogu pristati na praksu da predsjedavajući utvrđuje dnevni red i određuje tok sjednice.

– Tražimo poštivanje naših ustavnih prava. Ima nas 15, ti imaš ulogu koordinatora, a uloga i težina svih nas 15 je jednaka. To je nemoguće za ono što pokušavate proći. Vjerovatno ćemo o tim stvarima raspravljati pred Ustavnim sudom BiH – dodao je Džaferović, napominjući da takvu bahatost nikada nije vidio.

Marina Pendeš (HDZ) je napomenula da je na prošloj sjednici bio kvorum, a Ademović je uzvratio da se elektronskim glasanjem bilježi da li je bilo kvoruma.

– Imam popis. Sedam prisutnih. Sustav je registrirao da nismo prisutni. Stoga je sjednica vrlo upitna – dodao je Ademović.

– Nema rečenice da se na hitnim sjednicama ne raspravlja o dnevnom redu, niti da se hitna i redovna sjednica rade na drugačiji način – rekao je delegat Nenad Vuković (PDP).

Čović se na te primjedbe nije osvrnuo.

Delegat Ilija Cvitanović (HDZ 1990) prosvjedovao je jer se na hitnoj sjednici raspravljalo o prošloj sjednici.

– U Ukrajini su imali 22 hitne sjednice, a danas imamo 33. hitnu sjednicu. Držimo se dnevnog reda ili idemo kući – dodao je Cvitanović.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine završio je današnju redovnu sjednicu, ali sjednica je bila gotovo bez presedana.

Predsjedatelj Doma naroda Dragan Čović (HDZ) prvo je odbio glasovati o prijedlozima izaslanika za dopunu dnevnog reda. Zbog toga je osam delegata, odnosno većina u Domu naroda, zatražila njegovu smjenu s čela Doma.

Smjenu su zatražili svi delegati Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Šefik Džaferović (SDA) i Kemal Ademović (Crvene linije), koji je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, zatim delegati Kluba Srba Nenad Vuković (PDP) i Želimir Nešković (SDS), te izaslanik Kluba Hrvata Zlatko Miletić. od Čovića.

No, Čović je to odbio uvrstiti u dnevni red uz obrazloženje da je rasprava o dnevnom redu zaključena.

Stoga su oni koji su tražili njegovo razrješenje odlučili ostati na sjednici, ali ne i glasovati. U međuvremenu je jedan od njih otišao.

Zapravo, o svemu je odlučilo preostalih sedam delegata, po tri iz HDZ-a i SNSD-a i jedan iz HDZ-a 1990.

Međutim, prema Poslovniku Doma naroda, delegati koji su prisutni, a ne glasaju, računaju se kao suzdržani.

Dosta točaka dnevnog reda nije prošlo i išlo je na usuglašavanje na kolegij Doma naroda, ali neke su usvojene.

Između ostalog, donesena je odluka o imenovanju članova Državne regulatorne komisije za električnu energiju (SERK) iz Federacije BiH, i to Suada Zeljkovića i Milenka Tomića.

Zanimljivo je da se biraju na mandat od pet godina, a prijedlog odluke koji je danas usvojen u Domu naroda datira iz 2023. godine.

Dom naroda danas je donio odluku o razrješenju Valentine Rupčić članice Upravnog odbora BHRT-a iz reda hrvatskog naroda na njen zahtjev. Rupčić je podnijela “neopozivu ostavku” zbog “poruka protiv hrvatskog naroda” i to dan nakon što je HDZ-ova izaslanica Marina Pendeš napustila emisiju BHRT-a, optuživši publiku da počinje kampanju protiv HDZ-a.

Zastupnički dom Parlamenta BiH ranije je, pak, odbio dati zeleno svjetlo za Rupčićevu smjenu.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine završio je današnju redovnu sjednicu, ali sjednica je bila gotovo bez presedana.

Predsjedatelj Doma naroda Dragan Čović (HDZ) prvo je odbio glasovati o prijedlozima izaslanika za dopunu dnevnog reda. Zbog toga je osam delegata, odnosno većina u Domu naroda, zatražila njegovu smjenu s čela Doma.

Smjenu su zatražili svi delegati Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Šefik Džaferović (SDA) i Kemal Ademović (Crvene linije), koji je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, zatim delegati Kluba Srba Nenad Vuković (PDP) i Želimir Nešković (SDS), te izaslanik Kluba Hrvata Zlatko Miletić. od Čovića.

No, Čović je to odbio uvrstiti u dnevni red uz obrazloženje da je rasprava o dnevnom redu zaključena.

Stoga su oni koji su tražili njegovo razrješenje odlučili ostati na sjednici, ali ne i glasovati. U međuvremenu je jedan od njih otišao.

Zapravo, o svemu je odlučilo preostalih sedam delegata, po tri iz HDZ-a i SNSD-a i jedan iz HDZ-a 1990.

Međutim, prema Poslovniku Doma naroda, delegati koji su prisutni, a ne glasaju, računaju se kao suzdržani.

Dosta točaka dnevnog reda nije prošlo i išlo je na usuglašavanje na kolegij Doma naroda, ali neke su usvojene.

Između ostalog, donesena je odluka o imenovanju članova Državne regulatorne komisije za električnu energiju (SERK) iz Federacije BiH, i to Suada Zeljkovića i Milenka Tomića.

Zanimljivo je da se biraju na mandat od pet godina, a prijedlog odluke koji je danas usvojen u Domu naroda datira iz 2023. godine.

Dom naroda danas je donio odluku o razrješenju Valentine Rupčić članice Upravnog odbora BHRT-a iz reda hrvatskog naroda na njen zahtjev. Rupčić je podnijela “neopozivu ostavku” zbog “poruka protiv hrvatskog naroda” i to dan nakon što je HDZ-ova izaslanica Marina Pendeš napustila emisiju BHRT-a, optuživši publiku da počinje kampanju protiv HDZ-a.

Zastupnički dom Parlamenta BiH ranije je, pak, odbio dati zeleno svjetlo za Rupčićevu smjenu.

Osam izaslanika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatražilo je razrješenje Dragana Čovića (HDZ) s mjesta člana Kolegija ovog doma.

Zatražili su da to bude prva točka dnevnog reda današnje sjednice Doma naroda.

Potpise za razrješenje Čovića dali su izaslanici Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Šefik Džaferović (SDA) i Kemal Ademović (Crvene linije), koji je i dopredsjedavajući Doma naroda, zatim izaslanici Kluba Srba Nenad Vuković (PDP) i Želimir Nešković. (SDS), te izaslanik iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić.

Iako je većina izaslanika u Domu naroda tražila uvrštavanje zahtjeva za razrješenje, Čović je i to odbio uz obrazloženje da je rasprava o dnevnom redu zaključena, pa nije po Poslovniku.

– Da nisam jasno rekao da je rasprava o dnevnom redu završena, možda bi vam to i popilo vodu. Danas ste došli jer jednostavno više nema sjednica Doma naroda. I prelazim na prvu točku – rekao je Čović.

Tada se šest delegata isključilo i odbilo sudjelovati u glasovanju o točkama dnevnog reda, iako su bili fizički prisutni. Čović je samo nastavio sjednicu.

Tome je prethodila činjenica da Čović nije dopustio delegatima da na početku današnje sjednice dopune dnevni red, što je bila ranija praksa dok su domom predsjedavali Čović i Nikola Špirić (SNSD).

Naime, izaslanik Džemal Smajić (SBiH) zatražio je da se kao prva točka dnevnog reda nađe zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije i to po hitnom postupku, dok je izaslanik Dženan Đonlagić (DF) zatražio i pet izvještaja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Stoga je Šefik Džaferović (SDA) uime Kluba Bošnjaka zatražio polusatnu pauzu, nakon koje se obratio Domu.

– Nismo zaključili raspravu o dnevnom redu i nismo ga utvrdili jer ga niste stavili na glasovanje. Nas osam delegata smo imali sastanak. Odlučili smo Vas još jednom pozvati da ove točke (koje su predložene na početku sjednice) stavite na dnevni red za očitovanje. Ukoliko to ne želite, onda predlažemo da se kao 1. točka dnevnog reda uvrsti vaša smjena člana kolegija zbog povrede Poslovnika – kazao je Džaferović.

Čović je rekao da poštuje Poslovnik. Ponovio je da je Dom naroda ranije odbio da zakon koji je Smajić predložio kao točku dnevnog reda ide u hitnu proceduru, kao i da se o njemu nije izjasnila jedna od dvije nadležne komisije, što je poslovni uvjet. Isti je slučaj i s izvješćima čije je uvrštavanje u dnevni red tražio Đonlagić.

– Samo ne razumijem, ako ste htjeli prekinuti sjednicu, mogli ste to učiniti na pametniji način. Dali ste dva prijedloga koja nisu opremljena – komentirao je Čović.

– Kada postoji različito mišljenje o tumačenju Poslovnika u vašoj koplegiji, ne možete biti sudac. Morate pitati Dom. A ti ga svjesno ne pitaš jer znaš da nema podrške za tvoj stav. Nismo došli da ne budemo i nećemo napustiti fotelju, ali ćemo inzistirati da se poštuje Poslovnik – odgovorio mu je Džaferović.

Dom naroda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine započela je redovno zasjedanje, ali problemi su se pojavili već na početku.

Šefik Džaferović (SDA) je u ime Kluba Bošnjaka zatražio polusatnu pauzu jer predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović (HDZ) ponovo nije dozvolio delegatima da dopune dnevni red, što je bila ranija praksa dok su Domom predsjedavali Čović i Nikola Špirić (SNSD).

– Nismo imali problema u radu Doma zbog toga što su izaslanici isticali zahtjeve za uvrštavanjem raznih točaka na dnevni red, nego zbog toga što se u jednom dijelu mandata, dok ste bili, između ostalog, predsjedavajući, nije smjelo očitovati o prijedlozima izaslanika. Nedavno, dok je Ademović predsjedavao, prijedlozi su stavljeni na glasanje. Ovo je načelno pitanje. Ne smeta mi ništa od dnevnog reda. Ali predsjedavajući ne može oduzeti pravo ovom domu. Ako to ne želite, ako odbijate dati izjavu, tražim pauzu od 30 minuta da se delegati odluče prema vašem ponašanju – rekao je Džaferović.

Naime, na predloženom dnevnom redu sjednice, s kojim su se dogovorili članovi kolegija Doma naroda (Čović, Špirić i Kemal Ademović iz Crvenih linija), nema zakona.

– Išli smo s idejom da 15. srpnja imamo hitnu sjednicu s dva europska zakona, potencijalno proračunom ako dođe do tada, a 27. srpnja ćemo imati redovnu sjednicu na kojoj će biti svi zakoni oko kojih nemamo spora. Planiram godišnji odmor prva tri tjedna u kolovozu, pa bih volio do tada završiti, ako ne bude potrebe za hitnim sjednicama – rekao je Čović na početku sjednice.

Delegat Džemal Smajić (SBiH) potom je zatražio da se kao prva točka dnevnog reda po hitnom postupku nađe zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, dok je delegat Dženan Đonlagić (DF) zatražio i pet izvještaja Centralne izborne komisije BiH.

– Na današnjoj sjednici vidimo da dominiraju izvješća, informacije i ratifikacije. Pokrivene su sve institucije i agencije na razini BiH. Indikativno je da nema dostavljenih izvještaja CIK-a iz 2025. i 2026. godine. Težili ste izbjegavanju ulaska u dnevni red – dodao je Đonlagić.

Čović je odgovorio da zakon ne može doći na dnevni red jer “nije opremljen” i jer ga je Dom naroda već jednom odbio po hitnom postupku, dok je jedan od pet izvještaja SIP-a još na dnevnom redu, a ostali nisu prošli Ustavnopravnu komisiju.

Đonlagić i Smajić, kao i još nekoliko izaslanika iz reda opozicije, zatražili su da se Dom naroda izjasni o predloženim dopunama dnevnog reda, u skladu s Poslovnikom. Istaknuli su da su točke koje su predložene već dugo u proceduri i da je bilo dovoljno vremena za opremanje u smislu izvješća, te da je zakon “dobro opremljen”.

No, Čović je to odbio, tvrdeći da poštuje poslovnik jer “svaki prijedlog mora biti opremljen”.

Dom naroda Sutra zasjeda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Sjednicu je zakazao Dragan Čović (HDZ), prvu nakon što je prije nekoliko dana preuzeo ovogodišnju dužnost predsjedatelja Doma naroda.

Čović, koji sebe i HDZ ističe kao predvodnike europskih integracija, predložio je opširan dnevni red, s čak 85 točaka i isto toliko podtočaka, ali među jakim točkama nema zakona, pogotovo ne europskog.

Gotovo 70 točaka su izvješća, a pod jednom točkom 73 revizijska izvješća. Nadalje, na dnevnom redu je sedam informacija, po dvije o zahtjevima i odlukama te oko 15 suglasnosti na međunarodne sporazume, protokole i ugovore.

Za očekivati ​​je da će sutrašnja sjednica biti održana, nakon velikog broja neodržanih jer su izaslanici HDZ-a i SNSD-a uskratili kvorum.

Dom naroda Sutra zasjeda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Sjednicu je zakazao Dragan Čović (HDZ), prvu nakon što je prije nekoliko dana preuzeo ovogodišnju dužnost predsjedatelja Doma naroda.

Čović, koji sebe i HDZ ističe kao predvodnike europskih integracija, predložio je opširan dnevni red, s čak 85 točaka i isto toliko podtočaka, ali među jakim točkama nema zakona, pogotovo ne europskog.

Gotovo 70 točaka su izvješća, a pod jednom točkom 73 revizijska izvješća. Nadalje, na dnevnom redu je sedam informacija, po dvije o zahtjevima i odlukama te oko 15 suglasnosti na međunarodne sporazume, protokole i ugovore.

Za očekivati ​​je da će sutrašnja sjednica biti održana, nakon velikog broja neodržanih jer su izaslanici HDZ-a i SNSD-a uskratili kvorum.