Za danas je sazvana izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dva dana nakon sjednice Zastupničkog doma.

Predloženi dnevni red identičan je onom Zastupničkog doma, gdje je većinom glasova prihvaćen zakon, upućen u parlamentarnu proceduru iz Federalne vlade, čija je suština uvođenje redovne mjesečne naknade u Federaciji demobiliziranim braniteljima Bosne i Hercegovine i obiteljima poginulih i umrlih branitelja.

Vlada je to pravilo utvrdila u obliku izmjena važećeg Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji te predložila Saboru da se o njemu izjasni po hitnom postupku.

Ukoliko i Dom naroda dobije većinsku potporu, borački dodatak bit će novo pravo za branitelje, pod uvjetom da su u proteklom ratu u BiH bili u obrambenim postrojbama najmanje godinu dana u razdoblju od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine. Predviđeno je da naknada iznosi 1,5 KM po mjesecu provedenom u braniteljskim redovima. Za obitelji poginulih ili umrlih branitelja dužina vojnog staža njihovih članova nije bitna.

Isplata korisnicima planirana je za sljedeću godinu, od 1. siječnja, a do tada će biti gotova rješenja za korisnike i stvoriti se drugi preduvjeti za primjenu.

Zastupnički dom prethodno je odobrio Prijedlog zakona sa 69 glasova na tajnom glasovanju. Jedan predstavnik je bio protiv, a jedan suzdržan.

Prema obvezujućim propisima, niti ovaj akt pravne snage u Federaciji BiH ne može stupiti na snagu ako ga oba doma ne prihvate većinom glasova u identičnom tekstu “do zareza”.

Današnja sjednica Doma naroda trebala bi početi u 12 sati, navodi se u službenoj najavi.

Za danas je sazvana izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dva dana nakon sjednice Zastupničkog doma.

Predloženi dnevni red identičan je onom Zastupničkog doma, gdje je većinom glasova prihvaćen zakon, upućen u parlamentarnu proceduru iz Federalne vlade, čija je suština uvođenje redovne mjesečne naknade u Federaciji demobiliziranim braniteljima Bosne i Hercegovine i obiteljima poginulih i umrlih branitelja.

Vlada je to pravilo utvrdila u obliku izmjena važećeg Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji te predložila Saboru da se o njemu izjasni po hitnom postupku.

Ukoliko i Dom naroda dobije većinsku potporu, borački dodatak bit će novo pravo za branitelje, pod uvjetom da su u proteklom ratu u BiH bili u obrambenim postrojbama najmanje godinu dana u razdoblju od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine. Predviđeno je da naknada iznosi 1,5 KM po mjesecu provedenom u braniteljskim redovima. Za obitelji poginulih ili umrlih branitelja dužina vojnog staža njihovih članova nije bitna.

Isplata korisnicima planirana je za sljedeću godinu, od 1. siječnja, a do tada će biti gotova rješenja za korisnike i stvoriti se drugi preduvjeti za primjenu.

Zastupnički dom prethodno je odobrio Prijedlog zakona sa 69 glasova na tajnom glasovanju. Jedan predstavnik je bio protiv, a jedan suzdržan.

Prema obvezujućim propisima, niti ovaj akt pravne snage u Federaciji BiH ne može stupiti na snagu ako ga oba doma ne prihvate većinom glasova u identičnom tekstu “do zareza”.

Današnja sjednica Doma naroda trebala bi početi u 12 sati, navodi se u službenoj najavi.

Borački dodatak, izbor sudaca Ustavnog suda BiH i onkološki pacijenti su “na čekanju” jer još nema naznaka održavanja izvanrednih sjednica Parlamenta FBiH. Zastupnici i izaslanici u Parlamentu Federacije BiH još nisu dobili nikakvu obavijest o zakazivanju izvanrednih sjednica, a bliži se kolektivni godišnji odmor koji počinje 1. kolovoza.

– Nemamo zakazan Fakultet, a vrijeme nam curi. Još imamo desetak dana ovog mjeseca. No, ništa nas u konačnoj verziji ne sprječava da održimo sjednicu za dva mjeseca, kolovoz i rujan. Problem je kako tehnički izvesti održavanje sjednica. Nešto je učinjeno na razini Vlade Federacije BiH po nekim ranijim zahtjevima u vezi s nekim zakonima. Puno toga je stiglo, pa i zakon o posredovanju pri zapošljavanju, novi.

Imam amandman na rebalans Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja koji se odnosi na onkološke pacijente. Tu su i financijski zakoni, izbor sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izbor predsjednika vijeća. Bila bi to opsežna sjednica. Može se zakazati izvanredna sjednica jer po Poslovniku nemamo 14 dana. A na izvanrednoj sjednici mogu se raspravljati samo o pitanjima koja su označena kao hitna. Dakle, veliki je pritisak vojnika, onkoloških pacijenata… – kaže federalni zastupnik Admir Čavalić.

Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Azra Okić nije odgovarala na naše pozive na upite hoće li biti sazvana izvanredna sjednica ovaj ili sljedeći tjedan.

Delegatica u Domu naroda Parlamenta FBiH Aida Obuća kazala nam je da nisu dobili nikakvu obavijest da je sjednica zakazana, niti da se planira zakazati.

Kao što je poznato, Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji koji se odnose na uvođenje boračkog dodatka od 1,5 KM po mjesecu provedenom u obrani zemlje. Zakon je uputila u saborsku proceduru.

Kada je potrebno povećati dnevnice nezaposlenim borcima na federalnom nivou, one se povećavaju u feningu, pa su od 2023. godine do sada sa pet KM povećane na 6,20 KM. Minimalna plaća je ove godine povećana za 27 KM, ali je zato osnovna plaća državnim službenicima, ministrima, parlamentarcima povećana sa 480 KM na 540 KM.

U 2025. godini nedostajalo je novca za liječenje oboljelih građana, ali ne smije nedostajati za mnoge nadzorne i upravne odbore, pa tako predsjednici pojedinih nadzornih odbora u federalnim institucijama i poduzećima imaju mjesečnu naknadu od nekoliko tisuća KM.

Zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Muamer Zukić na jednoj od sjednica postavio je pitanje kolike su naknade članovima nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća i ustanova na razini Federacije BiH koje imenuje Vlada Federacije BiH.

U odgovoru na Zukićevo pitanje Federalno ministarstvo okoliša i turizma dostavilo je dopis Javnog poduzeća Nacionalni park Una Bihać u kojem se navodi da je mjesečna naknada predsjedniku Nadzornog odbora jednaka prosječnoj kvartalnoj neto plaći isplaćenoj u FBiH u posljednja tri mjeseca.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, neto prosječna plaća u FBiH iznosi 1.706 KM, a nešto ranije iznosila je 1.683 KM.

Mjesečna naknada članovima Nadzornog odbora Nacionalnog parka Una iznosi 80 posto prosječne tromjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Odgovor je dostavio i Fond za zaštitu okoliša FBiH.

– Predsjednik Upravnog odbora Fonda ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu u visini dvije prosječne plaće isplaćene u Federaciji u prethodna tri mjeseca prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku. To je blizu 3.400 KM mjesečno.

Članovi Upravnog odbora imaju pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 80 posto od iznosa mjesečne neto naknade predsjednika Upravnog odbora, što je oko 2.700 KM.

Predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 1,5 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u prethodna tri mjeseca. Članovi imaju pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 80 posto neto naknade predsjednika NO-a – stoji u odgovoru Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Kada je u pitanju Nadzorni odbor JP Filmski centar Sarajevo, predsjednik ima mjesečnu naknadu od 600 KM, a članovi po 480 KM. Što se tiče Odbora za reviziju, predsjednik ima plaću od 300 KM, a članovi po 240 KM.

Nakon što je utvrđeno da je u Federaciji BiH u 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković zatražio je od svih federalnih institucija podatke o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini. Time je želio bh. neka javnost zna da li se kriza prelila i na državne institucije ili one nemaju takvih problema.

– Nisam bez razloga tražio podatke od institucija i organa o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini, jer sam prije toga dobio informaciju da imamo selektivno zapošljavanje u federalnim institucijama. S druge strane, imamo problem u privatnom sektoru, u najmanju ruku opasnu situaciju, gdje je od siječnja 2024. do ožujka 2026. izgubljeno 10.000 radnih mjesta.

Prema podacima koje sam dobio od federalnih institucija, situacija je poražavajuća. Samo u Fondu za zaštitu okoliša FBiH zaposlenost je porasla za više od 20 posto. Treba li nam toliki broj zaposlenih – pita se Čolaković.

Fond za zaštitu okoliša na čijem je čelu Slađan Bevanda (HDZ) 31. ožujka 2023. imao je 60 zaposlenih, a 31. ožujka 2026. 73 zaposlenika.

Fond je odbio dostaviti popis nacionalnosti uposlenika Fonda koji je tražila izaslanica Čolaković.

– Kao javna ustanova, Fond isključivo postupa sukladno važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije. Nacionalnost spada u osjetljive osobne podatke koje Fond nije ovlašten prikupljati niti obrađivati, osim ako za to ne postoji izričit zakonski temelj i pristanak osoba na koje se podaci odnose. S tim u vezi, Fond ne vodi evidenciju nacionalne strukture zaposlenih. Zapošljavanje u Fondu temelji se na načelima stručnosti, transparentnosti i jednakog tretmana svih kandidata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili drugu osobnu pripadnost, a sve u skladu s propisima koji zabranjuju diskriminaciju – navedeno je, između ostalog, iz Fonda.

I dok u nekim institucijama broj zaposlenih raste, tamo gdje je bilo potrebno zapošljavanje, poput policijskih službenika, mi imamo manjak ljudi.

– Kada je u pitanju popunjenost policijskih kapaciteta na nivou kantona, FBiH, imamo alarmantno stanje i umjesto da Federalna uprava policije zapošljava deficitarne policajce, umjesto da se tome posveti posebna pažnja, imamo gomilanje državnih službenika. Tako je i s inspekcijskim tijelima – rekao je Čolaković.

Nakon što je utvrđeno da je u Federaciji BiH u 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković zatražio je od svih federalnih institucija podatke o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini. Time je želio bh. neka javnost zna da li se kriza prelila i na državne institucije ili one nemaju takvih problema.

– Nisam bez razloga tražio podatke od institucija i organa o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini, jer sam prije toga dobio informaciju da imamo selektivno zapošljavanje u federalnim institucijama. S druge strane, imamo problem u privatnom sektoru, u najmanju ruku opasnu situaciju, gdje je od siječnja 2024. do ožujka 2026. izgubljeno 10.000 radnih mjesta.

Prema podacima koje sam dobio od federalnih institucija, situacija je poražavajuća. Samo u Fondu za zaštitu okoliša FBiH zaposlenost je porasla za više od 20 posto. Treba li nam toliki broj zaposlenih – pita se Čolaković.

Fond za zaštitu okoliša na čijem je čelu Slađan Bevanda (HDZ) 31. ožujka 2023. imao je 60 zaposlenih, a 31. ožujka 2026. 73 zaposlenika.

Fond je odbio dostaviti popis nacionalnosti uposlenika Fonda koji je tražila izaslanica Čolaković.

– Kao javna ustanova, Fond isključivo postupa sukladno važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije. Nacionalnost spada u osjetljive osobne podatke koje Fond nije ovlašten prikupljati niti obrađivati, osim ako za to ne postoji izričit pravni temelj i privola osoba na koje se podaci odnose. S tim u vezi, Fond ne vodi evidenciju nacionalne strukture zaposlenih. Zapošljavanje u Fondu temelji se na načelima stručnosti, transparentnosti i jednakog tretmana svih kandidata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili drugu osobnu pripadnost, a sve u skladu s propisima koji zabranjuju diskriminaciju – navedeno je, između ostalog, iz Fonda.

I dok u nekim institucijama broj zaposlenih raste, tamo gdje je bilo potrebno zapošljavanje, poput policijskih službenika, mi imamo manjak ljudi.

– Kada je u pitanju popunjenost policijskih kapaciteta na nivou kantona, FBiH, imamo alarmantno stanje i umjesto da Federalna uprava policije zapošljava deficitarne policajce, umjesto da se tome posveti posebna pažnja, imamo gomilanje državnih službenika. Tako je i s inspekcijskim tijelima – rekao je Čolaković.

U Federaciji BiH danas je usvojen Zakon o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine.

Dogodilo se to na izvanrednoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta nakon što je isti zakon u ponedjeljak prihvatio i Zastupnički dom, također na izvanrednoj sjednici.

Dom naroda potvrdio ga je danas sa 71 glasom, a jedan delegat bio je suzdržan. Zastupnički dom usvojio ga je sa 70 glasova, dok su tri zastupnika bila suzdržana.

S obzirom na to da su zakon potvrdila oba doma, može se primjenjivati ​​nakon objave u Službenim novinama FBiH. Ovaj zakon bio je jedina točka dnevnog reda današnje izvanredne sjednice.

Uz zakon, Dom naroda danas je usvojio i zaključak koji je predložio delegat Almir Babajić – da Vlada Federacije BiH u roku od deset dana zatraži od Konkurencijskog vijeća BiH cjelovitu informaciju o prijavi namjere koncentracije društva H&P doo Zvornik (koje je kupac Nove Željezare Zenica) i utvrdi je li većinski vlasnik, koji je, kako je saopćeno, u kratkom roku doveo Željezaru do stečaja, ispoštovao sve obveze iz Pisma namjere koncentracije koje je dostavio Vijeću za tržišno natjecanje, te u slučaju neispunjavanja obveza poduzeti sve zakonske radnje i postupke.

Predlagač Zakona o Novoj Željezari Zenica je Federalna vlada, koja je, između ostalog, objavila uvjete za sprječavanje stečaja i spas zeničke kompanije, kao i za zaštitu njenih radnika.

Ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić istaknuo je kako su restrukturiranje, okrupnjavanje i očuvanje proizvodnje krajnji ciljevi.

Nova Željezara trenutno je u većinskom vlasništvu grupacije H&P doo Zvornik, dok je Vlada FBiH manjinski vlasnik sa blizu osam posto vlasništva.

Lakić je rekao da kupac Željezare predstavlja sliku očuvanja industrijske baze, a ne brze propasti, zbog čega je Vlada FBiH podržala novog vlasnika.

– Postavilo se pitanje kako je tako brzo uslijedio pad – dodao je Lakić.

Iz Doma naroda je nakon sjednice priopćeno da se ovim zakonom daje šansa da se ponovno pokrene proizvodnja koja je nedavno ugašena, te da se zaštite radna mjesta. Vlada Federacije BiH pokreće postupak ovim zakonom, sud kontrolira njegovu zakonitost, izvanredna uprava vodi tvrtku, a plan restrukturiranja određuje njezinu budućnost.

Izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH održava se u Sarajevu, a na dnevnom redu je jedna točka – Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica doo Zenica od posebnog sistemskog značaja za FBiH, koji se razmatra po hitnom postupku.

Zakon je ranije usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH uz tri amandmana koji su postali sastavni dio zakona.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izaslanicima je pojasnio potrebu donošenja ovog zakona.

Nova Željezara trenutno je u većinskom vlasništvu grupacije H&P doo Zvornik, dok je Vlada FBiH manjinski vlasnik sa blizu osam posto vlasništva.

– Pred nama je zakon koji se ne tiče samo jedne tvrtke, jednog vlasnika ili stečajnog postupka. Pred nama je pitanje odnosa Federacije BiH prema vlastitoj industrijskoj bazi, radnicima, domaćoj proizvodnji, kada država ima pravo reagirati kada prijeti opasnost da se jedan važan industrijski sustav nekontrolirano uruši – rekao je Lakić.

Kazao je da je kupac Željezare Zenica prilikom kupovine predstavljao sliku očuvanja industrijske baze, a ne brze propasti, zbog čega je Vlada FBiH podržala novog vlasnika.

– Postavilo se pitanje kako je tako brzo uslijedio pad. Tvrtka zapošljava više od 1900 radnika. Dana 17. prosinca 2025. podnosi se prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, nepuna dva mjeseca nakon transakcije tvrtka ulazi u stečajni postupak.

Država ima pravo postaviti pitanje je li vlasniku cilj bio dugoročno bavljenje tom djelatnošću, očuvanje rudarstva, cjelovite proizvodnje čelika, industrijskog lanca ili je iza transakcije stajao drugačiji poslovni interes. Država ima pravo reagirati – kategoričan je Lakić.

Dodao je da Vlada nije sjedila prekriženih ruku, već je kroz zakon ponudila konkretan institucionalni model, da je spremna pokrenuti proces konsolidacije i restrukturiranja, ponovno pokrenuti proizvodnju, sačuvati radna mjesta.

Sindikat metalaca Federacije BiH, Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona i Sindikat Nove željezare Zenica pozivaju izaslanike Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da podrže Zakon o postupku izvanredne uprave kao jedinom raspoloživom instrumentu zaštite proizvodnje i radnih mjesta u Željezari Zenica.

Kako se navodi u zajedničkom priopćenju, industrija čelika temelj je razvoja metalnog, građevinskog, prometnog i energetskog sektora. Njegovo gašenje značilo bi gubitak stotina radnih mjesta, stručnog kadra i proizvodnih kapaciteta koje će biti nemoguće obnoviti.

– Svjesni smo da predloženi zakon neće sam po sebi riješiti sve probleme, ali bez njegova donošenja država nema mogućnosti reagirati i spriječiti potpuni kolaps proizvodnje. Ne poduzmu li se hitne mjere, radnici bi mogli ostati bez posla već sljedećih tjedana.

Smatramo da očuvanje integralne proizvodnje čelika nije pitanje jedne tvrtke, već pitanje budućnosti domaće industrije i gospodarskog razvoja Federacije BiH – ističu u priopćenju i pozivaju izaslanike da “prepoznaju ozbiljnost trenutka i donesu odluku u interesu radnika, gospodarstva i države”.

Dom naroda Federalnog parlamenta prihvatio je danas na izvanrednoj sjednici gotovo bez rasprave četiri zakona koje je po hitnom postupku predložila Federalna vlada.

Iz Vlade je pojašnjeno da je riječ o aktima iz reformskog seta od šest krovnih zakona, preduvjeta za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA.

Prvi je Prijedlog zakona o platnim uslugama, za koji se navodi da je usmjeren na zaštitu korisnika platnih usluga i otvaranje tržišta platnog prometa na način da sudionici mogu biti institucije za platni promet čiji će minimalni temeljni kapital ovisiti o vrsti platne usluge.

Ovim se zakonom u cijelosti mijenja dosadašnji Zakon o platnom prometu koji je star više od 20 godina, priopćeno je iz Vlade.

Drugi prihvaćeni akt na sjednici Doma naroda je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mikrokreditnim organizacijama, koji je usklađen s prethodnim, kao i zakon o elektroničkom novcu, dok je treći iz ovog reformskog seta Prijedlog zakona o računima za platni promet, koji zamjenjuje dosadašnji zakon o unutarnjem platnom prometu.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga posljednji je akt usvojen na poslijepodnevnoj izvanrednoj sjednici Doma i dobrim se dijelom odnosi na usklađivanje odredaba sa zakonodavstvom o platnim uslugama, iako donosi i neke novine, obrazlažu iz Vlade.

Jedini koji je predložen za dnevni red ove sjednice Doma naroda, a predlagač nije Vlada, bio je Nacrt zakona o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Njen predlagač, Klub delegata bošnjačkog naroda, povukao ju je iz današnje procedure i sjednica Doma, koja je bila kratka u odnosu na mnoge druge, je završena, a datum naredne bit će naknadno poznat.