Dom naroda Parlamenta Federacije BiH će na današnjoj sjednici po hitnom postupku razmatrati Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, kojim se uvodi borački dodatak, kao i Nacrt odluke o rebalansu financijskog plana Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je prijedlog izmjena i dopuna postojećeg zakona i uputila ga Parlamentu na usvajanje po hitnom postupku.

Ukoliko i Dom naroda podrži predloženi zakon, borački dodatak postat će novo pravo za demobilizirane branitelje koji su tijekom rata u BiH bili pripadnici obrambenih postrojbi najmanje godinu dana, u razdoblju od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine. Naknada će iznositi 1,5 KM za svaki mjesec proveden u braniteljskim redovima.

Za članove obitelji poginulog ili umrlog branitelja dužina vojnog staža neće biti uvjet za ostvarivanje ovog prava.

Isplata braniteljskog dodatka planirana je od 1. siječnja iduće godine, a do tada će se provesti postupak donošenja rješenja za korisnike i osigurati svi potrebni uvjeti za primjenu zakona.

Prijedlog zakona ranije je usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH sa 69 glasova za, dok je jedan zastupnik bio protiv, a jedan suzdržan.

Da bi zakon stupio na snagu, potrebno ga je usvojiti većinom glasova oba doma Parlamenta Federacije BiH u potpuno identičnom tekstu.

Zastupnici u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno su usvojili Zakon o boračkom dodatku u Federaciji Bosne i Hercegovine.

I dok je Dom naroda glasao za zakon uz sramotno priznanje da ih je sram reći crkveni porez od 1,50 KM po ratnom mjesecu, izaslanici su javno ismijavali Vladu pitanjem “putuje li njihovo mišljenje o borcima iz Kine kroz Temu”.

Najveći apsurd sjednice ogoljen je tvrdnjom da će 90 posto novca uzeti oni koji nisu ni metka ispalili, dok su se političari onkoloških bolesnika sjetili samo kada su morali zakinuti borce, ali ne i kada su im podizali plaće.

Na kraju je donesen neviđeni financijski čvor – Vlada je za ovu godinu rezervirala stotine milijuna maraka, iako je primjenu samog zakona odgodila do 2027. godine.

Izaslanici su imali pitanja što će biti s planiranim sredstvima za ovu godinu ukoliko borci i članovi njihovih obitelji naknadu počnu primati tek od siječnja 2027. godine.

Podržat ćemo zakon unatoč nedostacima

Zamjenik predsjednika Kluba Bošnjaka Fahrudin Čolaković rekao je da je pitanje boračkog dodatka jedno od onih koje je najčešće postavljao u Domu naroda.

– Bilo bi zanimljivo pobrojati koliko sam puta u ovom domu spominjao braniteljski dodatak, od same inicijative, preko prijedloga izmjena i dopuna Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, pa sve do pitanja: koliko traje braniteljski dodatak. Znam da sam nekim kolegama bio dosadan, ali teško je naći osobu u ovoj kući koja u obitelji nema nekoga ko je bio borac – rekao je Čolaković.

Podsjetio je da je i ranije upozoravao na činjenicu da demobilisani borci u Federaciji BiH nemaju borački dodatak, za razliku od boraca u Republici Srpskoj.

– Rekao sam da će nas za ovo pitati na onom svijetu. Strašno je da u drugom entitetu postoji borački dodatak, a naši branitelji ga nemaju. Još je strašnije ako se iz sredstava Federacije financiraju naknade borcima u drugom entitetu – kazao je.

Istaknuo je da je predlagao da se zakonom definira izdvajanje najmanje dva posto proračuna za braniteljski dodatak, ali da Vlada taj prijedlog nije prihvatila.

– Od rujna prošle godine čekamo da Vlada dostavi isti materijal. Na svaki moj upit koliko traje procedura, odgovor je bio isti – čekamo mišljenje Ministarstva financija. Čak sam se i šalio za portal Faktor pitajući da li mišljenje stiže iz Kine, preko Temua, koliko dugo putuje – rekao je Čolaković.

Ukazao je i na, po njegovom mišljenju, nelogičnost financijskog dijela zakona.

U financijskom dijelu piše da će se zakon primjenjivati ​​od 2027. godine, ali se istovremeno navodi da je za njegovu provedbu ove godine potrebno 234,7 milijuna KM. Postavlja se pitanje kako je moguće da se zakon počne primjenjivati ​​tek iduće godine, a sredstva su već planirana za ovu godinu – kazao je.

Istaknuo je kako je u više navrata poticao resornog ministra da otvori pitanje braniteljskog dodatka.

– Rekao sam ministru da riješi pitanje boračkog dodatka i da mu nakon toga neće ni trebati hadž. To je pitanje koje su borci odavno zaslužili – kazao je.

Čolaković smatra da je Vlada poslala zakon u saborsku proceduru u nezgodnom trenutku.

– Riskirali ste da sve propadne jer ste zakon uveli prije ljetne stanke. Nije imao potporu cjelokupne parlamentarne većine u Zastupničkom domu. Čuli smo objašnjenja da, ako novac dajemo borcima, neće biti za onkološke pacijente. Kad su se povećavale plaće političarima, nitko nije mislio na onkološke pacijente – kazao je.

Dodao je kako je i dalje skeptičan kada je u pitanju provedba zakona.

– Iskreno, nisam siguran da će se ovaj zakon provesti. Vlada je sebi ostavila široke ovlasti da ključna pitanja regulira podzakonskim aktima, što znači da će mnogo toga ovisiti o budućim odlukama izvršne vlasti. Treba pronaći mjeru između dostojanstva najčasnijih sinova ove države i mogućnosti proračuna – kazao je.

Na kraju je rekao da će podržati zakon, iako smatra da trenutak za njegovo usvajanje nije najbolji.

– Da su okolnosti bile drugačije, vjerojatno ne bih glasao za takav prijedlog jer tajming nije dobar. No, nakon svega što smo vidjeli u Zastupničkom domu, jasno je da bez glasova SDA i DF-a ovaj zakon ne bi bio usvojen – zaključio je Čolaković.

Potrebna je pravednija raspodjela boračkog dodatka

Izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Emir Dautović (NSZ) na početku je izlaganja izrazio sućut obitelji generala Ramiza Drekovića, istaknuvši da to nije učinio resorni ministar.

– Sramota je i grijeh da 30 godina nakon rata donosimo ovakav zakon. Kada govorimo o ovom prijedlogu zakona, moram izraziti svoje razočarenje braniteljskim organizacijama i ljudima koji ih vode. Šutjeli su trideset godina, a sada su odjednom progovorili. Da smo imali ovaj zakon od 1996. godine, pa makar dodatak iznosio pola marke, danas bi borci imali mnogo više – rekao je Dautović.

Istaknuo je da će, kao sudionik rata i ratni vojni invalid, podržati zakon.

– Govorim kao čovjek koji je bio aktivni sudionik rata i kao ratni vojni invalid. Podržat ću ovaj zakon samo zato što se prvi put uvodi borački dodatak – kazao je.

No, upozorio je da predloženo rješenje nije pravedno te da je nužna kvalitetna revizija.

– Nijedan zakon nije potpuno pravedan, pa tako ni ovaj. Vjerujem da će 90 posto korisnika biti ljudi koji nisu ispalili niti jedan metak. Smatram da smo morali napraviti kategorizaciju kako bi svi dobili priznanje, ali da bi raspodjela bila pravednija – od onih koji su bili u specijalnim jedinicama i rovovima do onih koji su bili u komandama ili kuhinjama – rekao je Dautović.

Podsjetio je i na riječi prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića.

– Sjećamo se riječi pokojnog predsjednika da će i nakon rata biti posla, ali i nepravde. Za mnogo toga krivim sebe. I ja sam iz revolta poderao svoju braniteljsku iskaznicu i upravo nas je takav odnos doveo ovdje gdje smo danas – ustvrdio je.

Dautović je zatražio pojašnjenje članka 50. zakona, odnosno da li će dezerteri moći ostvariti pravo na borački dodatak.

– Pitam se pokriva li ovaj zakon dezertere. Imamo ljude koji su bili u jednoj vojsci, pa su nakon dvije godine prešli u drugu. Dolazim iz dijela zemlje gdje je bilo takvih slučajeva i želim jasan odgovor – rekao je.

Posebno je kritizirao odredbu prema kojoj pravo na braniteljski dodatak prestaje smrću korisnika.

– Smatram da supruga borca ​​treba zadržati to pravo. Riječ je o ljudima u poodmaklim godinama i nije pošteno da žena nakon smrti muža ostane bez ovih primanja. Molim ministra da ovu odredbu izbriše i propiše da to pravo može naslijediti bračni drug. Takvo rješenje smo donijeli u Unsko-sanskom kantonu i mislim da je ispravno – kazao je.

Osvrnuo se i na odredbu koja predviđa povrat nepravedno isplaćenih sredstava.

– Smatram da ne bi trebalo pisati da sredstva vraćaju nasljednici ili pravni sljednici, nego samo onaj tko je novac koristio – rekao je.

Na kraju je potvrdio da će Klub NSZ podržati predloženi zakon.

Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH Damir Džeba kratko je najavio da će Klub Hrvata podržati predložene izmjene zakona.

Nitko nije zadovoljan ovim zakonom, ali ga treba podržati

Izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH Ivo Tadić kazao je kako je Odbor za pitanja branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata jednoglasno podržao predloženi zakon te izrazio uvjerenje da će i Dom naroda donijeti istu odluku.

– Održali smo sjednicu Odbora za branitelje i jednoglasno prihvatili ovaj zakon. Duboko vjerujem da će i ovaj Dom dati podršku. No, ne vjerujem da postoji itko u ovoj dvorani tko je potpuno zadovoljan ovim zakonom – rekao je Tadić.

Podsjetio je da je Vlada u studenom prošle godine najavila uvođenje braniteljskog dodatka od 1. siječnja 2026. godine.

– Tada je javno rečeno da će se zakon početi primjenjivati ​​od 1. siječnja 2026. Nakon toga je došao proračun i to obećanje nije ispunjeno. Sada razgovaramo o braniteljskom dodatku na kraju mandata – kazao je.

Smatra da je zakon zbog svoje važnosti trebao biti razmatran u redovnoj saborskoj proceduri.

– Riječ je o zakonu kojim je obuhvaćeno oko 380.000 branitelja i za čiju je provedbu potrebno oko 234 milijuna KM. Takav zakon je morao ići u redovitu saborsku proceduru kako bi se otvorila široka javna rasprava i utvrdilo je li to najbolje rješenje – istaknuo je.

Dodao je da ostaje još mnogo otvorenih pitanja.

– Svi s određenom dozom srama kažemo da je borački dodatak 1,50 KM po mjesecu sudjelovanja u obrani. Trebalo je razgovarati o tome je li borbeni sektor trebalo posebno ocjenjivati ​​i je li model raspodjele trebao biti drugačiji – rekao je Tadić.

Osvrnuo se i na razdoblje koje zakon priznaje kao temelj za ostvarivanje prava.

– Postavlja se pitanje zašto je kao početni datum određen 18. rujna 1991. godine. Bliži mi je 8. travnja 1992. godine, kada je osnovan HVO, iako je razdoblje prije toga bilo izuzetno teško – rekao je.

Na kraju je izrazio zabrinutost za provedbu zakona.

– Imamo situaciju u kojoj nije izvjesno hoće li aktualna Vlada ostati dio parlamentarne većine, a donošenjem ovog zakona praktički povjeravamo nekom drugom da ga provodi. To je dodatni razlog zašto je bilo potrebno pažljivije pripremiti ovo zakonsko rješenje – zaključio je Tadić.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je na hitnoj sjednici Zakon o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.

Za predloženi proračun glasovalo je devet izaslanika, jedan je bio protiv, a pet izaslanika je bilo suzdržano.

Iz Federacije BiH šest delegata je bilo “za”, jedan protiv, a tri suzdržana.

Iz RS-a “za” predloženi proračun glasala su tri delegata, protiv nije bilo glasova, a dva su bila suzdržana.

Zastupnički dom državnog parlamenta usvojio je prošlog tjedna po hitnom postupku predloženi proračun.

Vijeće ministara BiH prethodno je utvrdilo Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu i dostavilo ga Predsjedništvu BiH, ovlaštenom da ga predloži Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon.

Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2026. godinu iznose 1.580.500.000 KM, što je povećanje od 10 milijuna KM, odnosno jedan posto u odnosu na proračun institucija BiH za 2025. godinu.

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić je u obraćanju izaslanicima kazao kako je, prije svega, ovaj proračun refleksija, prije svega, zakona koji su u prethodnom razdoblju doneseni u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Moramo napomenuti da ovdje imate samo povećanje od 125 milijuna KM, što se odnosi na povećanje plaća zaposlenih. To je stavka koja je kao takva dodijeljena Ministarstvu financija i trezora – kazao je Amidžić.

Dodao je kako suština ovog proračuna nisu milijarde nego ljudi.

– Fokusirali smo se na izdvajanje sredstava koja su neophodna i vezana su za standard zaposlenih, jer je iz godine u godinu sve manje ljudi koji rade u institucijama BiH – kazao je Amidžić.

Istaknuo je da su osigurana sredstva za retroaktivnu isplatu svih tih naknada, kao i sredstva koja su neophodna za isplatu uvećanog regresa, s obzirom da osnovica više nije 631 KM, već 690 KM, zatim za povećanje toplog obroka sa 12,6 KM na 13,8 KM i mimo kolektivnog ugovora za povećanje troškova prijevoza.

Dodao je da je najveći rast u Oružanim snagama, jer imaju najveći broj zaposlenih. Nakon Oružanih snaga, to su Uprava za neizravno oporezivanje, Granična policija…

Delegat Šefik Džaferović kazao je da će biti suzdržan kada je u pitanju izglasavanje budžeta.

– Postoje svi razlozi da glasam protiv, osim dva bitna razloga, a to je da je državi Bosni i Hercegovini potreban budžet i ja kao predstavnik oporbene političke stranke o tome moram voditi računa. Drugi razlog su plaće radnika, namještenika, administracije koja se ne isplaćuje dovoljno kada su u pitanju institucije Bosne i Hercegovine. Moramo voditi računa o tome – rekao je Džaferović.

Dodao je da neće glasati za proračun iz mnogo razloga, ali ni iz ova dva razloga neće biti protiv.

– Bit ću suzdržan i tako omogućiti da konačno dobijemo ovaj dokument – naveo je Džaferović.

Govoreći o tome zašto treba glasati protiv ovog budžeta, rekao je da je to dokument koji su mogli imati prije šest ili osam mjeseci u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Riječ je o dokumentu koji je praćen populističkim raspravama aktualne vlasti i opstrukcijom. Populizam je inzistirati, a kasnije i odustati, da se BHRT, institucije kulture uvrste u proračun, jer s tim institucijama se ne smije šaliti i nikome se ne smije šaliti. A izigrala ga je aktualna vlast, posebno predstavnici Trojke – rekao je Džaferović.

Dodao je kako “nije rješenje da se BHRT i institucije kulture igraju svojim pravima, kao dijelovima institucija države BiH, već je rješenje tražiti načine da se te institucije financiraju kroz proračun”.

Delegat Dženan Đonlagić kazao je da je nesporna činjenica da će, na prijedlog zastupnika i delegata DF-a i uz podršku Sindikata poslanika Parlamentarne skupštine BiH, danas kroz ovaj proračun biti implementirane izmjene Zakona o plaćama, prema kojima će radnicima institucija Bosne i Hercegovine biti isplaćene uvećane plaće preračunate od 1. siječnja.

– Zato zaposlenici u institucijama više neće ovisiti o kašnjenju donošenja proračuna, što je nažalost postala praksa aktualne vlasti, i neće ovisiti o političkoj volji ili težini donošenja proračuna na vrijeme. Drago mi je da će proračun danas konačno biti usvojen i da će konačno institucionalno biti provedene izmjene Zakona o plaćama u institucijama BiH i da će zaposlenici dobiti i redovne uvećane plaće po novoj uvećanoj osnovici i razliku u uvećanim plaćama od 1. siječnja – kazao je Đonlagić.

Predsjedatelj Doma naroda Dragan Čović kazao je da je proračun Bosne i Hercegovine strateško pitanje za Bosnu i Hercegovinu.

– To je moja domovina, zato i kažem da je to strateška stvar. U svakom sljedećem sazivu prvo treba posložiti elemente kako bi se o proračunu moglo raspravljati tijekom prethodne kalendarske i fiskalne godine – rekao je Čović.

Govoreći o pojedinim prijedlozima da se proračun razmatra po skraćenom postupku, ustvrdio je kako bi “bilo kakva korekcija ovog proračuna značila da on nikada neće biti usvojen, jer je slagalica ovog proračuna toliko složena da nema šanse da s bilo kakvom korekcijom prođe instituciju Vijeća ministara, Predsjedništva, Zastupničkog doma i Doma naroda”.

Delegat Safet Softić kazao je da će danas ovaj proračun biti usvojen voljom vladajuće manjine i suzdržanošću opozicije koja je većina.

– Po meni nije problem što proračun donosimo u sedmom mjesecu, jer je to gotovo ustaljena praksa u Bosni i Hercegovini. Problem je što donosimo proračun kakav smo mogli donijeti u prosincu prošle godine. Svi se sjećate izjava Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, koji je rekao da neće podržati proračun u kojem nema BHRT-a. I onda, evo nas u sedmom mjesecu, s datom potporom proračunu bez podrške BHRT-u, bez podrške institucijama kulture – naveo je Softić.

Dodao je da je i ministar Edin Forto rekao da Naša stranka neće glasati za proračun u kojem nema BHRT-a, pa su u Zastupničkom domu bili suzdržani.

Delegat Radovan Kovačević kazao je da je u odnosu na proračun za 2025. godinu ovaj proračun povećan za 10 milijuna KM.

– Dakle, povećana je za 10 milijuna KM, ali je istovremeno povećana stavka za plaće zaposlenih za 130 milijuna KM. Dakle, cijeli proračun povećan je za ukupno 10 milijuna, stavka za plaće zaposlenih povećana je za 130 milijuna KM. Nikada ne bih glasao za povećanje budžeta institucija BiH da se to ne odnosi isključivo na plaće – rekao je Kovačević.

Dodao je da je za njega, za podršku ovom proračunu, jako bitno da nema stavke za BHRT i nema stavke za institucije kulture.

Delegatica Marina Pendeš rekla je da većina Kluba hrvatskog naroda podržava predloženi proračun, jer je nužan za funkcioniranje države. Ne samo za funkcioniranje države, nego i za niže razine vlasti.

Usvajanjem proračuna institucija BiH za 2026. godinu okončana je hitna sjednica Doma naroda, nakon čega će biti održana redovna sjednica tog doma.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima, čiji je predlagač Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom omogućuje se djelomični otpis poreznih dugova sportskim kolektivima, a predlagatelj smatra da se time dolazi do naplate ostatka duga, u čemu je i država u interesu.

Zakonom je propisano produženje roka, odnosno vremenskog razdoblja na koje se odnosi djelomični otpis zateznih kamata. Do sada je otpis bio moguć za porezni dug nastao do 31. ožujka 2025. godine, a sada do 1. siječnja 2026. godine.

Donošenje ove izmjene omogućava sportskim kolektivima i klubovima nastavak rada i dobivanje potrebnih licenci za sudjelovanje u međunarodnim natjecanjima i predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim asocijacijama, pojasnio je predlagač.

Vlada je također navela da je Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugova sportskim kolektivima donesen još 2014. godine i da su od tada tri izmjene koje se odnose na produženje roka, kao i da je sportskim kolektivima omogućeno da dobiju potvrdu Porezne uprave Federacije BiH i potpišu reprogram duga kao uvjet za ispunjavanje kriterija za licenciranje međunarodnih sportskih natjecanja.

Predlažući novi zakon Saboru, Vlada je navela da su klubovi i savezi koji imaju kapacitete za nastup u europskim natjecanjima u izuzetno teškoj situaciji, ali je to uvjetovano postupcima licenciranja gdje je financijski kriterij imperativ.

Navedeni uvjeti definirani su pravilima UEFA-e, FIFA-e, FIBA-e i drugih međunarodnih asocijacija koje organiziraju i dodjeljuju licence za europska natjecanja.

Sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH zakazana je za 21. travnja, a izaslanici će imati obiman dnevni red koji uključuje niz zakonskih prijedloga iz područja gospodarstva, socijalne i infrastrukture.

Nakon dva i pol mjeseca delegati bi trebali sjesti i održati sjednicu.

Posebnu pozornost privlače izmjene zakona koji se odnose na financijsku disciplinu i javne prihode, među kojima su izmjene Zakona o visini zateznih kamata na javne prihode, kao i izmjene Zakona o naplati i djelomičnom otpisu dugova sportskim kolektivima. Ta bi rješenja mogla izravno utjecati na poreznu politiku i stabilizaciju duga u sportu.

Pred izaslanicima je izmjena Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kao i paket izmjena i dopuna koji se odnose na lizing, zapošljavanje stranaca i mjenjačko poslovanje, što se tumači kao pokušaj modernizacije financijskog i tržišnog okvira u Federaciji BiH.

U socijalnom segmentu razmatraju se nacrti izmjena i dopuna Zakona o udomiteljstvu, kao i izmjene i dopune Zakona o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata koje je predložila izaslanica Miomirka Melank.

Značajan dio dnevnog reda odnosi se i na infrastrukturne i investicijske projekte kroz odluke o zaduženju. Među njima su: zajam Europske investicijske banke (EIB) za Projekt vjetroelektrana Poklečani, zajam Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) za izgradnju kulturno-sportskog centra u Mostaru, zajam Svjetske banke (IBRD) za unapređenje upravljanja cestovnom imovinom u FBiH, raspodjela obveza po kreditu EBRD-a za Sarajevsku obilaznicu.

Rasprava o ovim točkama mogla bi otvoriti rasprave o javnom dugu, prioritetima ulaganja u infrastrukturu i energetskim projektima u Federaciji.

Sjednica dolazi u vrijeme kada se očekuju brojne fiskalne i reformske odluke, pa delegate očekuje intenzivna rasprava o zakonima koji se izravno tiču ​​gospodarstva, socijalne zaštite i razvojnih projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Muamer Zukić, predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kaže za Faktor da nije optimista i da ne zna hoće li sjednica biti održana.

– Već su dva puta odgodili. Jednom na zahtjev Kluba Hrvata, jednom na zahtjev Kluba Srba. Na naše pitanje zašto, rečeno nam je da se ne mogu dogovoriti oko dnevnog reda. Mislim da ima dosta spornih stvari – kazao je Zukić.

Danas su oči 465.000 umirovljenika uprte u sve nas, rekao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH, prilikom izlaganja izaslanicima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Kazao je kako umirovljenici s pravom očekuju da ovaj dom usvoji Zakon o PIO-u koji će im olakšati život i omogućiti veća primanja.

– Nećemo dugovati. Donošenje ovog zakona rezultat je tematskog zaključka Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na kojem je razmatrano stanje mirovinskog sustava. Suština predloženih izmjena je poboljšanje osobnih primanja umirovljenika, ali i uspostava stabilnijeg, pravednijeg i predvidljivijeg sustava usklađivanja mirovina.

Posebno je važno naglasiti da nikakvo buduće usklađivanje ne može dovesti do smanjenja mirovina. Ovo je jasna i važna poruka za sve korisnike ovog sustava – kazao je Delić.

Ističe da zakon donosi i druge značajne izmjene, te da proširuje pravo na naknadu pogrebnih troškova i na osobe koje su snosile te troškove, a nisu članovi uže obitelji.

– Na kraju želim naglasiti da članak 81. nije članak kojim se obračunavaju mirovine. Ona predstavlja zaštitni mehanizam i služi kao garancija sigurnosti za umirovljenike – zaključila je Delić.

Napomenuo je i da se ne diraju u stečena prava te da će svi umirovljenici u veljači dobiti povećane mirovine.

Ivo Tadić, izaslanik, kazao je kako ne može vjerovati da su izaslanici u samo jednom čitanju dobili tako važan dokument.

– To smo morali dobiti u obliku nacrta i provesti javnu raspravu kako bismo došli do boljeg rješenja. Pozdravljam pozitivno – mirovine rastu za 17 posto. Svjesni smo i stanja u proračunu jer gotovo polovica odlazi na mirovine. Sada idemo na povećanje od 17 posto, ali istovremeno u sustav uvodimo nove korisnike. Kažete da ispravljamo nepravdu za one sa 15 godina staža – oni su već dobili mirovinu i imat će 700 KM. Netko je danas rekao u našem klubu (Hrvati) – ako smo tražili minimalnu mirovinu, trebali smo krenuti od minimalne. Sada nudimo minimalnu mirovinu od 490 KM, a oni koji su otišli u mirovinu prošle godine imaju minimalac od 700 KM – kazao je Tadić.

Dodao je kako u ovom trenutku možda ne postoji idealno rješenje, ali da ga je trebalo tražiti.

– Vidjet ćete što će biti kad uđu novi korisnici. Svima je isplaćena minimalna plaća i mirovine će im biti od 450 do 650 KM – upozorio je.

Skraćenu proceduru kritikovala je i izaslanica Aida Obuća (SDA).

– Ministar je u obrazloženju rekao da 456.000 umirovljenika očekuje jednoglasno usvajanje ovog zakona, jer svi očekuju povećanje u veljači. Zaista mislim da bi svi umirovljenici trebali dobiti povišicu, jer su mirovine izuzetno niske. Međutim, postavlja se pitanje što će biti s onim umirovljenicima koji će nakon ovoga otići u mirovinu – hoće li biti zadovoljni? – rekla je Obuća.

Naglasila je da je veliki broj ljudi koji sljedeće godine planiraju otići u mirovinu izrazio zabrinutost jer će njihove mirovine biti manje od mirovina sadašnjih 456.000 korisnika.

– Većina njih nije kriva što imaju manje radnog staža od maksimalnog, dok dobna granica ostaje ista – 65 godina. To je dilema koju danas javno dijelim s vama. Sadašnji korisnici su zadovoljni, ali zabrinuti su oni koji će tek otići u mirovinu. Pod plaštom brige za umirovljenike kojima će mirovine 2026. porasti za 17 posto skrivamo činjenicu koja nikome ne ide u prilog – da su nam primanja u posljednje dvije godine rasla znatno više od tih 17 posto. Umirovljenicima su mirovine povećane za oko 100 KM, dok su službenicima plaće povećane i do 500 KM – istaknula je Obuća.

Upozorila je i na financijsku održivost sustava.

– Zabrinjava način na koji će se osigurati isplata mirovina, jer već postoji deficit od milijardu i 100 milijuna KM. Fond PIO/MIO se nedovoljno puni, a glavni razlog je nedostatak novih zaposlenika – zaključio je Obuća.

Ističe da treba uvesti progresivne poreze na visoke plaće i sve prebaciti na mirovinski fond.

Izaslanik Haris Zahiragić (SDA) naveo je da se Zakonodavno-pravna komisija nije izjasnila o predloženom zakonu, jer nitko od predlagača nije prisustvovao sjednici Komisije.

– Razgovarali smo neformalno, a pojedini kolege s pozicije slažu se da ovaj zakon ne dopušta skraćeni postupak. Ovo je zakon težak milijardu KM. Ovim rješenjem ulazimo u surovi kapitalistički sustav PIO-a i zakon je morao ići u redovnu proceduru, kako bi se o njemu izjasnili i drugi umirovljenici, a ne samo Redžo Mehić (predsjednik Saveza umirovljenika FBiH, op. a.) – kazao je Zahiragić.

Dodao je da postoji mogućnost da netko zatraži ocjenu ustavnosti ovog zakona pred Ustavnim sudom Federacije BiH.

– Lani je omjer zaposlenih i umirovljenika bio 1,17, a ove godine ćemo vjerojatno doći u situaciju da jedan zaposleni financira jednog umirovljenika. Bismarckov model, koji je najbolji u demokratskim društvima, kod nas je djelomično ukinut onog trenutka kada smo mirovine stavili na proračun, a ovim zakonom se potpuno ukida – upozorio je.

Prema njegovim riječima, već ove godine ima oko 13 tisuća manje onih kojima se plaćaju doprinosi, što predstavlja višemilijunske gubitke.

– Iz ovoga možemo zaključiti da je PIO već sada u gubitku od oko milijardu KM. Od ove godine iz duga će se financirati više od 500 milijuna KM za mirovine, a za nekoliko godina doći ćemo do duga od 2,5 milijarde KM – kazao je.

Zahiragić je istaknuo da je najveći problem član 81. koji, kako je naveo, predstavlja suspenziju međugeneracijske solidarnosti.

– To je nepravedno. Tko ima pravo uskratiti prava ljudima koji nemaju 40 godina staža? To su ljudi kojima nisu uplaćeni doprinosi, radnici koji su godinama tuženi zbog toga, ljudi koji nisu radili ne zato što nisu htjeli, nego zato što je privreda bila uništena ratom. Znate li da velik broj novinara, fotoreportera i snimatelja radi po 15 godina na ugovor o djelu? Ovi što vas danas snimaju nikad neće imati 40 godina staža – rekao je.

Zaključio je da se ovim zakonom pokušava stvoriti sukob između sadašnjih i budućih umirovljenika.

– Ovaj zakon je katastrofalan i pozivam vas da razmislite o tome – nema tog Redže Mehića koji će me natjerati da glasam za njega. Znam kolika mi je plaća – u posljednje vrijeme povećana je tri puta, ukupno oko 1.500 KM. S druge strane, umirovljenicima s minimalnom mirovinom povećanje će iznositi oko 70 KM, dok će oni s višim mirovinama dobiti po 600 ili 700 KM. To je čista uravnilovka i kapitalizam najgore vrste – rekao je.

Ivan Ivić, izaslanik, istaknuo je kako bi bilo dobro napraviti jasnu diferencijaciju, tako da postoje razlike između 15, 20, 30 i 40 godina staža.

Naglasio je kako je potrebno voditi računa o troškovima života.

– Da se vodilo računa o tim stvarima i da se poštovala procedura, odnosno da je omogućeno njezino produljenje, vjerujem da bismo došli do boljeg rješenja. Formula je trebala biti takva da minimalna mirovina od 599 KM predstavlja temelj i ostane fiksna, a da se onda mirovina povećava onima koji imaju 25, 30 i 40 godina staža – rekao je Ivić.

Na kraju, Adnan Delić je delegatima pročitao pismo Saveza umirovljenika FBiH u kojem traže da se najniža mirovina ne određuje prema članu 81., već prema radnom stažu i visini doprinosa.