Redakciji Faktora javilo se nekoliko građana koji su krajem marta bili naručeni na rendgenske preglede u Domu zdravlja Novi Grad Sarajevo.

Kažu da su prije mjesec i mjesec i pol dana bili naručeni na snimanje kralježnice, a kada su došli u zakazano vrijeme, na oglasnoj ploči dočekala ih je informacija da je rendgen pokvaren.

– Imam problema s kralježnicom i trpim nesnosne bolove. Čekam mjesec i pol na snimanje, a onda mi dođe obavijest da kamera ne radi. Da bih došao na zakazani pregled 27. ožujka, morao sam zamoliti poslodavca da me pusti s posla, što ću mu morati nadoknaditi ili će mi se odbijati od plaće – kaže građanin čije je ime i prezime poznato redakciji.

Muškarac koji je prošlog petka također bio zakazan za RTG pregled dodaje da je s njim u čekaonici bilo još nekoliko pacijenata koji su došli na snimanje.

– Nevjerojatno je da nitko nije našao za shodno obavijestiti pacijente da uređaj ne radi, kako barem mi koji radimo ne bismo morali tražiti od šefa prijevremeni odlazak s posla. U ovom slučaju nije bilo uzalud. Došli smo u Dom zdravlja i vratili se zdravstvenim uslugama koje smo dobili. Osim toga, nitko nam u ustanovi nije znao reći kada će aparat proraditi i kada možemo doći ponovo na pregled – rekla je građanka.

Iako je rendgen u Domu zdravlja Novi Grad još uvijek u kvaru, iz JU Dom zdravlja KS kažu da ova zdravstvena usluga nije upitna jer se pacijenti upućuju u ustanovu u Saraj Polju.

– Svi hitni pacijenti iz novogradiškog Doma zdravlja upućuju se na rendgensko snimanje na lokalitet Saraj Polje. Obavijestili su me da je to rečeno svim pacijentima. U skorije vrijeme očekujemo popravku aparata i normalizaciju pregleda i u Domu zdravlja na Otoci – kaže Arman Šarkić, glasnogovornik ove javne ustanove.

Trudnice u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo nemaju prioritet prilikom pregleda.

Ove naljepnice su ovih dana dočekale pacijente u klinikama i domovima zdravlja te javnim ustanovama u KS.

Arman Šarkić, glasnogovornik Doma zdravlja KS, kaže da se ništa novo nije dogodilo, jer ni ranije, prema Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u Federaciji BiH, trudnice nisu bile definirane kao primarna ili posebna kategorija pacijenata.

Trudnice, kako je dodao Šarkić, spadaju u širu skupinu pacijenata, kao i svaki drugi građanin koji koristi zdravstvene usluge.

– Zakon jamči trudnicama ista opća prava kao i svim drugim pacijenticama, uključujući i pravo na pristup, cjelovitu zdravstvenu zaštitu bez ikakve diskriminacije – dodao je Sarkić.

Iako spomenutim zakonom nisu izdvojene, trudnice, prema Šarkićevim riječima, vrlo često imaju prioritet pri zdravstvenim uslugama u domovima zdravlja ako to uvjeti u čekaonicama dopuštaju.

– Na neki način postoji etički princip koji ne slijedi nužno slovo zakona. To znači da u domovima zdravlja, ali i u svim drugim zdravstvenim ustanovama, ako to uvjeti dopuštaju, prednost prilikom pregleda imaju trudnice. Odluku o tome donosi liječnik, odnosno medicinska sestra postupkom trijaže – rekao je Šarkić.

Kako navode iz Doma zdravlja KS, prema Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u Federaciji BiH, prioritet u pružanju zdravstvenih usluga imaju: hitna pomoć, RVI, obitelji šehida i obitelji poginulih boraca, civilne žrtve rata, obitelji djece i osobe s invaliditetom/teškoćama u razvoju.

Redakciji Faktora ovih dana javilo se nekoliko građana koji su se žalili na rad Hitne pomoći u Kantonu Sarajevo.

Većina pritužbi građana odnosila se na to što pojedine ambulante, unatoč velikom broju pacijenata, rade samo u jednoj smjeni, te da se prvi pacijent u jutarnjoj smjeni, iako je naznačeno da radno vrijeme počinje u 7.30, ne javlja prije osam ili 8.15 sati.

– Radno vrijeme Područne ambulante Podhrastovi počinje u 7.30 sati, kako piše na vratima ustanove, a prvog pacijenta liječnik zove tek u 8.15 ili 8.20 sati, a ako dođete u 7.30 sati, zateći ćete samo higijeničarku – kaže pacijentica (ime i prezime poznato redakciji Faktora).

Osim toga, kako nam je dalje rekla pacijentica, sve veći problem predstavljaju mladi liječnici koji rade u Područnoj ambulanti Podhrastovi.

– Ne posvećuju dovoljno pažnje pacijentima i to vam mogu reći iz osobnog iskustva. Prošli tjedan sam došao u kliniku jer imam simptome slične gripi. Mlada liječnica koja me primila rekla je da pijem lijek lupocet, a ako njime ne mogu sniziti temperaturu, onda da pijem voltaren. Svaki poluozbiljni liječnik, prije nego što propiše lijek, morao je pogledati bolesnikov karton i pitati ga za povijest njegovih bolesti, jer ne može svaki pacijent konzumirati voltaren. Konkretno u mom slučaju, jer sam bubrežni bolesnik, ne mogu uzimati voltaren jer je dosta rizično. Sreća je da unaprijed znam da to ne smijem uzimati, ali vjerojatno ima pacijenata koji ne znaju ili ne obraćaju pažnju, što u konačnici takvima može izazvati zdravstvene komplikacije – kaže pacijentica.

Prema njegovim riječima, vrlo često se događa da je ambulanta prazna i da je on jedini pacijent u njoj, ali svejedno čeka 10-15 minuta da ga liječnik pozove.

– Vrlo često tome prethodi medicinska sestra koja uđe u ordinaciju i podsjeti liječnika da me pozove. Isti je slučaj i sa Zavodom za stomatologiju. Ako ih tražite, ne možete ih naći u liječničkoj ordinaciji jer su uvijek u prostoriji gdje se jede i puši. Početkom prošlog tjedna bio sam na tom odjelu u 7.30 ujutro, do 8.30 ili 8.40 liječnici su bili u blagovaonici. Došla je majka s djevojčicom i pitala gdje je zubar, rade li uopće, nakon čega je medicinska sestra otišla pozvati ih. Nakon toga iz sobe je prva izašla stomatološka sestra, a nakon nje i stomatolog. Nevjerojatno je da radno vrijeme počinje u 7.30, a da pacijenti moraju tražiti medicinsko osoblje u ambulanti u 8.30 – dodaje pacijent.

Kaže da zbog svega nije zadovoljan Odjelom obiteljske medicine te da su istog mišljenja i njegovi susjedi.

– Sa susjedima sam više puta razgovarao o radu ambulante Podhrastovi i oni imaju ista ili slična iskustva. Nisam zadovoljna i ne mogu to sakriti, jer sjećam se da smo ranije u ambulanti Podhrastovi imali obiteljske doktore koji su se posvetili pacijentu u pravom smislu te riječi, poput velikih doktorica Lejle Silajdžić i Selme Kemure. Nažalost, to ne mogu reći za mlade liječnike, mnogi od njih niti ne pogledaju zdravstveni karton kakav je pacijent pred njima, na što trebaju obratiti pozornost. Vjerujte mi, često se bojim doći u ambulantu upravo iz tog razloga, a moram – rekla je pacijentica.

Stav menadžmenta Doma zdravlja KS je da je svaki doktor svojom diplomom, stručnim znanjem, etikom, moralom i na kraju Hipokratovom zakletvom odgovoran za savjesno liječenje svog pacijenta.

– JU Dom zdravlja KS već duže vrijeme u svim središnjim prostorijama, na svakom spratu i u svim ambulantama obiteljske medicine ima kutije za žalbe, kao i Povjerenstvo za žalbe i prigovore pacijenata, te Etičko povjerenstvo, čija se stručna tijela bave pitanjima vezanim za eventualne propuste u liječenju ili neadekvatno pružanje zdravstvene zaštite. Ovakvi mehanizmi jedini su ispravan način rješavanja problema pacijenata koji smatraju da su uskraćeni za neki vid zdravstvene zaštite – poručuju iz Doma zdravlja.

Dodaju da je liječnik u ordinaciji jedina stručna i ovlaštena osoba u liječenju bolesnika, točnije pregledu i utvrđivanju anamneze, te sukladno navedenom propisivanju adekvatne terapije, ako je to potrebno i ako je u skladu s dobrom medicinskom praksom.

– Dakle, pacijent ne može odrediti terapiju i vrstu bolesti. Povjerenje između liječnika i pacijenta mora biti neupitno, jer je liječnik svojom diplomom i stručnim znanjem odgovoran za zdravlje pacijenta i pravilno liječenje. Dio koji se odnosi na radno vrijeme i moguće zlouporabe radnog vremena u pružanju zdravstvene zaštite u ambulanti Podhrastovi također je jasno definiran Pravilnikom o radnom vremenu. U Pravilniku je jasno napisano da rad s pacijentima u prvoj smjeni počinje u osam sati i traje do 13.30, nakon pola sata administrativne pripreme za rad. Rad s pacijentima u drugoj smjeni završava u 20 sati, a zadnjih 30 minuta također je rezervirano za obavljanje administrativnih poslova. Hitna stanja se uvijek obrađuju hitno u okviru radnog vremena Doma zdravlja KS, a stepen hitnosti uvijek procjenjuje ljekar uvidom u zdravstveno stanje, a ne pacijent – stoji u odgovoru iz Doma zdravlja KS.

Malaksalost, groznica, visoka temperatura, kašalj, grlobolja, bolovi u kostima, povraćanje, proljev… simptomi su ljudi svih životnih dobi koji ovih dana pune čekaonice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

U prosjeku u ovoj ustanovi tijekom 24 sata zdravstvene usluge zatraži između 400 i 500 pacijenata.

Liječnici u Hitnoj pomoći ne znaju sa sigurnošću radi li se o prehladi, gripi ili COVID-19 jer su, kako su nam rekli, prije nekoliko godina prestali testirati pacijente.

– Mislim da među našim stanovništvom trenutno ima svega – kaže dr. Mirsad Hošić, specijalist urgentne medicine.

Iako je prosinac vrijeme respiratornih infekcija, dodaje Hošić, iznenađuje veliki broj djece s proljevom i povraćanjem.

– Vjerojatno je riječ o varijanti respiratornog virusa – dodaje.

Kaže da starije osobe uglavnom imaju tipične simptome respiratornih infekcija – temperaturu, malaksalost, kašalj, bolove u kostima.

– Nema tipičnog lijeka za ove vrste bolesti. Liječenje je simptomatsko, što znači da treba povećati unos tekućine, najčešće biljnih čajeva, limunade i drugih prirodnih sokova. Obavezno jesti voće i povrće, vitamin C, kao i laganu hranu poput bijelog mesa i domaćih juha od povrća. U slučajevima kada temperatura traje dulje od pet dana, pacijent se treba javiti obiteljskom liječniku koji će znati kako postupiti – kaže Hošić.

Zbog visokog stupnja zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, Hošić preporučuje svima koji to mogu da ne izlaze vani bez prijeke potrebe, a posebno djeci, trudnicama, starijim i kroničnim bolesnicima, te da svaki slobodan trenutak iskoriste za odlazak van grada, na planine.

– Zagađen zrak šteti svima, no rekao bih da su najviše pogođeni kardiovaskularni i oboljeli od kroničnih opstruktivnih bolesti pluća, astme i alergijskog bronhitisa. Preporuka je ostati kod kuće barem ujutro i kasno poslijepodne kada je zagađenje zraka najveće. Upozorenje sportašima da svoje aktivnosti svedu na minimum u jutarnjim i poslijepodnevnim satima te da ih izvode od 10 do 16 sati. Što se tiče kardiovaskularnih bolesti, ponovit ću da u posljednje vrijeme imamo povećan broj mladih s kardiovaskularnim, atipičnim simptomima, pa prema svima pristupamo ozbiljno, jer nikad se ne zna što netko ima u sebi – objašnjava Hošić.

Gužve su ovih dana u domovima zdravlja u KS, ali kako nam je rečeno u ovoj javnoj zdravstvenoj ustanovi sve je u granicama godišnjeg prosjeka.

– Ono što nas je iznenadilo je da su respiratorne infekcije ove sezone došle mjesec dana ranije. Što se tiče trbušnih viroza, još uvijek ih imamo u pedijatrijskoj populaciji, dok obiteljska medicina bilježi akutne respiratorne viroze. Oboljeli se javljaju i sa simptomima gripe i vjerujemo da je već imamo među stanovništvom, iako je, prema epidemiolozima, njen vrhunac u siječnju i veljači, čemu doprinose i novogodišnji praznici kada su pojačana okupljanja i kontakti među ljudima – kaže Arman Šarkić, glasnogovornik Doma zdravlja KS.

Iz Doma zdravlja građanima savjetuju da prva dva do tri dana od pojave simptoma ostanu kod kuće, porade na jačanju imuniteta, a temperaturu snižavaju antipireticima. Ako temperatura potraje dulje, obratite se obiteljskom liječniku.

– To govorimo prije svega zbog pacijenata, a onda i zbog medicinskog osoblja, da ne bude nepotrebnih gužvi. Što se tiče zagađenja zraka, savjet pulmologa je da se svaki slobodan trenutak iskoristi za boravak u planinama i da se prilikom izlaska van koriste maske. Najučinkovitije su one s filterom, kirurške traju dva do tri sata. Nose li se duže od toga, čine više štete nego koristi – naglašava Šarkić.

Za sve one koji se još nisu cijepili protiv gripe, iz Doma zdravlja dodaju da imaju nešto manje od 1.000 doza te da građani mogu doći na cijepljenje.

– Ove godine smo imali dobar odaziv na cijepljenje, posebno u prva dva tjedna. Apeliramo na rizične skupine da još nije kasno za cijepljenje. Naravno, prema preporukama liječnika obiteljske medicine i epidemiologa, svi oni koji imaju bilo kakve simptome respiratornog virusa nisu kandidati za cjepivo jer osoba mora biti potpuno zdrava – rekao je Šarkić.