U četiri mjeseca 2026. godine na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla urađeno je šest transplantacija – dvije transplantacije bubrega srodne vrste i dvije kadaverične transplantacije (transplantacija organa umrlih donora) bubrega i rožnice.

Ispričao nam je mr. med. sci. dr.sc. Narhela Mujačić, specijalistica anesteziologije i reanimatologije i zamjenica bolničkog koordinatora, pojasnivši da je kod transplantacije bubrega od umrlih donora jedna eksplantacija rađena na UKC Tuzla, a druga na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

– Naš klinički centar ima i program transplantacije matičnih stanica (hematopoeze). Ove godine urađena je jedna autologna transplantacija (pacijent je sam donirao), dok je u pripremi šest autolognih transplantacija i jedna alogena transplantacija (transplantacija matičnih stanica s druge osobe), koje bi trebale biti urađene početkom svibnja – dodaje Mujačić.

Najveći problem transplantacijske medicine u Federaciji Bosne i Hercegovine je nedovoljan broj kadaveričnih transplantacija.

U nedavnom intervjuu za Faktor prof.dr.sc. Halima Resić, nefrologinja i predsjednica Donorske mreže Bosne i Hercegovine, naglasila je da je prošle godine urađena samo jedna transplantacija organa od umrlog donora.

No, Mujačić ističe da je klinički centar u Tuzli prošle godine imao pet potvrđenih moždanih smrti, ali da transplantacijski koordinatori ni u jednom razgovoru s članovima obitelji nisu dobili suglasnost za doniranje organa.

– Naš cilj je liječenje oboljelih, a uposlenici UKC Tuzla u svom radu zaista daju sve od sebe da poboljšamo zdravstveno stanje svakog našeg pacijenta ili ga izliječimo. Istaknuo bih da nam je najteže kada u razgovoru s obiteljima preminulih potencijalnih donora ne dobijemo suglasnost, a znamo da je u tom trenutku netko na listi čekanja na transplantaciju i da o tome ovisi nečiji život. Najčešći razlog odbijanja obitelji je taj što s rođakom nisu razgovarali o darivanju organa dok je on bio živ te ne znaju što bi njegova želja bila. U takvim situacijama, koliko god se trudili, ne možemo učiniti ništa da dobijemo suglasnost – objašnjava Mujačić.

Iako je riječ o jednom od najplemenitijih oblika solidarnosti među ljudima, u našoj zemlji još uvijek postoji niz prepreka koje utječu na to da BiH i dalje ima vrlo mali broj doniranih organa na godišnjoj razini. Među ključnim izazovima ističu se etičke dileme, vjerska uvjerenja, nedostatak jasnih informacija, kao i potreba za većim povjerenjem javnosti u zdravstveni sustav.

– Mišljenja sam da se cijelo društvo treba uključiti kako bi se promijenila svijest ljudi o doniranju organa. Ne trebamo previše gledati, fantastičan uspjeh u transplantacijskom programu ima naš prvi susjed Hrvatska, gdje se gotovo svakodnevno rade ne samo rodbinske, nego i kadaverične transplantacije – kaže Mujačić.

Klinički centar u Tuzli je jedini u našoj zemlji koji radi transplantaciju jetre i to vrlo uspješno. U travnju 2024. obavljena je kadaverična i od tada više nije bilo transplantacija ovog organa.

– Svakako ćemo nastaviti s tim transplantacijskim programom. Ali moram reći da su to osjetljive transplantacije jer jetra nije parni organ kao što su bubrezi i ako ne radi, a nemate rezervni organ da napravite retransplantaciju, onda ste u problemu i proces ne završava dobro. UKC Tuzla nema rezervu organa, nismo u Eurotransplantu, pa bismo mogli očekivati ​​tu vrstu podrške. Istaknuo bih da UKC Tuzla ima suradnju s Kliničkim centrom u Zagrebu na programu transplantacije jetre, tako da se nadamo da će i ovaj proces u narednom periodu krenuti intenzivnije – ističe Mujačić.

Kada je riječ o programu eksplantacije i transplantacije, Mujačić se osvrnula i na medicinski kadar koji je, kaže, potrebno stalno obnavljati uvođenjem novih snaga.

– To je proces koji traje i potrebno je vrijeme da se netko osposobi, pogotovo kada je u pitanju kirurgija, ali i druge grane medicine. Treba nam još kadra, ali na tome intenzivno radimo. Naravno, UKC Tuzla ne može sam provesti ovaj proces. Potrebna nam je podrška i suradnja sa zdravstvenim vlastima, prije svega s Federalnim ministarstvom zdravstva, jer postoje tehnički problemi u vezi s tim koje moramo riješiti. Intenzivirana je suradnja s Ministarstvom civilnih poslova BiH kako bi se transplantacijski program podigao na višu razinu na razini cijele države i na neki način proširio na cijelu državu jer samo kao država možemo pristupiti programu Eurotransplanta – zaključio je Mujačić.