Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.

Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.

– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.

Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.

Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.

Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.

– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.

Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:

– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.

LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.

– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.

Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.

Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.

– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.

Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.

U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.

Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.

Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.

Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.

– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.

Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.

Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.

Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.

– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.

Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:

– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.

LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.

– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.

Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.

Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.

– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.

Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.

U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.

Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.

Sjedinjene Države najavile su jednogodišnje produljenje svoje nacionalne izvanredne situacije na Zapadnom Balkanu, nakon 26. lipnja 2026., zbog stalnih prijetnji miru, međunarodnim stabilizacijskim naporima i napretku prema demokratskom upravljanju.

Nacionalno izvanredno stanje u odnosu na Zapadni Balkan pravni je mehanizam Sjedinjenih Američkih Država koji dopušta nametanje sankcija i zamrzavanje imovine pojedinaca i skupina koje prijete miru, stabilnosti i demokratskom napretku u regiji.

Odluka je objavljena u Federalnom registru i nastavak je režima uvedenog još 2001. Ne radi se o uvođenju novih sankcija, već o proširenju postojećeg pravnog okvira koji američkim vlastima omogućuje poduzimanje mjera protiv osoba povezanih s destabilizacijom regije, potkopavanjem mirovnih sporazuma, korupcijom ili izbjegavanjem američkih sankcija.

Tri ključna dokumenta čije je kršenje kažnjivo su:

Daytonski sporazum (BiH): Kažnjivo je svako podrivanje države Bosne i Hercegovine, pozivanje na otcjepljenje (secesiju) ili rušenje državnih institucija.

Rezolucija 1244 (Kosovo): Kažnjavaju se radnje koje uzrokuju nestabilnost, nasilje ili ometaju međunarodnu prisutnost i dijalog na Kosovu.

Ohridski sporazum (Sjeverna Makedonija): Amandmanom iz 2003. na crnu su listu dodani oni koji su pokušali uništiti mir između makedonske većine i albanske manjine.

Izvršne uredbe iz 2021. i 2025. proširuju američke sankcije na Zapadni Balkan, usredotočujući se na korupciju, subverziju države, secesionizam i izbjegavanje sankcija kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

Ove mjere označavaju pomak od poslijeratnog osiguranja ka kažnjavanju korumpirane elite i onih koji pomažu već sankcioniranim pojedincima.

– Djelovanje osoba koje prijete miru i stabilizacijskim procesima na Zapadnom Balkanu, uključujući ekstremističko nasilje i opstruktivne aktivnosti, kao i stanje koje usporava napredak prema demokratskom upravljanju i integraciji u transatlantske strukture, nastavlja predstavljati neuobičajenu i izvanrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedinjenih Država – navodi se u dokumentu. Radio Slobodna Europa.

Stoga je izvanredno stanje u zemlji produljeno za još godinu dana i na snazi ​​će biti do 26. lipnja 2027. godine.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je Iran izgubio većinu svojih kapaciteta za proizvodnju projektila i bespilotnih letjelica te da mu je preostalo samo “21-22 posto” zaliha projektila.

“Većina tvornica dronova je uništena, većina lansirnih rampi je uništena i većina područja za proizvodnju raketa je uništena”, rekao je Trump u intervjuu za NBC News koji će biti emitiran u nedjelju, a čiji su dijelovi objavljeni u petak.

– Oni ipak imaju određene kapacitete. Imaju i rakete i dronove. Procijenio bih da im je ostalo 21 do 22 posto raketnog arsenala. I dalje je to veliki broj raketa, ali daleko manje nego što su imali kada smo prvi put izvodili napade – dodao je.

Upitan zašto Iran još nije pristao na dogovor o trajnom okončanju rata koji je započeo 28. veljače unatoč onome što je opisao kao očaj s njihove strane, Trump je rekao:

– Ponosni su i postoje stvari za koje nisu mislili da će, a koje će morati napraviti. Nemaju izbora, a potrebno je malo vremena.

Upitan zašto nije uspio ispregovarati bolji dogovor nakon povlačenja iz izvornog iranskog nuklearnog sporazuma u svom prvom mandatu, rekao je:

– Za te stvari potrebne su godine. Ovi ljudi se bore 47 godina.

Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je u četvrtak ono što je nazvao “nepatriotskim” glasovanjem za prekid američke vojne akcije u Iranu.

– Jučer, u besmislenom glasanju, Dom je izglasao, četiri loša republikanca i svi “dumokrati”, da se ograniče moje ratne ovlasti, usred mojih završnih pregovora za prekid rata s Islamskom Republikom Iran – napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

U srijedu je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio rezoluciju o ratnim ovlastima kojom se nastoje ukloniti američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana.

Zastupnički dom usvojio je rezoluciju 215 do 208, nakon što su četiri republikanca stala na stranu demokrata u rijetkom prijekoru Trumpu.

– Tko bi napravio takvu nedomoljubiju. Oni znaju gdje stoje pregovori. Demokrate pokreće Trumpov poremećajni sindrom. Radije bi da naša zemlja propadne nego da mi daju još jednu od mnogih pobjeda – rekao je Trump i dodao:

– Četiri republikanca, to je sasvim druga priča – oni su teatralni! Trebalo bi ih biti sram.

Demokrati su se više puta zalagali za glasove i u Zastupničkom domu i u Senatu kako bi se ograničile Trumpove ratne ovlasti, a nastojanje je posljednjih tjedana postupno dobilo potporu republikanaca.

Mjera će sada biti poslana Senatu na razmatranje. Međutim, čak i ako prođe oba doma, ostaje pravno sporno može li Kongres prisiliti predsjednika da povuče snage prema Rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973.

Prema Ustavu SAD-a, Kongres ima isključivu ovlast objaviti rat. Dužnosnici Trumpove administracije kolebaju se oko toga je li sukob – koji je trenutačno u prekidu vatre, uz povremena neprijateljstva – službeno rat.

Prema Rezoluciji o ratnim ovlastima, predsjedniku je zabranjeno držati američke trupe u aktivnim neprijateljstvima dulje od 60 dana bez odobrenja Kongresa.

Početak primirja 8. travnja, ustvrdila je administracija, zaustavio je sat na njegovoj obvezi od 60 dana, iako se Trumpovi kritičari nisu složili s tim.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je zabrinut zbog stajališta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o “stalnim borbama” s Libanonom.

U intervjuu za Pod Force One objavljenom u srijedu, komentirajući izvješća o žestokom telefonskom razgovoru s Netanyahuom u ponedjeljak, Trump je rekao da je rekao izraelskom premijeru da “u jednom trenutku… Bibi moramo ovo zaustaviti”.

– Bio sam malo uzrujan zbog njegove stalne borbe s Libanonom – rekao je.

Ipak, dodao je da njih dvoje imaju “jako dobar odnos”.

– Jako smo dobro surađivali. Jako mi se sviđa Bibi (Netanyahu). I jako dobro surađujem s njim. Ja sam ratni predsjednik, on je ratni premijer, vrlo važan dio svijeta – rekao je.

Govoreći o iranskom nuklearnom programu, Trump je rekao da Izrael ne bi postojao da nije bilo njega.

– Ovo se sada odnosi na Izrael, jer oni bi vjerojatno bili prvi na udaru, ne bi bilo Izraela… Da nije bilo mene, sada ne bi bilo Izraela – rekao je.

Rat u Iranu započeo je kao nevjerojatno koordinirana zajednička akcija SAD-a i Izraela, no tri mjeseca kasnije Donald Trump i Benjamin Netanyahu ne znaju kako sukob privesti kraju.

S jedne strane, Trump želi diplomatski dogovor koji bi otvorio Hormuški tjesnac, lišio Iran obogaćenog urana i brzo okončao sukob koji je doveo do skoka cijena goriva i – što je još važnije za američkog predsjednika – podijelio njegovu političku bazu.

S druge strane, Netanyahua kritiziraju kod kuće i kažu da bi trebao dodatno pojačati udare na Hezbollah.

Napetosti između dvojice čelnika prošlog su tjedna kulminirale upravo zbog Libanona jer je Teheran uvjetovao nastavak pregovora sa SAD-om prekidom sukoba Hezbollaha i Izraela. Nakon nekoliko žestokih rasprava postignut je labavi dogovor da će Hezbollah prestati napadati Izrael, a Izrael prestati napadati Bejrut, iako su napadi na druga područja Libanona nastavljeni u utorak. The Wall Street Journal.

Trump je pak u petak okupio svoje suradnike u Bijeloj kući i rekao da želi bolji dogovor s Iranom koji bi uključivao jamstva da Teheran nikada neće pokušati doći do nuklearnog oružja te da će predati svoj obogaćeni uran. Taj je zahtjev bio hitan, a Trump je kasnije objavio da je dogovor blizu.

Ali već se spremao novi problem. Netanyahu je pokrenuo novu operaciju protiv Hezbollaha i lansirao više dronova sa smrtonosnim teretom u Libanon. Trump je odmah obaviješten da je došlo do još jedne eskalacije koja prijeti prekidom mirovnih pregovora. A onda je uslijedio niz telefonskih razgovora Trumpa i Netanyahua o kojima su prenijeli svi svjetski mediji.

Netanyahu je inzistirao da jednostavno mora napasti Hezbollah, a Trump mu je uz dosta prostota odgovorio da bi već bio u zatvoru da nema podršku Bijele kuće te da zbog svega toga sada cijeli svijet mrzi i Netanyahua i Izrael.

– Mislim da postoje velike razlike (između njih). Trump želi iscrpiti sve opcije i ne želi da to išta poremeti – rekao je Danny Citrinowicz, bivši izraelski vojni obavještajni dužnosnik i viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.

Obojica lidera su za petama jer se i jednima i drugima bliže izbori, ali ih biračko tijelo gura u suprotnim smjerovima. Rat u Iranu i rastuće cijene goriva podijelili su Trumpovu MAGA bazu, a čak je i Tucker Carlson rekao da podrška Izraelu nema smisla.

Iran, naravno, nije prekriženih ruku promatrao sukob čelnika SAD-a i Izraela, već je brzo zaprijetio prekidom pregovora s Washingtonom ako Izrael proširi svoje napade na uporišta Hezbollaha u južnim predgrađima Beiruta. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da SAD pokušava odvojiti izraelsko-libanonske pregovore od pregovora s Iranom, unatoč naporima Teherana da ih poveže.

– Pokušavamo gledati na razgovore između Libanona i Izraela kao na odvojeno pitanje od Irana, dok Iran pokušava sve to spojiti u jednu cjelinu – rekao je Rubio tijekom saslušanja u Kongresu u utorak. Optužio je Teheran da “pokušava osujetiti svaki pokušaj da Izrael i Libanon konačno počnu surađivati ​​i produžiti sukob kako bi, ako se u budućnosti postigne dogovor, mogao tvrditi da je odgovoran za njegovo postizanje”.

U međuvremenu, neki su demokrati pokušali povezati Trumpovu odluku da uđe u rat s Iranom s njegovim bliskim odnosom s Netanyahuom.

– Netanyahu govori da je na ovo čekao 40 godina – rekao je senator Chris Van Hollen Rubiu tijekom saslušanja.

– Ispada da je konačno našao predsjednika koji je dovoljno glup i nepromišljen da mu se pridruži.

Rubio je, naravno, rekao da se ne slaže s tom ocjenom.

Iako se pravio da ne obraća previše pažnje na iranske prijetnje prekidom pregovora, Trump je ipak pojačao pritisak na Netanyahua da se suzdrži od daljnjih napada. Izrael je rekao da je na kraju pristao ne napadati Bejrut pod uvjetom da Hezbollah prestane napadati izraelske gradove, iako su naknadni izraelski napadi pokazali da gradovi na samom jugu Libanona nisu bili uključeni u dogovor.

I kako sad prekinuti sukob?

Izrael na iransko vodstvo gleda kao na egzistencijalnu prijetnju i strahuje da bi Trump mogao ublažiti pritisak na Teheran prije nego što osigura značajne ustupke u iranskom nuklearnom programu. Trump, iako od Irana traži strože uvjete, traži i diplomatski izlaz iz sukoba. Trumpova umiješanost izazvala je kritike u Izraelu, gdje su protivnici optužili Netanyahua da je dopustio Washingtonu da ograniči izraelske vojne operacije.

Čelnik oporbe Yair Lapid rekao je da zbog cijelog skupa Izrael sada izgleda “kao potpuni protektorat” SAD-a.

Razdor između saveznika čini se tim veći jer je sve počelo kao vrlo koordinirana akcija.

Američki zrakoplovi cisterne pomagali su u izraelskim operacijama, dužnosnici obiju zemalja zajedno su planirali vojne akcije, a Trump i Netanyahu javno su govorili da im je zajednički cilj onesposobiti iranski nuklearni program i oslabiti sposobnost režima da prijeti regiji.

Ali nakon što je Iran zaustavio pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, što je potaknulo rast cijena energije, Washington je počeo tražiti diplomatsko rješenje. Nakon još jednog teškog razgovora krajem svibnja, Trump je javno pohvalio Netanyahua kao gospodara rata, ali je dodao:

– Učinit će sve što ja želim.

– Ovo je Trumpov show. Nije Netanyahuov – to je Citrinowicz rekao, prema izvješćima Jutro.

američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao veliku pozornost političke javnosti nakon što je progovorio o budućnosti Republikanske stranke i mogućim kandidatima za predsjedničke izbore 2028. godine.

Tijekom gostovanja u jednom podcastu Trump je izdvojio potpredsjednika JD Vancea i državnog tajnika Marca Rubia rekavši da će njih dvojica činiti iznimno jak politički tandem na budućim izborima.

Govoreći o dvojici visokih republikanskih dužnosnika, Trump je rekao da bi takva kombinacija bila nepobjediva, istaknuvši da se dobro slažu i uživaju značajnu podršku unutar stranke.

Iako nije službeno podržao nijednog kandidata za predsjedničku utrku 2028., njegove su riječi odmah potaknule nagađanja da je identificirao Vancea i Rubia kao političare koji bi mogli voditi republikance nakon što njegov mandat završi.

Analitičari primjećuju da Trump rijetko govori o mogućim nasljednicima na tako izravan način, zbog čega su njegove posljednje izjave protumačene kao snažan signal o tome za koga vjeruje da može nastaviti politički smjer koji je izgradio unutar Republikanske stranke.

Iako je do idućih predsjedničkih izbora ostalo još više od dvije godine, rasprava o budućem vodstvu republikanaca već je otvorena, a Trumpove riječi dodatno su potaknule interes za političku budućnost Vancea i Rubia.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da se on i iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Khamenei “čini da se prilično dobro slažu” – unatoč tome što ajatolah nije viđen u javnosti od početka američkog rata u Iranu.

Novinari New York Post Trump je upitan zna li kako je iranski čelnik, na što je on odgovorio: “Čujem da mu nije baš dobro”.

– Ako je vjerovati pričama, znate, nedostaje mu mnogo različitih dijelova tijela – rekao je američki predsjednik.

Podsjetimo, ranije je objavljeno da je Khamenei teško ranjen u prvom valu američkih zračnih napada na Iran, u kojima je ubijen njegov otac Ali Khamenei.

– Pa kažu da on daje suglasnosti jer to tako radi već jako, jako dugo. Prvo njegov otac pa sad on, valjda je to nasljeđe. Ali čini se da se prilično dobro slažemo”, rekao je Trump na pitanje tko zapravo donosi odluke u Iranu.

Na kraju je Trump dodao kako bi se volio kad-tad sastati s ajatolahom.

Situacija oko projekta eskalirala je nakon što su investitori postavili velike ograde s bodljikavom žicom i tako onemogućili pristup plaži

Projekt luksuznog turističkog odmarališta povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, našao se pod istragom antikorupcijskih tužitelja u Albaniji.

Kako on navodi Političkoprojekt je to koji obuhvaća nenaseljeni jadranski otok Sazan i nekoliko stotina hektara zaštićenog područja Vjosa-Narta. Posebni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) potvrdio je u ponedjeljak da je otvorio istragu o spornim promjenama statusa zaštite područja i vlasništva nad zemljištem, što je omogućilo razvoj turizma.

Kushner vodi privatnu investicijsku tvrtku Affinity Partners i posjeduje portfelj nekretnina vrijedan više milijardi dolara. Također je Trumpov posebni izaslanik i sudjeluje u diplomatskim pregovorima.

U kolovozu 2024. otkrio je planove za Affinity Partners da jedno područje u Albaniji pretvori u luksuzno odmaralište, a početkom 2026. posjetio je to mjesto sa suprugom Ivankom Trump.

Albanski premijer Edi Rama potvrdio je ranije za Političko da pregovori između vlade i Kushnera još traju i da je projektom predviđena izgradnja 10.000 hotelskih soba. Rama je, govoreći pred albanskim predstavnicima, odbacio tvrdnje da projekt zadire u zaštićeni prirodni rezervat.

Situacija oko projekta eskalirala je nakon što su investitori postavili velike ograde s bodljikavom žicom i tako onemogućili pristup plaži. To je krajem svibnja dovelo do prosvjeda građana i ekoloških organizacija koji su rezultirali incidentima i uhićenjima.

Društvenim mrežama kruži snimka na kojoj pripadnici privatnog osiguranja navodno fizički napadaju jednog prosvjednika, dok drugi prosvjednici pokušavaju spriječiti radove. Prosvjednici traže obustavu projekta, zaštitu područja i ostavku premijera.