Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem u Zagrebu da će HDZ BiH surađivati ​​sa strankama koje nakon općih izbora osiguraju potrebnu parlamentarnu većinu, istaknuvši da će ključnu ulogu imati odnos snaga u Domu naroda.

Kako je rekao, partner HDZ-u u formiranju vlasti bit će oni politički akteri koji će imati po tri delegata u Domu naroda iz Republike Srpske i iz reda bošnjačkog naroda.

– Tko god bude imao tri zastupnika u Domu naroda iz Republike Srpske, bit će HDZ-ov partner u vlasti. Tko god bude imao tri bošnjačka predstavnika u Domu naroda, bit će HDZ-ov partner. O tome će odlučiti građani Bosne i Hercegovine. Na nama je da razgovaramo i s pozicijom i s oporbom – rekao je Čović.

Istaknuo je kako na državnoj razini trenutno ne postoji klasična podjela na vlast i oporbu, već se politički odnosi održavaju kroz postojeće koalicijske dogovore do izbora.

Govoreći o sastancima koje posljednjih tjedana ima s čelnicima političkih stranaka, Čović je rekao da razgovara sa svim relevantnim političkim akterima, a ne samo s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Naveo je da je, osim nekoliko sastanaka s predstavnicima SNSD-a, razgovarao i s predsjednikom SDS-a, predsjednikom SDP-a, kao i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem.

Politički dijalog sa svim parlamentarnim strankama nužan je zbog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine koje zahtijeva partnere iz Republike Srpske i Federacije BiH u formiranju vlasti, istaknuo je Čović.

Čović je ocijenio da će, bez obzira na ishod Općih izbora, za uspostavu nove izvršne vlasti biti potrebno nekoliko mjeseci, podsjetivši da je ranije obično bilo potrebno šest do sedam mjeseci, a nekada i više, za formiranje Vlade Federacije BiH ili Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Osvrnuvši se na kritike na račun sastanaka s Miloradom Dodikom, Čović je rekao da Bosna i Hercegovina može funkcionirati samo kroz razgovor sa svim političkim predstavnicima, bez obzira na međusobne razlike.

Na pitanje zašto Dodika oslovljava sa “predsjedniče”, odgovorio je da ga tako zove zbog funkcije predsjednika SNSD-a, ističući da isti princip primjenjuje i na predsjednike drugih političkih partija.

Novinar Tvrtko Milović u analizi političke ostavštine Dragana Čovića ocijenio je da je odluka čelnika HDZ-a BiH da ne bude kandidat za člana Predsjedništva BiH znak kontroliranog povlačenja iz politike, ali i potvrda da Čović i dalje ostaje neprikosnoveni autoritet unutar te stranke.

Milović navodi da činjenica da Čović, kao nosivi stup HDZ-a BiH, nije osobno ušao u utrku za najistaknutiju političku funkciju u državi, već je podržao kandidata iz svog kruga povjerenja, govori o dvije stvari.

– Prvo, Čović sprema kontrolirani izlazak iz politike, a drugo, on je i dalje neupitni lider – kaže Milović.

Prema njegovim riječima, Čović izbjegava kandidaturu za Predsjedništvo BiH, iako za to nema formalne prepreke, jer je svjestan iskustava drugih političkih lidera koji su, koristeći veliku političku moć, pokušavali ostati na vlasti duže nego što je bilo održivo.

Milović smatra da način eventualnog povlačenja pokazuje da se proces odvija prema planu, jer bi nagli odlazak, poput onog bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, mogao otvoriti prostor za unutarstranačku borbu u kojoj bi prevagu dobili oni koji su godinama tiho gradili utjecaj.

– Čović ih sve zna, a nijednu mu ne voli – napisao je Milović.

Dok potencijalni nasljednici čekaju trenutak kada bi se otvorio prostor za borbu za pozicije unutar HDZ-a BiH, Milović ocjenjuje da Čović i dalje potpuno kontrolira stranku, što se, navodi, najbolje vidi kroz način izbora kandidata za Predsjedništvo BiH.

– Alfa je još tu, a izazivači čekaju znak slabosti – ističe Milović, dodajući da bi eventualni trenutak slabosti mogao pokrenuti borbu za vlast koja bi, ako potraje, mogla ugroziti i samu stranku.

Govoreći o političkoj ostavštini Dragana Čovića, Milović ističe da mu se mora odati priznanje za veliku pregovaračku vještinu i sposobnost obnašanja pozicija u izvršnoj vlasti.

No, smatra da veliki broj kadrova koje je HDZ BiH postavljao u brojnim mandatima nije ostavio značajniji trag na institucijama koje su vodili.

– Postoji li neki federalni ili državni ministar da je po nečemu poznat? Svi su oni dužnosnici koji rade što im se kaže. A ako im se ništa ne kaže, onda ništa i ne rade – rekao je Milović.

Prema njegovoj ocjeni, za hrvatski narod u BiH, koji se godinama bori za izmjene Izbornog zakona i ravnopravniji politički položaj, ozbiljan je problem nerad političkih predstavnika.

Milović posebno ističe pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koje je, kako navodi, središnja politička tema Dragana Čovića u posljednjih 15 do 20 godina.

Smatra da će ishod tog pitanja uvelike odrediti konačnu ocjenu Čovićeva političkog nasljeđa.

– Kada se politička karijera ovako fiksira oko političke teme, onda je neizbježno izjednačavanje političkog naslijeđa za ishod te teme – piše Milović.

Trenutna ocjena je negativna jer nakon brojnih sastanaka, pregovora, sjednica, zaključaka, uvjetovanja i političkih pritisaka rezultati su izostali.

– To što je o ovom pitanju donosio odluke, zaključke, održavao sjednice, sastanke, pregovore i rasprave, uvjetovao i prijetio, blokirao i lobirao, a da je rezultat svega – ništa – kaže Milović.

Smatra da Čović, kao iskusan pregovarač i autor knjiga o menadžmentu, nije mogao ne biti svjestan posljedica svoje političke strategije.

Milović tvrdi da je, ako se pitanje izmjena Izbornog zakona godinama predstavljalo kao pitanje opstanka hrvatskog naroda, bilo očekivano da će druga politička stranka povećati cijenu suglasnosti.

– Kada u svakom javnom istupu ističete Izborni zakon kao životno pitanje, onda je prirodno da druga strana podigne cijenu svog pristanka – ustvrdio je.

Milović u svojoj analizi također tvrdi da postojeći Izborni zakon odgovara političkom modelu koji je izgradio Čović, jer mu omogućava da bira kandidata prema vlastitim političkim potrebama.

– Ovakav Izborni zakon je potreban kako bi Čović dobio mogućnost da delegira kandidata prema svojim potrebama, a ne najboljeg kandidata – napisao je.

Dodaje da bi izmjenama Izbornog zakona, za koje se Čović zalaže, HDZ BiH morao ponuditi najjačeg kandidata koji bi se morao suočiti s najboljim protukandidatom.

Milović podsjeća da su izmjene Izbornog zakona bile dio koalicijskog dogovora prilikom formiranja vlasti 2022. godine, ali tvrdi da je to pitanje ponovno aktualizirano tek nakon završetka sjednice Parlamentarne skupštine BiH.

Na kraju svoje analize Milović zaključuje da je političko nasljeđe Dragana Čovića obilježeno porazima.

– Porazom boriti se za osnovne mehanizme opstanka hrvatskog naroda. Porazite kako biste napustili strukturu koja će generirati najbolje snimke. Poraz osigurati hrvatskom narodu mirno političko okruženje u kojem će se razvijati.

Za političara koji je više od dva desetljeća u vrhu vlasti, Milović smatra da je takva ocjena vrlo loša.

Institucija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini mora se ugasiti, rekao je Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a. RTVHB.

– Nije nam bitno tko je visoki predstavnik. Osam smo ih već promijenili – rekao je Čović, dodavši da su sva dosadašnja korištenja bonskih ovlasti nanijela apsolutnu štetu BiH i motivirala političke aktere na stalne svađe umjesto traženja rješenja.

– Institucija visokog predstavnika mora nestati, mora se ugasiti – ponovio je Čović.

Govoreći o “nedostatku volje bošnjačke politike da zatvori OHR”, ocijenio je paradoksalnim zalaganje za državni suverenitet, a istovremeno prepuštanje suvereniteta strancima koji nameću zakone i ustave. Dodao je kako je takva potraga za “građanskom državom po nacionalnom konceptu jalov posao u kojem se Hrvatima 16 godina nameće članstvo u Predsjedništvu BiH”.

Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da Hrvati imaju više prava nego što im po zakonima i Ustavu pripadaju, Čović je odbacio tu tezu.

– Hrvati imaju puno, puno manje nego što po Ustavu zaslužuju – mišljenja je Čović, koji je kazao kako je model ravnopravnosti iz Mostara, koji uključuje minimalne i maksimalne nacionalne kvote, trebalo primijeniti i na višim razinama.

Komentirajući izjavu ministra komunikacija i prometa BiH Edina Fortea o gubitku višemilijunskih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka dogovora o reformskoj agendi, Čović je takvo ponašanje ocijenio nerazumnim za običnog čovjeka, te da svako blokiranje već dogovorenih sporazuma s Europskom unijom znači gubitak od 50 do 100 milijuna eura.

Pozdravio je donošenje Rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru te kazao kako u njoj nema ništa novo.

Saopćenje Demokratske fronte (DF) o “apsolutnom jedinstvu” HDZ-a i SNSD-a i njihovom planu “razbijanja države” ponovno otvara priču o patriotizmu i izdaji pred izbore.

Nakon sastanka Milorada Dodika i Dragana Čovića prije dva dana u Mostaru, DF u svom priopćenju ističe kako je jedini način otpora sprezi HDZ-a i SNSD-a spriječiti ih da većinom u Predsjedništvu BiH određuju tko će biti nova državna vlast.

– Svaki drugi ishod predstavlja otvoreno kockanje s državom Bosnom i Hercegovinom. Naivna uvjerenja svojstvena Trojci, a nerijetko i SDA, kako je moguće odvojiti Čovića i HDZ od Dodika i SNSD-a odavno više nisu smiješna, već opasna i štetna – zaključuju iz DF-a.

DF se postavlja kao jedini zaštitnik države od saveza SNSD-a i HDZ-a. Međutim, stvarna politička i ustavna pravila pokazuju nešto sasvim drugo. Otvara se pitanje radi li se o pravoj borbi za državu ili samo o skretanju pozornosti s vlastite nemoći. Fiksacija Dodikom i Čovićem razotkriva nedostatak autentične vizije unutar tzv. probosanskog bloka. Pretvarajući ova dva lidera u stalni izgovor za vlastitu inertnost, taj blok zapravo parazitira u sukobu, svjesno odgađajući trenutak kada će morati ponuditi stvarna rješenja za zemlju.

Glavna premisa priopćenja DF-a počiva na tvrdnji da se nadolazeći otpor sprezi Čović-Dodik mora pružiti u Predsjedništvu BiH, jer bi u protivnom oni određivali tko će biti nova državna vlast. Ova priča zvuči dobro za privlačenje glasova, ali potpuno zanemaruje kako država zapravo funkcionira.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predlaže predstavnika za Vijeće ministara, ali stvarnu političku moć i potvrdu te ovlasti imaju Državni parlament BiH i entitetski parlamenti. Dakle, računica je jasna. Onaj tko ima svoje ruke u državnom i entitetskim parlamentima, te kontrolira ključne klubove u Domu naroda – politički je partner.

Bez toga svaka priča o sastavljanju vlade i donošenju zakona ostaje prazno slovo na papiru.

Guranjem Predsjedništva u prvi plan DF svjesno pojednostavljuje stvari. Naravno da to rade iz svojih političkih razloga. Objektivno, stranka postoji samo zbog Predsjedništva Bosne i Hercegovine i sitnog sićarija nakon izbora.

Blokada države se ne radi u zgradi Predsjedništva, nego u saborskim klupama.

DF oštro kritizira Trojku i SDA što su uopće razgovarali s Draganom Čovićem. Za njih je svaki dijalog ravan kapitulaciji.

Tu se postavlja važno pitanje kako stranka koja se predstavlja kao građanska i širokogrudna zamišlja funkcioniranje države bez ikakvog razgovora s nositeljima stvarne političke moći koja proizlazi iz izbornih rezultata, broja njihovih glasova, sviđalo se to nekome ili ne.

Zatvaranje vrata i svaki razgovor proglašavanje izdajom vodi izravno u jednoumlje.

U složenoj državi odbijanje razgovora ne slabi Čovića i Dodika. Naprotiv, daje im savršenu izliku za nove blokade i tvrdnje da je zajednički život nemoguć.

Zanimljivo je i vidjeti kako je podijeljena odgovornost u sadašnjem Predsjedništvu BiH i vanjskopolitičkom resoru općenito. Denis Bećirović i Elmedin Konaković konstantno su na udaru javnosti zbog svojih poteza, susreta i posjeta. Posebno su se našli na udaru ukidanja sankcija Miloradu Dodiku. Bećirović, koji nedvojbeno ima afere, na meti je niza kritika, kao da je i sam iz takozvanog probosanskog bloka u Predsjedništvu BiH. Željko Komšić je za to vrijeme mirno sjedio u zavjetrini.

U Ustavu BiH jasno stoji da Predsjedništvo vodi vanjsku politiku zemlje, ali Komšić se uspijeva kloniti svakog propusta na tom polju.

Ako je stanje u državi zaista tako loše, kako tvrdi DF, gdje je odgovornost njihovog lidera? Već godinama sjedi u državnom vrhu. Čini se da je njegov zadatak samo da ga se čuva kao mimozu, a za sve neuspjehe su krivi drugi. Naravno, prema planu DF-a, fotelju u toj fotelji trebao bi naslijediti Slaven Kovačević, bez efektivne političke moći, s istom metom, istom distancom, ali spremnošću da iz pozicije samoproglašenih i samo “pravovjernih” podučava na putu prema tzv. građanskim državama. Taj legitimni politički cilj, međutim, ne postiže se posezanjem za političkom konkurencijom u sarajevskom bazenu. Treba pridobiti neke “građane” izvan bošnjačkog korpusa, recimo malo dalje od sarajevskih mejhana.

Iza teških riječi o obrani domovine često se kriju obični interesi. Javna je tajna da su oštre podjele na domoljube i izdajnike u našoj politici uglavnom paravan za ekonomske afere.

Stoga je pošteno zapitati se koliko je ova priča iskrena. Je li Dragan Čović neprijatelj samo u predizbornoj kampanji? Istovremeno, tvrtke simpatične njegovoj stranci prije su financijski pomagali oni koji se javno kunu da s njim nikada neće biti u istoj prostoriji.

“Rezolucija o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, o kojoj će na prijedlog HDZ-a i Domovinskog pokreta raspravljati Sabor Republike Hrvatske, predstavlja nedopustivo izravno miješanje u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, priopćeno je danas iz Stranke demokratske akcije (SDA).

– Neprihvatljiv je pokušaj susjedne države da svojim rješenjima uredi ustavna pitanja i izmjene i dopune Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. O tome se može odlučivati ​​isključivo u Bosni i Hercegovini, prema jasno predviđenim parlamentarnim procedurama. Eventualne izmjene Izbornog zakona moraju biti u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), s kojima su zahtjevi za uspostavom posebne izborne jedinice za Hrvate u potpunoj koliziji – navode iz SDA.

Naglašavaju da, ako je namjera predlagača Rezolucije pritisak na bošnjačke političke predstavnike, onda je to pogrešan put.

– Kao što je pogrešan način surađivati ​​u tom smislu s Miloradom Dodikom, koji kontinuirano napada ustavni poredak, vodi secesionističku politiku, svakodnevno vrijeđa Bošnjake u islamofobnim ispadima i čiji režim provodi aparthejd nad Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS – navode u priopćenju.

Dodaju da je frustracija koju doživljavaju politički predstavnici Hrvata vezana uz nezadovoljstvo jednom pozicijom, onom Predsjedništva BiH.

– I na tome se temelji kompletna propaganda o “neravnopravnosti Hrvata”. Frustraciju imaju i Bošnjaci, a ona se temelji na stotinama važnih pozicija, jer se ne primjenjuje ustavno načelo i zakonska obveza proporcionalne zastupljenosti. Bošnjaci, koji čine 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, na rukovodećim mjestima u državnim institucijama zastupljeni su sa svega 20 posto. Rukovodeća i druga važna mjesta u državnoj službi, na kojima bi trebali biti Bošnjaci, zauzeli su Srbi, a najvećim dijelom Hrvati – ističu iz SDA.

Bošnjaci su, navode dalje, frustrirani i diskriminatorskim odnosom prema njima u sredinama gdje su Hrvati većina.

– Eklatantan primjer je Stolac u kojem živi 38 posto Bošnjaka. U Gradskoj upravi, koja ima 120 ljudi, zaposleno je samo njih 6, a nema ih na rukovodećim mjestima i upravnim vijećima javnih ustanova.

Da bi se ispravio diskriminirajući odnos prema Bošnjacima, ne treba donositi nikakve rezolucije, mijenjati Ustav, niti dodatno kršiti presude ESLJP-a. Samo trebamo primjenjivati ​​postojeći Ustav i zakone.

Takav korak, a ne pritisci i suradnja s rušiteljima države, put je relaksacije odnosa i rješavanja frustracija oba naroda – zaključili su iz SDA.

Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović poručili su nakon sastanka u Mostaru da je potrebno otvoriti pitanja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, izbora članova Predsjedništva BiH i uloge visokog predstavnika, uz ocjenu da dosadašnja suradnja dvije stranke dobro funkcionira te da je žele nastaviti i nakon izbora.

Dodik je izjavio da SNSD neće dati suglasnost za promjenu načina izbora člana Predsjedništva BiH iz RS-a, navodeći da vidi mogućnost da se o tom pitanju razgovara samo u kontekstu neposrednih izbora u Republici Srpskoj.

Govoreći o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Dodik je rekao da se “na sadašnjem načinu izbora Željka Komšića ne može graditi suverenitet”.

Ponovio je stav da se “BiH mora vratiti Ustavu” te da, po njegovom mišljenju, sve odluke visokih predstavnika treba proglasiti ništavnim.

Dodao je da Vijeće za provedbu mira (PIC) “nema utemeljenje i da je svojim odlukama protiv dugoročne stabilnosti i prava konstitutivnih naroda”.

Dodik je također ponovio kako je “Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma propisan način izbora visokog predstavnika, odnosno da ga biraju potpisnice Sporazuma, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda”.

Govoreći o predstojećim izborima, kazao je da SNSD očekuje jedan od najboljih izbornih rezultata u svojoj historiji.

Ocijenio je kako je sastanak bio prilika da se analizira dosadašnja suradnja i dogovore budući koraci, istaknuvši da su “SNSD i HDZ BiH surađivali na način da nisu djelovali jedni protiv drugih ili protiv drugih političkih aktera”. Dodao je da su, po njegovom mišljenju, “doprinijeli očuvanju mira i ostvarenju onoga što je bilo moguće u postojećim okolnostima”.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je nakon sastanka kako je riječ “o nastavku kontinuiranih razgovora dviju stranaka, s ciljem sagledavanja dosadašnjeg rada i dogovora o prioritetima u narednom razdoblju”.

Ocijenio je da suradnja dviju stranaka, uspostavljena prije nekoliko godina, dobro funkcionira.

– Čini mi se da suradnja koju smo davno uspostavili, a posljednji sporazum potpisan u prosincu 2022., jako dobro funkcionira i želimo da tako ostane do idućih izbora, a naravno i nakon izbora ako to okolnosti dopuste – rekao je, prenosi N1.

Čović je naveo da su tijekom sastanka razmijenjene informacije o radu institucija Bosne i Hercegovine.

– Predsjedatelj Vijeća ministara nas je informirao o tome što bismo još eventualno mogli zajedno napraviti u Vijeću ministara, a razgovarali smo i o tome što još možemo završiti u Zastupničkom domu i Domu naroda tijekom ovog mjeseca, jer nakon toga slijedi pauza i predizborne aktivnosti, kada vjerojatno više neće biti takvih sjednica – kazao je.

Dodao je da je zahvalan Dodiku i njegovim kolegama na razumijevanju problema za koje su zajednički tražili rješenja proteklih godina.

– Nikada na štetu treće strane koja danas nije među nama, nego smo htjeli pokazati da se može tražiti dogovor za rješenje svih problema koji danas među nama postoje – istaknuo je Čović.

Govoreći o odnosima HDZ-a BiH i SNSD-a, Čović je rekao da postoje razmimoilaženja između dvije stranke u određenim pitanjima, ali da ih pokušavaju riješiti dijalogom.

– Postoje razlike između dviju stranaka u nekim pitanjima, ali smo se trudili da one ne budu vidljive niti da budu predmet naših razgovora, bez obzira radi li se o vanjskoj politici za koju nemamo ni strategiju ni zakon koji to definira, ili o unutarnjim pitanjima i međunarodnim institucijama koje ovdje djeluju – rekao je.

Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa je pokazala da je moguće postići dogovor.

– Čini mi se da smo do sada uvijek znali naći način da se preko naših suradnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti dogovorimo. Drago mi je da su kolege koji su danas bili ovdje bili u stalnoj komunikaciji i tako ćemo nastaviti i ubuduće – rekao je.

Čović je rekao da je do izbora ostalo još oko 80 dana te da sastanak nije vezan uz predizbornu kampanju.

– Ostalo nam je još osamdesetak dana do izbora, pa ne smijemo o tome previše govoriti kako ne bismo prekršili zakon. To je prvenstveno bilo posvećeno tome kako što bolje iskoristiti naredna dva mjeseca do početka predizborne kampanje. U kampanji ćemo moći otvorenije govoriti o političkim ciljevima – rekao je.

Dodao je kako su obje strane iznijele svoje planove i očekivanja za nadolazeće razdoblje.

– Ukratko smo predstavili što HDZ BiH planira napraviti u ovom razdoblju i kakav rezultat očekuje. To smo čuli i od kolega iz SNSD-a i nastavljamo s radom. Čini mi se da postoji dobra osnova za planiranje vremena pred nama – zaključio je Čović.

Odgovarajući na pitanja novinara, Čović je rekao da je “najrealnije za sve u BiH da se ponište sve odluke koje su donijeli visoki predstavnici”.

Govorio je i o deklaraciji koja će se naći u Hrvatskom saboru te kazao kako niti jedna nije provedena do kraja.

– Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja i ustavne ravnopravnosti. Na nama je, nakon uspostave vlasti, da to riješimo. Bez tog pitanja imat ćemo još četiri izgubljene godine u Bosni i Hercegovini – rekao je Čović.

Osam izaslanika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatražilo je razrješenje Dragana Čovića (HDZ) s mjesta člana Kolegija ovog doma.

Zatražili su da to bude prva točka dnevnog reda današnje sjednice Doma naroda.

Potpise za razrješenje Čovića dali su izaslanici Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Šefik Džaferović (SDA) i Kemal Ademović (Crvene linije), koji je i dopredsjedavajući Doma naroda, zatim izaslanici Kluba Srba Nenad Vuković (PDP) i Želimir Nešković. (SDS), te izaslanik iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić.

Iako je većina izaslanika u Domu naroda tražila uvrštavanje zahtjeva za razrješenje, Čović je i to odbio uz obrazloženje da je rasprava o dnevnom redu zaključena, pa nije po Poslovniku.

– Da nisam jasno rekao da je rasprava o dnevnom redu završena, možda bi vam to i popilo vodu. Danas ste došli jer jednostavno više nema sjednica Doma naroda. I prelazim na prvu točku – rekao je Čović.

Tada se šest delegata isključilo i odbilo sudjelovati u glasovanju o točkama dnevnog reda, iako su bili fizički prisutni. Čović je samo nastavio sjednicu.

Tome je prethodila činjenica da Čović nije dopustio delegatima da na početku današnje sjednice dopune dnevni red, što je bila ranija praksa dok su domom predsjedavali Čović i Nikola Špirić (SNSD).

Naime, izaslanik Džemal Smajić (SBiH) zatražio je da se kao prva točka dnevnog reda nađe zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije i to po hitnom postupku, dok je izaslanik Dženan Đonlagić (DF) zatražio i pet izvještaja Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Stoga je Šefik Džaferović (SDA) uime Kluba Bošnjaka zatražio polusatnu pauzu, nakon koje se obratio Domu.

– Nismo zaključili raspravu o dnevnom redu i nismo ga utvrdili jer ga niste stavili na glasovanje. Nas osam delegata smo imali sastanak. Odlučili smo Vas još jednom pozvati da ove točke (koje su predložene na početku sjednice) stavite na dnevni red za očitovanje. Ukoliko to ne želite, onda predlažemo da se kao 1. točka dnevnog reda uvrsti vaša smjena člana kolegija zbog povrede Poslovnika – kazao je Džaferović.

Čović je rekao da poštuje Poslovnik. Ponovio je da je Dom naroda ranije odbio da zakon koji je Smajić predložio kao točku dnevnog reda ide u hitnu proceduru, kao i da se o njemu nije izjasnila jedna od dvije nadležne komisije, što je poslovni uvjet. Isti je slučaj i s izvješćima čije je uvrštavanje u dnevni red tražio Đonlagić.

– Samo ne razumijem, ako ste htjeli prekinuti sjednicu, mogli ste to učiniti na pametniji način. Dali ste dva prijedloga koja nisu opremljena – komentirao je Čović.

– Kada postoji različito mišljenje o tumačenju Poslovnika u vašoj koplegiji, ne možete biti sudac. Morate pitati Dom. A ti ga svjesno ne pitaš jer znaš da nema podrške za tvoj stav. Nismo došli da ne budemo i nećemo napustiti fotelju, ali ćemo inzistirati da se poštuje Poslovnik – odgovorio mu je Džaferović.

Dom naroda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine započela je redovno zasjedanje, ali problemi su se pojavili već na početku.

Šefik Džaferović (SDA) je u ime Kluba Bošnjaka zatražio polusatnu pauzu jer predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović (HDZ) ponovo nije dozvolio delegatima da dopune dnevni red, što je bila ranija praksa dok su Domom predsjedavali Čović i Nikola Špirić (SNSD).

– Nismo imali problema u radu Doma zbog toga što su izaslanici isticali zahtjeve za uvrštavanjem raznih točaka na dnevni red, nego zbog toga što se u jednom dijelu mandata, dok ste bili, između ostalog, predsjedavajući, nije smjelo očitovati o prijedlozima izaslanika. Nedavno, dok je Ademović predsjedavao, prijedlozi su stavljeni na glasanje. Ovo je načelno pitanje. Ne smeta mi ništa od dnevnog reda. Ali predsjedavajući ne može oduzeti pravo ovom domu. Ako to ne želite, ako odbijate dati izjavu, tražim pauzu od 30 minuta da se delegati odluče prema vašem ponašanju – rekao je Džaferović.

Naime, na predloženom dnevnom redu sjednice, s kojim su se dogovorili članovi kolegija Doma naroda (Čović, Špirić i Kemal Ademović iz Crvenih linija), nema zakona.

– Išli smo s idejom da 15. srpnja imamo hitnu sjednicu s dva europska zakona, potencijalno proračunom ako dođe do tada, a 27. srpnja ćemo imati redovnu sjednicu na kojoj će biti svi zakoni oko kojih nemamo spora. Planiram godišnji odmor prva tri tjedna u kolovozu, pa bih volio do tada završiti, ako ne bude potrebe za hitnim sjednicama – rekao je Čović na početku sjednice.

Delegat Džemal Smajić (SBiH) potom je zatražio da se kao prva točka dnevnog reda po hitnom postupku nađe zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, dok je delegat Dženan Đonlagić (DF) zatražio i pet izvještaja Centralne izborne komisije BiH.

– Na današnjoj sjednici vidimo da dominiraju izvješća, informacije i ratifikacije. Pokrivene su sve institucije i agencije na razini BiH. Indikativno je da nema dostavljenih izvještaja CIK-a iz 2025. i 2026. godine. Težili ste izbjegavanju ulaska u dnevni red – dodao je Đonlagić.

Čović je odgovorio da zakon ne može doći na dnevni red jer “nije opremljen” i jer ga je Dom naroda već jednom odbio po hitnom postupku, dok je jedan od pet izvještaja SIP-a još na dnevnom redu, a ostali nisu prošli Ustavnopravnu komisiju.

Đonlagić i Smajić, kao i još nekoliko izaslanika iz reda opozicije, zatražili su da se Dom naroda izjasni o predloženim dopunama dnevnog reda, u skladu s Poslovnikom. Istaknuli su da su točke koje su predložene već dugo u proceduri i da je bilo dovoljno vremena za opremanje u smislu izvješća, te da je zakon “dobro opremljen”.

No, Čović je to odbio, tvrdeći da poštuje poslovnik jer “svaki prijedlog mora biti opremljen”.

Dom naroda Sutra zasjeda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Sjednicu je zakazao Dragan Čović (HDZ), prvu nakon što je prije nekoliko dana preuzeo ovogodišnju dužnost predsjedatelja Doma naroda.

Čović, koji sebe i HDZ ističe kao predvodnike europskih integracija, predložio je opširan dnevni red, s čak 85 točaka i isto toliko podtočaka, ali među jakim točkama nema zakona, pogotovo ne europskog.

Gotovo 70 točaka su izvješća, a pod jednom točkom 73 revizijska izvješća. Nadalje, na dnevnom redu je sedam informacija, po dvije o zahtjevima i odlukama te oko 15 suglasnosti na međunarodne sporazume, protokole i ugovore.

Za očekivati ​​je da će sutrašnja sjednica biti održana, nakon velikog broja neodržanih jer su izaslanici HDZ-a i SNSD-a uskratili kvorum.

Dom naroda Sutra zasjeda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Sjednicu je zakazao Dragan Čović (HDZ), prvu nakon što je prije nekoliko dana preuzeo ovogodišnju dužnost predsjedatelja Doma naroda.

Čović, koji sebe i HDZ ističe kao predvodnike europskih integracija, predložio je opširan dnevni red, s čak 85 točaka i isto toliko podtočaka, ali među jakim točkama nema zakona, pogotovo ne europskog.

Gotovo 70 točaka su izvješća, a pod jednom točkom 73 revizijska izvješća. Nadalje, na dnevnom redu je sedam informacija, po dvije o zahtjevima i odlukama te oko 15 suglasnosti na međunarodne sporazume, protokole i ugovore.

Za očekivati ​​je da će sutrašnja sjednica biti održana, nakon velikog broja neodržanih jer su izaslanici HDZ-a i SNSD-a uskratili kvorum.