Sud BiH preinačio je Dragoljubu Kunarcu, optuženom za zločine u Foči, mjeru zabrane napuštanja mjesta boravišta na način da mu se, umjesto kućnog pritvora, zabranjuje kretanje na području općine, potvrđeno je za Detektor.

Sud je obrazložio da je optuženom za zločine u Foči i dalje zabranjeno putovanje, sastajanje s određenim osobama, te da je dužan tri puta tjedno javljati se nadležnoj policijskoj stanici.

Kunarac je na nedavnom ročištu rekao da je u zatvoru proveo 28 godina i da je imao dva sata hoda, a da “sada nema ništa i da smatra da to nije korektno”.

U veljači ove godine iz Njemačke je prebačen u Bosnu i Hercegovinu, gdje je služio 28-godišnju zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina, na koju ga je Haški tribunal osudio zbog višestrukih silovanja i porobljavanja dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i tretirao ih kao da je njegovo vlasništvo.

Trenutno mu se sudi za zločine u Foči. Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske (VRS) zvane “Žaga”, zajedno s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine, s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luka i Falovići – Potpeće, u sklopu progona sudjelovao u ubojstva najmanje šest osoba, kao i mučenja i nanošenja teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportacije civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Kunarac je optužen i za sudjelovanje u paljenju kuća i imovine prilikom napada na bošnjačke civile.

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Tužiteljstva BiH počelo je suđenje Dragoljubu Kunarcu za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Foče u julu 1992. godine.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne jedinice Vojske Republike Srpske zvane “Žaga” sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti, u sklopu progona.

Optužnica tereti Kunarca da je Ravan 28. srpnja 1992. godine s pripadnicima svoje jedinice u jutarnjim satima iz sela Kobilja otišao u susjedno selo Luke, gdje su uhitili više civila bošnjačke nacionalnosti, a zatim im na mostu preko Ćehotine vezali ruke žicom i bacili ih s mosta u rijeku, pri čemu su se dvije osobe utopile.

– Kada su došli u selo Luke, protivpravno su lišili slobode civilno stanovništvo BiH, dok je dio civila nakon zarobljavanja uspio pobjeći. Preostale civile nezakonito lišene slobode odveli su prema selu Falovići, a nakon što su došli do rijeke Ćehotine, dio civila su pustili na području Potpeća, dok su nekoliko osoba odveli – stoji u optužnici koju je pročitala tužiteljica Remzija Smailagić.

Prema optužnici, Kunarac je 28. jula sa pripadnicima svoje jedinice ubio nekoliko zarobljenika u drugim fočanskim zaseocima, dok je nekoliko civila uspjelo pobjeći u okolne šume. Optuženi i pripadnici jedinice tukli su preostale zarobljenike po glavi i tijelu, a Kunarac i još jedan vojnik ubili su jednog civila.

– Zapalili su kuće, a preostale zarobljene civile bošnjačke nacionalnosti odveli u jedno od sela (…) Kunarac je posredstvom vojne veze osigurao dolazak vojnog kamiona na koji su ukrcali zarobljene civile bošnjačke nacionalnosti, a zatim ih odvezli u sjedište jedinice u Foči, gdje su dovedeni, ispitivani i premlaćivani – navodi se u optužnici.

Dvije osobe su tom prilikom teško povrijeđene, a nakon ispitivanja prebačene su u Kazneno-popravni zavod Foča, odakle je jedna osoba odvedena i ubijena, dok je druga razmijenjena.

Smailagić je u uvodnoj riječi kazala da će subjektivnim i objektivnim dokazima moći dokazati da je optuženi vršio progon civilnog bošnjačkog stanovništva, pri čemu je učestvovao u ubistvima, mučenjima i deportacijama.

– Dokazat ćemo ulogu Kunarca, koja je ostala u kulturi sjećanja svih svjedoka – rekla je tužiteljica Smailagić.

Obrana je iskoristila zakonsko pravo da u ovoj fazi postupka ne da uvodnu riječ.

U dijelu suđenja koji se odnosio na zdravstveno stanje optuženih, javnost je bila isključena.

Prije početka glavne rasprave održana je statusna konferencija na kojoj je dogovorena učinkovitost i dinamika suđenja.

Tužiteljica Remzija Smailagić kazala je da će saslušati 31 svjedoka, pročitati izjave 14 svjedoka koji su u međuvremenu preminuli i predložiti 203 materijalna dokaza, te da će im za to trebati 51,5 sat.

Kunarac je pred Haaškim sudom osuđen na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja, te odvođenja u ropstvo dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

Sudsko vijeće naknadno će donijeti odluku o datumu nastavka suđenja.

Dragoljub Kunarac negirao je krivicu po optužnici koja ga tereti za zločine počinjene na području Foče 1992. godine.

Kunarac je rekao da je primio i razumio optužnicu, te se izjasnio da nije kriv.

– Spis će biti dostavljen Vijeću radi zakazivanja glavnog pretresa – rekla je sutkinja za prethodno saslušanje Enida Hadžiomerović, piše Detektor.

Tužiteljstvo BiH podiglo je 2018. godine optužnicu kojom se Kunarc tereti da je kao zapovjednik specijalne jedinice Vojske Republike Srpske Žaga sudjelovao u progonu bošnjačkih civila.

Optužen je u tri točke za sudjelovanje u ubojstvu šestero ljudi, mučenju i nanošenju teških tjelesnih i duševnih patnji zarobljenim civilima, te deportaciji i paljenju imovine.

On je prošlog mjeseca iz Njemačke prebačen u BiH, gdje je služio 28-godišnju zatvorsku kaznu, na koju ga je Haški tribunal osudio također zbog zločina u Foči.

Sud BiH donio je rješenje kojim se odbija prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje pritvora Dragoljubu Kunarcu iz razloga što je Sud utvrdio da pritvor kao posljednja mjera osiguranja nazočnosti optuženog u ovoj fazi postupka nije potreban, saopćeno je iz Suda.

Istovremeno, s obzirom na to da je Tužiteljstvo u svom prijedlogu, kao alternativu, predložilo izricanje mjera zabrane optuženima, Sud je, radi osiguranja nazočnosti optuženih, izrekao najstrože mjere zabrane i to:

– zabrana napuštanja boravišta (tzv. kućni pritvor), koje optuženik ne smije napuštati bez prethodnog odobrenja suda, uz obvezu nadležnog tijela da provjerava pridržavanje ove mjere, nasumičnim nadzorom jednom dnevno da li optuženik boravi na adresi;

– zabranu putovanja naredbom privremenog oduzimanja važećih putnih isprava i zabranom izdavanja novih putnih isprava na ime optuženika Dragoljuba Kunarca, kao i uporabe osobne iskaznice za prelazak državne granice;

– zabrana sastajanja i svakog oblika neposrednog i neizravnog kontakta sa svjedocima Tužilaštva BiH koji su predloženi u optužnici, kao i drugim njemu poznatim potencijalnim svjedocima i suizvršiocima, uključujući i približavanje na udaljenosti manjoj od 100 metara.

Optuženik je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ako bude kršio obveze iz izrečenih mjera zabrane.

Mjere zabrane prema ovoj odluci mogu trajati dok za njima postoji potreba ili do drugačije odluke Suda.

Optuženi Dragoljub Kunarac tereti se da je počinio kazneno djelo zločin protiv čovječnosti.

Izručen je Bosni i Hercegovini iz Njemačke, nakon što je odslužio kaznu od 28 godina zatvora po presudi Haškog tribunala, kojem se predao posredstvom tadašnjih vojnika SFOR-a 1998. godine.

Haaški sud ga je 2002. proglasio krivim za višestruka silovanja, te za porobljavanje dviju žena kojima je u potpunosti oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. Haaški sud je prvi put utvrdio da je silovanje zločin protiv čovječnosti.

Protiv njega je Tužiteljstvo BiH prije sedam godina podiglo optužnicu za zločin protiv čovječnosti na području Foče 1992. godine.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske (VRS) zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine, s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u sklopu progona sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, kao i u mučenju i nanošenju teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine.

Ovu optužnicu potvrdio je Sud Bosne i Hercegovine.

Udruga žrtava i svjedoka genocida najoštrije je osudila i izrazila duboko ogorčenje odlukom Suda BiH koji je odbio prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje pritvora Dragoljubu Kunarcu i omogućio mu da se brani sa slobode u novom postupku za zločine protiv čovječnosti u Foči.

– Smatramo neprihvatljivim da osoba koja je već odslužila 28-godišnju kaznu pred Haaškim sudom za najmonstruoznije zločine silovanja i porobljavanja, a protiv koje je podignuta nova optužnica za ubojstva i progon civilnog stanovništva, odmah nakon izručenja bude puštena na slobodu.

Ovakva odluka izravno ugrožava dostojanstvo preživjelih žrtava i svjedoka te šalje poruku nesigurnosti onima koji desetljećima čekaju potpunu pravdu – navode u priopćenju.

Dodaju da posebno zabrinjava činjenica da su upozorenja o opasnosti od bijega ignorirana, imajući u vidu da je Republika Srbija postala utočište za ratne zločince koji kroz srbijansko državljanstvo uživaju zaštitu u toj zemlji.

– Ako se dogodi da osuđeni ratni zločinac pobjegne iz Bosne i Hercegovine, odnosno potraži utočište u Srbiji, suci koji su donijeli takvu odluku trebaju kazneno odgovarati.

Pozivamo nadležne institucije da preispitaju ovu odluku i osiguraju da se postupak protiv Kunarca vodi u uvjetima koji jamče sigurnost žrtvama i integritet sudskog postupka.

Pravda ne smije biti podređena procesnim olakšicama za počinitelje najtežih kaznenih djela – poručili su iz Udruge.

Sud BiH nije odredio pritvor Dragoljubu Kuncu, optuženom za zločine u Foči, kako je danas tražilo Tužiteljstvo BiH zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti, već mu je izrekao mjere zabrane, potvrdila je za Detektor njegova odvjetnica Anja Loga.

Loga je kazao i da je Kunarac pušten.

Progoni i mučenja

Na današnjem ročištu koje je održano nakon što je Kunarac nakon izdržane 28-godišnje zatvorske kazne na koju ga je osudio Haaški tribunal prebačen iz Njemačke, Tužiteljstvo je zatražilo određivanje pritvora, što je Odbrana ocijenila neosnovanim, navodeći da se optuženi nije protivio dolasku u BiH radi suočenja s optužbama.

Tužiteljstvo je, ukoliko se Sud ne složi s prijedlogom za određivanje pritvora, predložilo određivanje mjera zabrane.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u sklopu progona, sudjelovao u ubojstvima na najmanje šest osoba, kao i mučenja i nanošenja teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportacije civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine.

Kunarac je pred Haaškim sudom osuđen na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja, te odvođenja u ropstvo dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

Tužiteljstvo BiH zatražilo je određivanje pritvora Dragoljubu Kunarcu, optuženom za zločine u Foči, zbog opasnosti od bijega i uznemirenja javnosti.

Na ročištu održanom nakon što je Kunarac nakon izdržane 28-godišnje zatvorske kazne na koju ga je osudio Haaški tribunal iz Njemačke prebacio, obrana je pritvor ocijenila neutemeljenim, navodeći da se optuženi nije protivio dolasku u BiH radi suočenja s optužbama.

Tužiteljica Remzija Smailagić izjavila je da je Kunarac živio u Foči, blizu granice s Crnom Gorom, koju je mogao lako prijeći.

– Ima jasan motiv za bijeg… Činjenica da mu se na teret stavlja zločin protiv čovječnosti za koji se može izreći najteža kazna – kazao je Smailagić.

Navela je obiteljske veze optuženih s Crnom Gorom, kao i činjenicu da je više od stotinu osumnjičenih i optuženih nedostupno pravosudnim tijelima te borave u susjednim državama.

Tužiteljica je navela da optužnica Tužiteljstva BiH 2018. godine Kunarca tereti za ubojstva, mučenja, deportacije i druge zločine, te da bi njegovim puštanjem na slobodu bila uznemirena javnost.

– Puštanje bi rezultiralo prijetnjom narušavanja javnog reda i mira – ocijenio je Smailagić.

Ukoliko sud ne odredi pritvor, kako je dodala, Tužiteljstvo predlaže određivanje mjera zabrane.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske zvane Žaga, zajedno s drugim uniformiranim i naoružanim pripadnicima Žagine postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luka i Falovići – Podpeće, u sklopu progona, sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, kao i mučenja i nanošenja teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportacije civilnog stanovništva BiH. nacionalnost. Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine.

Kunarac je pred Haaškim sudom osuđen na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja, te odvođenja u ropstvo dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

Na pitanje predsjednice Vijeća Dalide Burzić, Kunarac je rekao da nema državljanstvo druge države, te da su mu svi osobni dokumenti odavno istekli.

Burzić je rekla da je, prema saznanjima suda, Njemačka odbila zahtjev za izručenje Kunarca, te da je on zapravo samo prevezen iz te zemlje.

Braniteljica Anja Loga kazala je da je Kunarac na ročištu u Njemačkoj rekao da se želi suočiti s optužbama u BiH.

– Nikad se nije protivio izručenju BiH… Pretpostavljam da je mogao biti prevezen u Crnu Goru – kazao je Loga.

Prema njenim riječima, Tužiteljstvo nije preciziralo namjeru bijega i uznemiravanja javnosti.

– Malo je reći da je više od stotinu osumnjičenika nedostupno. To se ne odnosi na mog klijenta. On se dobrovoljno predao Haaškom sudu – naveo je branitelj.

Ona je dodala da je na listi svjedoka Tužilaštva bivša supruga optuženog, koja živi u Crnoj Gori. Navela je da se obrana ne protivi izricanju mjera zabrane.

Odgovarajući na navode obrane da je Kunarac mogao tražiti odlazak u Crnu Goru, tužiteljica Smailagić je kazala da je za njim raspisana potjernica.

O prijedlogu Tužiteljstva sud će naknadno odlučiti, navodi se Detektor.

Dragoljub Kunarac, optužen za zločine u Foči, predat je vlastima BiH i sutra je zakazano njegovo saslušanje u Državnom sudu, nakon što je odslužio kaznu od 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja 1992. godine, koju mu je izrekao Haaški tribunal, potvrđeno je za Detektor.

Anja Loga, odvjetnica koja zastupa Kunarca, kaže da je on služio zatvorsku kaznu u Njemačkoj, odakle je danas stigao u našu zemlju.

– Preuzela ga je sudska policija. Budući da mu je Sud BiH u veljači ove godine odredio pritvor, nakon potvrđivanja optužnice, sutra će se održati ročište na kojem će se odlučiti hoće li mu biti određen pritvor, koji može trajati do tri godine – rekao je Loga za Detektor.

Protiv Kunarca je Tužiteljstvo BiH prije sedam godina podiglo optužnicu za zločine protiv čovječnosti na području Foče 1992. godine, a nedavno je njegovo izručenje zatraženo iz Njemačke, gdje je služio 28-godišnju zatvorsku kaznu pred Haškim tribunalom.

– Tužiteljstvo BiH je putem Ministarstva pravde BiH 13. listopada 2025. godine uputilo zahtjev pravosudnim tijelima Savezne Republike Njemačke za izručenje navedene osobe BiH, radi provođenja postupka po optužnici Tužiteljstva BiH – odgovorili su ranije za Detektor iz ove institucije.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske (VRS) zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine, s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u sklopu progona sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, kao i u mučenju i nanošenju teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine. Ovu optužnicu potvrdio je Sud Bosne i Hercegovine.

Kunarca je 12. lipnja 2002. godine Haaški sud osudio na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja i porobljavanja dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. Haaški sud je prvi put utvrdio da je silovanje zločin protiv čovječnosti.

Kunarac je prvooptuženi za silovanje i mučenje bosanskih Muslimanki. Osim Kunarca, Kovač je u ovom slučaju osuđen na 20 godina, a Vuković na 12 godina zatvora.

Na izdržavanje kazne u Njemačku je prebačen 12. prosinca 2002., a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4. ožujka 1998. godine.

Kunarac je prvooptuženi za silovanje i mučenje bosanskih Muslimanki koje su se dobrovoljno predale Haagu.

Dana 4. ožujka 1998. dobrovoljno se predao francuskim vojnicima SFOR-a u mjestu Filipovići nedaleko od Foče.

Nakon toga je prebačen u Mostar, te isti dan predan u nadležnost Međunarodnog suda, gdje je smješten u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) – javlja BIRN.

Državno tužiteljstvo uputilo je pravosudnim vlastima Njemačke zahtjev za izručenje Dragoljuba Kunarca, koji tamo izdržava zatvorsku kaznu po presudi Haškog tribunala, radi vođenja još jednog postupka protiv njega za zločin u Foči 1992. godine, a zastupnici žrtava smatraju da je to sada test za naše institucije.

Tužiteljstvo BiH je prije sedam godina podiglo optužnicu protiv Dragoljuba Kunarca zvanog Žaga i Dragan za zločine protiv čovječnosti na području Foče 1992. godine, a nedavno je njegovo izručenje zatraženo iz Njemačke, gdje služi 28-godišnju zatvorsku kaznu pred Haškim tribunalom.

– Tužiteljstvo BiH je putem Ministarstva pravde BiH 13. listopada 2025. godine uputilo zamolnicu pravosudnim tijelima SR Njemačke za izručenje navedene osobe BiH, radi provođenja postupka po optužnici Tužiteljstva BiH – odgovoreno je za Detektor iz ove ustanove.

Prema tvrdnjama optuženih, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske (VRS) zvane Žaga, zajedno s drugim uniformiranim i naoružanim pripadnicima Žagine postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luka i Falovići – Podpeće, u sklopu progona, sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, kao i mučenja i nanošenja teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportacije civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine. Ovu optužnicu potvrdio je Sud Bosne i Hercegovine.

Kako je saopćeno iz Tužiteljstva BiH, data je suglasnost da se pravosudne institucije Njemačke obrate Međunarodnom mehanizmu za kaznene sudove (IMCS) u Hagu u vezi s ovim zahtjevom.

Prema izračunu MMKS-a, kako su odgovorili za Detektor, kazna koju Kunarac izdržava po presudi Haaškog suda trebala bi istjeći 24. veljače. Pojasnili su da je u rješenju od 22. srpnja 2024. godine o prijevremenom puštanju na slobodu kao datum isteka kazne naveden 3. ožujka 2026. godine.

Generalno državno tužiteljstvo Njemačke je u odgovoru Detektoru potvrdilo da je zahtjev za izručenje od strane vlasti Bosne i Hercegovine zaprimljen odgovarajućim diplomatskim kanalima.

– Kako je Njemačka u ovom slučaju dužna, po primitku zahtjeva za izručenje od druge države, zatražiti donošenje odluke od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Ujedinjenih naroda, zahtjev je proslijeđen Mehanizmu uz suglasnost države podnositeljice – stoji u odgovoru i dodaje da odluka još nije donesena.

Na upit Mehanizma jesu li donijeli odluku o izručenju, rečeno nam je da nisu u mogućnosti komentirati.

Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, s ljudskog, ljudskog i pravnog aspekta očekuje da će Kunarac biti izručen Bosni i Hercegovini i da će nova optužnica protiv njega uroditi plodom. Smatra da treba odgovarati i za ostala kaznena djela koja nisu obuhvaćena dvjema optužnicama.

– Ovo je veliki ispit za naše pravosuđe i mislim da ga treba maksimalno iskoristiti kako bi osvijetlili imidž najvažnije institucije u Bosni i Hercegovini. Oni bi trebali osigurati njegovu prisutnost tijekom suđenja. Želim vjerovati u Haški tribunal da će pristati da to isporuči Bosni i Hercegovini. Svi su na ispitu iz ovog predmeta, da opravdaju svoja načela. I čekamo – kaže Kaloper.

Odvjetnik Miodrag Stojanović, koji je zastupao slučajeve na Haaškom sudu, navodi nekoliko scenarija koji bi se mogli dogoditi – dodjela predmeta, suđenje ili predlaganje mjera.

– Ako se vrati u Srbiju, u tom slučaju BiH ide kroz proceduru da optuženi koji se nalazi u Srbiji zatraži da dođe da se izjasni o krivnji. Ako odluči ne doći, onda ide procedura ili dodjele predmeta ili raspisivanja tjeralice. Ukoliko bude izručen BiH, a on odluči doći u BiH, nema razloga da bježi od suđenja. U tom slučaju Sud BiH bi bio dužan da ga pozove i vidi šta mu Tužilaštvo predlaže – pritvor i po kom osnovu – pojašnjava Stojanović.

Prema njegovim riječima, Kunarac ne bi trebao biti pritvoren zbog opasnosti od bijega iz objektivnih razloga, jer nije bježao niti je mogao reagirati.

Treća opcija je, kako kaže Stojanović, da Sud BiH za Kunarcem raspiše potjernicu.

– Ali ako nema tjeralice, on je slobodan građanin. Sve je u BiH. sudstvo. Nije tajna da je Kunarac u Njemačkoj. Ako nema naloga, pustit će ga, sjesti u avion i otići. Najvjerojatnije će mu odmah kupiti kartu u jednom smjeru za Bosnu jer je to zemlja iz koje je došao u Haag. I kad dođe ovdje na aerodrom, ako za njim postoji tjeralica, ne mora biti tjeralica, privest će ga na sud – kaže Stojanović.

Iz Suda BiH su odgovorili da Državno tužiteljstvo u dosadašnjem postupku protiv Kunarca nije podnosilo prijedloge za određivanje mjera zabrane ili pritvora, te zbog toga nije raspisana međunarodna potjernica.

– Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine obavijestilo je Sud da je podnijelo zahtjev za izručenje optuženog Dragoljuba Kunarca pravosudnim organima Bosne i Hercegovine – navode iz Suda, dodajući da je optuženi primio potvrđenu optužnicu.

Kunarca je 12. lipnja 2002. godine Haaški sud osudio na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja i porobljavanja dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo. U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. Haaški sud je prvi put utvrdio da je silovanje zločin protiv čovječnosti. Kunarac je prvooptuženi za silovanje i mučenje bosanskih Muslimanki. Osim Kunarca, Kovač je u ovom slučaju osuđen na 20 godina, a Vuković na 12 godina zatvora.

Na izdržavanje kazne u Njemačku je prebačen 12. prosinca 2002., a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4. ožujka 1998. godine. Kunarac je prvooptuženi za silovanje i mučenje bosanskih Muslimanki koje su se dobrovoljno predale Haagu.

Dana 4. ožujka 1998. dobrovoljno se predao francuskim vojnicima SFOR-a u mjestu Filipovići nedaleko od Foče. Nakon toga je prebačen u Mostar, te isti dan predan u nadležnost Međunarodnog suda, gdje je smješten u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Prema podacima dostupnim na web stranici ICTY-ja, Kunarac je rođen u Foči, a prije napada na Foču u travnju 1992. živio je u Tivtu u Crnoj Gori. Bio je zapovjednik posebne dobrovoljačke postrojbe sastavljene od neregularnih srpskih vojnika koji nisu bili s tog područja, uglavnom iz Crne Gore. Sjedište mu je bilo u kući u ulici Osmana Đikića br. 16 u naselju Aladža u Foči. Nakon preuzimanja Foče ostao je tu s najmanje deset crnogorskih vojnika.

MMKS je u odluci iz kolovoza prošle godine naveo da je Njemačka dostavila obavijest u kojoj je navedeno da je Kunarac, prema zakonu te zemlje, zaradio 97 dana dopusta, te se traži odluka Mehanizma mogu li mu se ti dani uračunati u datum isteka kazne.

“Privremeno priznajem smanjenje kazne od 97 dana na koje Kunarac ima pravo prema njemačkom zakonu i pojašnjavam da ovo privremeno priznato smanjenje kazne nema utjecaja na datum isteka Kunarčeve kazne, a to je 24. veljače 2026.”, stoji u odluci predsjednice Mehanizma Graciele Gatti Santana.

Nekoliko je puta odbio njegov zahtjev za prijevremenim puštanjem na slobodu.

– Mislim da nakon toliko godina zaslužujemo pravdu i manju zadovoljštinu jer smo predugo čekali, iscrpljeni smo i umorni. Imamo pravo na pravdu i istinu – zaključuje Kaloper.