Dopredsjednik Federacije BiH i član SDA Refik Lendo sinoć je u emisiji “Plenum” Federalne televizije govorio o ulozi visokog predstavnika, državnom dobru, europskom putu Bosne i Hercegovine i radu aktualne federalne Vlade.

Komentirajući rasprave o izboru novog visokog predstavnika, Lendo je rekao da međunarodna zajednica i dalje odlučuje o pitanjima o kojima, kako smatra, trebaju odlučivati ​​domaće institucije.

– Politika i EU i SAD je takva da i jedni i drugi žele utjecati na visokog predstavnika koji bi trebao nastaviti raditi ovdje. Sve dok ovo budemo radili loše i ne mislimo dobro sebi i svojoj zemlji, i dalje će nam postavljati visokog predstavnika. Naše institucije nisu dovoljno jake i nisu se dovoljno demokratizirale da bi mogle preuzeti odgovornost i same brinuti o životu, radu, sigurnosti i gospodarstvu – rekao je Lendo. Federalna.ba.

Istaknuo je kako neusvajanje važnih zakona i zastoj u reformama izravno utječe na europski put Bosne i Hercegovine.

– Zbog neusvajanja zakona i dugotrajnih pregovora, visoki predstavnik ostaje još dugo. Nije to jedini problem. Ispaštavaju građani Bosne i Hercegovine, jer smo već izgubili oko 200 milijuna, a izgubit ćemo, nažalost, dvije milijarde maraka. Znate koliko su dvije milijarde maraka za naše lokalne zajednice, za Fojnicu, Stolac, Teočak i druge – upitao je Lendo.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Lendo je kazao da visoki predstavnik ne smije biti samo promatrač.

– Međunarodna zajednica mora pomoći Bosni i Hercegovini da donese zakone kako bi ušla u Europsku uniju. Dok imamo visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina jako teško može postati članica Europske unije. Taj visoki predstavnik ne može biti samo promatrač. Mora biti aktivan akter da donosi zakone koji sada, nažalost, ne funkcioniraju – ističe.

Osvrnuo se i na pitanje državne imovine, navodeći da su brojni razvojni projekti zaustavljeni zbog trenutne zabrane.

– Pošto je visoki predstavnik donio zakon o zabrani korištenja državne imovine, najviše su prošle naše lokalne zajednice i država BiH. Nema novih investicija, nema projekata. Ako se treba graditi cesta, pruga ili neki drugi objekt, sve ide u državnu imovinu i danas je blokirano – rekao je Lendo.

Dodao je kako očekuje skoro rješavanje pitanja državne imovine.

– Imam informaciju da je ovaj zakon već u nekoj fazi dorade i dorade i da će se naći rješenje koje će sve zadovoljiti kada je u pitanju državna imovina. Očekuje se da će ga visoki predstavnik ponuditi Vijeću ministara kako bi se deblokirao razvoj države, entiteta, kantona i lokalnih zajednica. Ne možemo to sami riješiti – ističe Lendo.

Komentirajući rad aktualne većine u Federaciji BiH, Lendo je njen mandat usporedio s mandatom prethodne Vlade FBiH.

– Ne može se dogoditi da u tri i pol ili četiri godine ove vlade, koju čini ne samo Trojka nego i pet, šest ili sedam političkih stranaka, nemamo rezultate koje smo očekivali. Vlada Federacije je u vrijeme premijera Fadila Novalića svake godine zapošljavala sedam-osam tisuća ljudi. Toliko su ih zaposlili u tri i pol godine mandata – naglašava Lendo.

Posebno je kritizirao način zaduživanja Federacije i odnos prema fondovima Europske unije.

– Europska unija nudi dvije milijarde maraka. Jedan dio su bespovratna sredstva, a drugi dio su povoljni krediti za infrastrukturu, ceste i željeznice. Ova vlast to ne želi uzeti, a s druge strane donosi zakone koji povećavaju unutarnju zaduženost. Zabrinjavajuće je – objašnjava.

Na kraju je ocijenio da način rada Vlade Federacije nije dovoljno transparentan.

– Ova Vlada je za sve vrijeme imala oko 70 redovnih sjednica i više od 300 telefonskih sjednica. Ozbiljni zakoni se ne mogu donositi na brzinu. Tu je potrebna transparentnost, analiza i usporedba, a ne deseci zakona koji završavaju telefonskim sjednicama – zaključuje Lendo.

Šefovi pet klubova zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, koji broje 22 zastupnika, što je više od polovine, potpisali su Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, očuvanju njene državnosti i nastavku euroatlantskog puta naše zemlje.

Memorandum od osam tačaka potpisali su šefovi reprezentativnih klubova koji okupljaju sedam stranaka, a to su SDA Šerif Špago, SDP Saša Magazinović, NiP/Bh. inicijativa – Kasumović Fuad Aida Baručija, Naša stranka Sabina Ćudić i Mješoviti klub (NSZ i Napried) Jasmin Emrić.

– Ova inicijativa proizašla je iz potrebe da se, u vremenu ozbiljnih političkih izazova, pokaže institucionalna odgovornost, politička zrelost i spremnost da se zaštite temeljne vrijednosti na kojima počiva Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je cjelovita, suverena, međunarodno priznata država.

Svaki pokušaj podrivanja ustavnog poretka, slabljenja državnih institucija ili dovođenja u pitanje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine predstavlja prijetnju stabilnosti, sigurnosti i budućnosti svih njenih građana – kazao je zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić, koji je inicirao potpisivanje memoranduma.

Naveo je da Memorandum jasno potvrđuje da je BiH vlasnik državne imovine, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i međunarodno-pravnom kontinuitetu države Bosne i Hercegovine. Državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini i njeno uređenje moguće je samo putem zakona i odluka institucija države Bosne i Hercegovine.

Naglasili su da je Ured visokog predstavnika (OHR) sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sukladno Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma. Uloga visokog predstavnika, uključujući njegove bonske ovlasti, ostaje važna za očuvanje mira, stabilnosti i provedbu civilnih aspekata mirovnog sporazuma.

– Ujedno, memorandum potvrđuje naše jasno opredjeljenje za nastavak europskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine. Članstvo u Europskoj uniji i jačanje partnerstva s NATO savezom nisu samo vanjskopolitički ciljevi, već pitanje dugoročne sigurnosti, gospodarskog razvoja, stabilnosti i boljeg života svih građana.

Evropski standardi znače više pravde, više odgovornosti institucija, jaču ekonomiju i više prilika za mlade ljude koji danas prečesto svoju budućnost traže van Bosne i Hercegovine – naveo je Zvizdić.

Napomenuo je da je ovaj memorandum poziv svim odgovornim političkim akterima da se vrate dijalogu, institucionalnom djelovanju i zajedničkom radu na očuvanju mira i stabilnosti.

– Interes države i građana mora biti iznad dnevne politike. Bosna i Hercegovina može napredovati samo kao demokratska, europska, stabilna i institucionalno funkcionalna država ravnopravnih građana i naroda. To je naša ustavna obaveza, ali i dug prema generacijama koje dolaze – istakao je Zvizdić.

Udruga nezavisnih intelektualaca Krug 99 održala je danas izuzetno dramatičnu sesiju pod nazivom “Kako BiH izaći iz nove političke opsade?”.

Uvodničari sjednice prof. Dr. Enver Halilović i diplomat Fuad Đidić, zajedno s predsjednikom Kruga 99 Adilom Kulenovićem, uputili su alarmantno upozorenje javnosti: Bosna i Hercegovina se nalazi pred povijesnom prekretnicom i konačnim pokušajem ustavnog i teritorijalnog uništenja zemlje. prenosi N1.

Diplomata i publicist Fuad Đidić trenutnu situaciju u zemlji usporedio je s potpunim gašenjem demokratskih i državnih institucija.

– “Ne mogu više disati” – to je najkraće stanje u kojem danas živimo. Koljeno srpsko-hrvatske političke koalicije mi je na vratu, a država Bosna i Hercegovina je zarobljena i gurnuta u blokadu. Ovoj situaciji prethodile su ucjene nakon kojih su godinama slijedili ustupci, korak po korak. Bošnjaci su izbačeni iz vlasti, a odluke se donose bez njih i mimo njih – naveo je Đidić.

Upozorio je da se ne radi o vojnoj blokadi tenkovima i bodljikavom žicom, već o podmukloj političkoj opsadi čiji je krajnji cilj likvidacija međunarodno priznate države BiH i njezino pretvaranje u teritorij kojim se upravlja iz etničkih središta.

Prema njegovim riječima, ključna bitka vodi se za resurse, minerale, vodu i energiju, a završni čin planiran je za početak lipnja na predstojećoj sjednici Vijeća za provedbu mira (PIC).

– Bitka bi trebala završiti vrlo brzo – podjelom državne imovine, točnije, podjelom teritorija. Cilj ove sjednice je da međunarodna zajednica u proširenom sastavu, s novim visokim predstavnikom, legalizira ovaj novi projekt deteritorijalizacije BiH – kazao je.

Bivši rektor i profesor dr. Enver Halilović je istaknuo da politička opsada traje već petnaestak godina, ali da je kulminirala u mandatu trenutno visokog predstavnika u ostavci Christiana Schmidta. Halilović je Schmidta izravno nazvao “političkim pomoćnikom” čimbenika koji opsjedaju Bosnu i Hercegovinu.

– Ne radeći ništa, podržao je politički secesionizam vlasti Republike Srpske. Promjenom Izbornog zakona BiH, suspendiranjem Ustava FBiH na 24 sata, suprotstavljanjem apelaciji Slavena Kovačevića i svrgavanjem vlasti nakon izbora 2022. godine, Schmidt je izravno sudjelovao u političkoj opsadi Bosne – kazao je.

Halilović je naglasio da se administrativno ustrojstvo Daytona danas tumači kao separatistička podjela državnog teritorija, te da rukovodstvo RS-a prisvajanjem državne imovine i teritorija želi stvoriti suverenu političku cjelinu.

Kao miran izlaz iz ove krize Halilović predlaže potpuno napuštanje ratnog koncepta etničke podjele države i imenovanje novog visokog predstavnika koji će biti bosanskohercegovački i euroatlantski opredijeljen, te raditi na pravnoj ravnopravnosti svih ljudi.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je da država ne pada kada izgubi teritoriju, već kada ljudi prestanu vjerovati da je vrijedi braniti. Oštro je kritizirao pojedine centre moći unutar PIC-a koji najavljuju smanjenje ovlasti visokog predstavnika i relativiziranje odluka Ustavnog suda BiH.

– Ovo nije reforma – to je povlačenje međunarodne zaštite u trenutku kada su separatizam i etnoteritorijalne podjele agresivniji nego ikad od završetka rata. Snage koje žele podijeliti državnu imovinu i teritorij trenutno vrše pritisak da se visoki predstavnik oslabi. Ako međunarodna zajednica popusti, poslat će poruku da je Dayton otvoren za reviziju – kazao je.

Zbog svega navedenog, Krug 99 je uputio službeni poziv svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na stranačku pripadnost, na masovne i mirne proteste koji će se održati u ponedjeljak, 1. juna u 18 sati ispred zgrade OHR-a u Sarajevu.

– Očuvanje postojećih ovlasti visokog predstavnika do provedbe svih presuda Ustavnog suda BiH i uspostave funkcionalnog mehanizma zaštite države, uz reformu postojećeg Ustava na građanskim demokratskim načelima;

– Beskompromisno poštivanje i izvršavanje svih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – nijedna politička opcija ih ne smije relativizirati;

– Jasno i odlučno suprotstavljanje svakom pokušaju teritorijalne podjele ili prijenosa nadležnosti s države na entitete, posebno kada je riječ o državnom teritoriju, imovini i granicama.

– Građani, nismo slučajno preživjeli ratnu opsadu. Ne smijemo dopustiti da nova, podmuklija opsada uguši Bosnu i Hercegovinu. Nikakva količina retorike ne može zamijeniti moć narodne pobune. Nema povlačenja! Nema podjela! BiH ostaje cjelovita – zaključio je Kulenović.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić sastao se danas, u sjedištu Vlade Federacije BiH, sa otpravnikom poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Johnom Ginkelom. Sastanku je prisustvovao i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.

Sugovornici su razmijenili informacije o nastavku realizacije projekta Južne plinske interkonekcije.

Istaknut je napredak u vođenju pregovora o ugovoru za izgradnju ovog važnog strateškog projekta, kao i priprema za njegovo potpisivanje koje bi se uskoro trebalo održati u Washingtonu.

Ovom prilikom ponovljeno je kako je riječ o projektu koji je od prioritetnog interesa za Federaciju BiH i našu državu, ali i Sjedinjene Američke Države u ovoj oblasti, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Premijer Nikšić i otpravnik poslova Ginkel izrazili su zadovoljstvo dobrim partnerskim odnosima Federacije BiH i SAD-a koji se ogledaju u realizaciji ovog projekta, kao i mogućnostima unapređenja suradnje na drugim važnim projektima koji se provode i planiraju u Federaciji BiH.

Na sastanku je ponovno naglašena potreba rješavanja pitanja zabrane upravljanja državnom imovinom.

Utvrđeno je da bi se rješavanjem ovog pitanja deblokirali brojni strateški infrastrukturni projekti u Federaciji BiH, kao i značajne investicije koje bi doprinijele gospodarskom razvoju i standardu građana.

Sugovornici su se složili da će zajednički nastaviti ulagati napore u aktivnosti na daljnjem unapređenju suradnje, jačanju institucionalnih veza, kao i razvoju partnerstva između Federacije BiH, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je na konferenciji za novinare nakon sjednice Predsjedništva SDA zvanično potvrdio svoju kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Osim toga, govorio je io drugim temama kao što su budući visoki predstavnik u našoj zemlji, državna imovina, Južna interkonekcija.

– Budući visoki predstavnik ne bi trebao napraviti neke greške koje je napravio njegov prethodnik i trebao bi nastaviti s dobrim poslom koji je djelomično radio njegov prethodnik. Dakle, hrabro protiv onih koji stvaraju probleme ovoj zemlji, koji čine antidejtonske i antiustavne radnje i aktivnosti. Nikada nećemo moći zaboraviti gospodina Schmidta da im se ne libi suprotstaviti, te da se ne bavi stvarima koje slabe državu, poput napada na Izborni zakon i ponižavajuće suspenzije Ustava i volje bošnjačkog naroda na jedan dan – kazao je Izetbegović.

Istaknuo je da je kada je riječ o državnoj imovini, crvena linija postavljena presudom Ustavnog suda BiH, koja kaže da sva državna imovina pripada državi BiH i da se ne može dodjeljivati ​​entitetima osim pojedinačno kada grade školu, poljoprivredno dobro, bilo šta. Zatim im, kako je dodao, mora omogućiti brzo i jednostavno i jednostavno preuzimanje tog dijela imovine od države, svaka razina u skladu sa svojim nadležnostima, od općine do vrha države.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, našalio se prisjetivši se jednog vica:

– Što se tiče izmišljanja novih strojeva, trebalo je samo izumiti Nijemca i onda je Nijemac izmislio sve strojeve, postoji takva šala. Što se tiče Južne interkonekcije, trebalo je samo “izmisliti Amerikanca”, doći ovamo reći Čoviću da ne može učiniti ono što je naumio i pogurati da se to usvoji brzinom svjetlosti u Federalnom parlamentu, zatim sklopiti ugovor s Hrvatskom u sljedećih desetak dana, što je moglo čekati šest mjeseci što se tiče naših odnosa s Hrvatskom.

Dakle, nastavio je, forsira i pritišće i sigurno će pritiskati sve aktere kada je u pitanju državna imovina.

– Imamo presudu Ustavnog suda i tko god nas pritišće, mi na tu presudu nećemo pristati. Državna imovina je državna, a sve ostalo, kao što sam rekao, mora biti dodijeljeno entitetu, kantonu, RS, Brčko Distriktu, bez ikakvih ograničenja, što je u funkciji izgradnje.

Mislim da bi svi razumni političari, ljudi u BiH trebali prihvatiti takva rješenja, računam na Amerikance da pomognu, da poguraju, da uklone prepreke takvim rješenjima.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u intervjuu za Süddeutsche Zeitung govorio je o svom mandatu i ostavci koju je nedavno podnio, a posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine.

Kao što piše Süddeutsche ZeitungChristian Schmidt, koji je nadgledao poslijeratni poredak u Bosni i Hercegovini od 2021., “teška srca” podnosi ostavku na svoju dužnost – vjerojatno pod pritiskom Trumpove administracije. Smatra da je politička klima u zemlji sve opasnija.

– Državna imovina je vruća politička tema u Bosni i Hercegovini još od završetka rata u BiH, a posebno u ovom trenutku zbog izgradnje Interkonekcije plinovoda Jug.

Pitanje državne imovine ostavljeno je na rješavanje domaćim akterima, ali šire rasprave o tome nema zbog stava predstavnika iz Republike Srpske koji odbijaju prihvatiti da BiH može biti nositelj državne imovine – kazao je Schmidt.

Schmidt je nagovijestio kako bi se to pitanje potencijalno riješilo intervencijom visokog predstavnika.

– Uz malo sreće, ove godine ćemo ipak donijeti odluku o pitanju državne imovine – dodao je Schmidt.

Visoki predstavnik u BiH nagovijestio je kako bi to rješenje moglo izgledati.

– Nestrpljenje raste i kod načelnika općina koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu. Radimo na novom rješenju, moji su kolege razvili model prema kojem bi komisija samostalno odlučivala u koje se svrhe može koristiti državno zemljište – rekao je Schmidt.

S obzirom na to da je pitanje državne imovine trenutno najveća kočnica za početak izgradnje Interkonekcijskog plinovoda Jug, koji je najveći interes Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Schmidt je komentirao i tu situaciju.

– Gasovo se temelji na studiji izvodljivosti staroj šest godina koju je poduprla EU. Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada Europljani više nisu uključeni. To što Amerikanci imaju drugačiji pristup ne može im se unaprijed zamjeriti – rekao je Schmidt.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je u utorak da će entitet Republika Srpska proglasiti neovisnost od Bosne i Hercegovine “istog trenutka” ako visoki predstavnik Christian Schmidt nametne zakon o državnoj imovini.

Rekao je to obraćajući se u kasarni “Kozara” u Banjoj Luci na obilježavanju Dana Vojske RS-a, čiji su čelnici osuđeni za genocid i brojne druge ratne zločine.

Dodik, kojemu je odlukom Suda BiH zabranjeno obnašanje političkih funkcija, poručio je da vlasti RS-a neće prihvatiti odluke visokog predstavnika, ističući da se one, kako tvrdi, moraju poništiti prije bilo kakvih razgovora na razini BiH.

Dodao je kako, po njegovom mišljenju, “ovakva BiH ne može opstati”, ocijenivši je antidejtonskom, te naveo da poistovjećivanje Srba s državom BiH vidi kao izdaju.

Također je istaknuo da RS ne želi sukobe, ali da očekuje da bi globalni politički procesi mogli otvoriti pitanje prava naroda na samoopredjeljenje.

Pitanje državne imovine jedno je od ključnih političkih sporova u Bosni i Hercegovini. Ured visokog predstavnika (OHR) ima mandat nadgledati civilnu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, uključujući mogućnost provedbe zakona.

Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je najavio da podnosi ostavku, što je dodatno otvorilo pitanje buduće uloge OHR-a i međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini.

Schmidt je tijekom svog mandata više puta najavljivao mogućnost donošenja odluke o državnoj imovini, čemu se protive vlasti RS-a, tvrdeći da taj entitet ima pravo raspolagati imovinom na svom teritoriju.

Dodik je govorio i o Xuu ističući da se u javnosti licitira tko će zamijeniti Schmidta koji je najavio odlazak.

– Nevažno je ime, bitan je mandat. Važan je postupak odabira i potvrde. Ne može se jedna nezakonitost ispraviti drugom. Antidejtonsko ponašanje se ne može korigirati istim tipom, samo s drugim protagonistom.

Visoki predstavnik mora biti izabran na temelju dogovora i kompromisa potpisnica Daytonskog sporazuma i potvrđen od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Tko god bude postavljen na ovaj način i bude djelovao u skladu s mandatom, imat će suradnju vlasti RS-a – kazao je.

Vijeće za implementaciju mira (PIC) je, kazao je, neformalna grupa, kategorija koja ne postoji u Daytonu i nema nikakvu nadležnost.

– Ako opet budu prekršene sve procedure, tko god dođe neće ga priznati Republika Srpska. Naš cilj je mir, stabilnost i poštivanje Ustava. Ako je nekome cilj da i dalje pravi haos u BiH, on to može, ali bez nas – ustvrdio je.

Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom intervjuu za Bosnu i Hercegovinu. izdanje Večernjeg lista ocijenio je kako europski put Bosne i Hercegovine zahtijeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumijevanja Europske unije.

– Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Dakle, pobornik sam ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i treba reći: idemo naprijed, idemo u proces integracije. Na konferenciji u Solunu 2003. godine Europska unija obećala je integraciju Zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga postignuto – rekao je Schmidt.

Dodao je da i sama Europska unija ima interes za integraciju BiH i Zapadnog Balkana, iz sigurnosnih, ekonomskih i povijesnih razloga, ali je uvjeren da nisu svi akteri u BiH u potpunosti opredijeljeni za tu ideju.

Komentirajući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik je upozorio da političari “nisu plaćeni da ništa ne rade” i pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine koja koči milijarde investicija.

– Ne mogu mijenjati Daytonski ustav, ali postoji rješenje. Bosna i Hercegovina je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se raspodijelila imovina između entiteta, kantona i općina – rekao je visoki predstavnik.

Istaknuo je kako bi rješenje radije prepustio domaćim političarima, priznajući da je sadašnja zabrana raspolaganja državnom imovinom ekonomska šteta za državu.

– Volio bih više političkih pritisaka na domaće političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi povjerenstvo koje bi odlučivalo postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Vjerujem da je to doista potrebno i spreman sam podržati taj proces – rekao je Schmidt.

Na upit o korištenju bonskih ovlasti za rješavanje Izbornog zakona, što je pitanje od posebne važnosti za hrvatski narod u BiH, Schmidt je izrazio rezervu prema toj ideji.

– Moramo prepoznati da postoji raskorak između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja pojedinih političkih lidera. Europska pravila, kriteriji iz Kopenhagena, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se prije tri godine razgovaralo u Neumu nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez podjele biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne dođemo u situaciju da koristimo bonske ovlasti za ovo pitanje – dodao je.

Prema njegovim riječima, uloga bonskih vlasti će se sve više smanjivati ​​kako proces europskih integracija bude napredovao:

– Vjerujem da ljudi u ovoj divnoj zemlji mogu i znaju da sami trebaju donositi odluke, a ne da to umjesto njih radi netko drugi. Uloga visokog predstavnika je, po meni, da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono moglo vidjeti svoj odraz. U tom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.

Prema njegovim riječima, ono što nedostaje Bosni i Hercegovini kao državi je veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati.

Sukladno tome, izuzetno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, rekao je Schmidt, dodavši da će stranke učiniti sve da se ti napori i ostvare.

Politički analitičar Sejfudin Hodžić kazao je danas u Sarajevu da je privatizacija društvene imovine, imovine radnika i građana, model za predstojeću privatizaciju javnih dobara, imovine građana Bosne i Hercegovine, kako od domaćih tako i od stranih investitora.

Kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99 na temu “Čije je naše vlasništvo? O ekoenergetskom suverenitetu Bosne i Hercegovine”, Hodžić je istaknuo da se, unatoč zakonskoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, odnosno imovinom građana, kao i brojnim odlukama Ustavnog suda BiH, poduzimaju značajni koraci. dana glede raspodjele ove imovine.

– Ekonomski suverenitet Bosne i Hercegovine nije pošteđen stranog utjecaja, tako da ne možemo reći da naša država slobodno odlučuje o ekonomskim politikama, strategijama razvoja i upravljanju resursima – kazao je Hodžić.

Dodao je da je imovina građana Bosne i Hercegovine, uz imovinu države Bosne i Hercegovine i poduzeća koja u njoj posluju, temelj ekonomskog suvereniteta građana Bosne i Hercegovine.

– Suvereno upravljanje izvorima energije, njihova proizvodnja i korištenje su među osnovnim postulatima na kojima se ruši autoritet države da poreznom, trgovinskom i fiskalnom politikom izgradi snažno domaće gospodarstvo i izbjegne pretjerani utjecaj stranih korporacija i vlada te tako ojača ukupni ekonomski suverenitet – naglasio je Hodžić.

Smatra da su investitori dobrodošli, ali energetska tranzicija treba ojačati suverenitet građana jer su javna dobra njihovo vlasništvo, a ne monopol onih kojima je čista i prljava energija stalo samo ako donosi profit.

– Energetski i ekonomski suverenitet moraju biti prioritet svake odgovorne vlasti u BiH, a pravna sigurnost kao temelj ekonomskog rasta i razvoja na dobrobit svih njenih građana kao nositelja suvereniteta – kazao je Hodžić.

Provedbu projekta Južne plinske interkonekcije “koči” pitanje državne imovine.

Ovo pitanje ponovno se nametnulo kao ključna prepreka realizaciji strateških energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, među kojima se ističe Južna plinska interkonekcija, zbog čega je sve veći interes međunarodne zajednice.

Iako su neki od federalnih parlamentaraca pokušavali objasniti da problem neće biti polaganje cjevovoda pod zemljom, već samo izgradnja plinskih elektrana, poznavatelji zakona kažu da je državna imovina i pod zemljom i na zemlji i da se to pitanje mora riješiti.

Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini, koje je već dva desetljeća jedna od ključnih političko-pravnih prepreka, ponovo je u fokusu.

Unatoč nekoliko pokušaja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, zakon nikada nije usvojen.

Prije više od 20 godina Ured visokog predstavnika donio je zabranu raspolaganja državnom imovinom, čime je spriječio njeno moguće otuđenje, ali i zapravo zamrznuo prostor za ulaganja koja zahtijevaju jasne vlasničke odnose. Upravo taj aspekt sada dolazi do izražaja.

Sagovornici Faktora ističu da je jedino ispravno rješenje i rješenje koje se može podržati princip da je država vlasnik državne imovine, u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, ali i da se precizno definira način korištenja i upravljanja imovinom i omogući realizacija strateških projekata.

Među tim projektima ističe se Južna plinska interkonekcija.

Upravo ovaj projekt i trenutačno neriješeno pitanje korištenja državne imovine čini Amerikance više nego inače zainteresiranima za ovo pitanje na kojemu intenzivno rade.

Bez rješavanja pitanja državne imovine, realizacija ovakvih projekata nailazi na ozbiljne pravne i financijske prepreke, budući da međunarodne financijske institucije i investitori zahtijevaju potpuno jasne vlasničke odnose nad zemljištem i infrastrukturom.

Saopćili su i iz OHR-a.

– Trajno rješenje pitanja državne imovine zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis domaćih političkih aktera – rečeno je Feni iz Ureda visokog predstavnika (OHR).

Naime, veliki investicijski projekti, u posljednjem slučaju Južna interkonekcija, dolaze u pitanje zbog neriješenog pitanja raspolaganja državnom imovinom.

Iz OHR-a kažu da je Ustavni sud BiH bio vrlo jasan: država je nositelj prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za uređivanje pitanja državne imovine.

– Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo zaštite interesa države u ovom procesu i osiguranje poštivanja relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji dopušta posebne iznimke ako je to u javnom interesu, a to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata. Međutim, trajno rješenje zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis od strane domaćih političkih aktera – navodi se u odgovoru OHR-a.

Izvor Faktora ističe da bi problem mogla riješiti Komisija za pitanja državne imovine, koja, nažalost, već duže vrijeme ne funkcionira, s obzirom da, kako ističe, RS ne želi imenovati člana Komisije.

Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je u medijima podsjetio da su već postojali mehanizmi koji su se mogli koristiti, uključujući i odluke njegovog prethodnika Paddyja Ashdowna.

– Imamo odluke Ustavnog suda BiH koji je više puta tražio da država na svojoj razini donese rješenje. Postoji mogućnost iznimki kada je u pitanju javni interes, ali moje je pitanje zašto se ne formira Povjerenstvo koje će odlučivati ​​o tim iznimkama – kazao je Schmidt.

Upozorio je da zbog nepostojanja funkcionalnog Povjerenstva trpe lokalne zajednice, gradonačelnici i općine jer ne mogu realizirati infrastrukturne i industrijske projekte jer nemaju jasno definiran imovinski status.

– To se može učiniti bez izmjena zakona, samo uz suglasnost Vijeća ministara BiH. Gdje je u svemu tome Vijeće ministara Bosne i Hercegovine – upitao je tada Schmidt.

Stranka demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) krajem ožujka usuglasile su stavove po pitanju državne imovine, navodeći da je njen vlasnik isključivo država Bosna i Hercegovina te da su sva druga rješenja neprihvatljiva.

Iz SDA su, odgovarajući na informacije da međunarodna zajednica razmatra modele rješavanja ovog pitanja, naglasili da je prema Ustavu BiH država jedini vlasnik državne imovine, te da kao takva mora biti upisana u zemljišne knjige, katastre i druge javne evidencije.

Istaknuli su da se upravljanje, korištenje i raspolaganje imovinom može regulirati samo zakonom koji donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, uz obavezno poštivanje Ustava i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

– SDA ne prihvaća prijedloge koji odstupaju od ova dva principa – poručeno je, uz dodatak da je, do donošenja zakona, potrebno formirati državno povjerenstvo koje bi odobravalo pojedinačna izuzeća kako ne bi došlo do blokada gospodarskog razvoja.

I Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u nekoliko je navrata ponovio kako ova stranka o ovom pitanju ima isti stav kao i SDA i SDP.

– Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da smo po mnogim pitanjima ujednačili stavove. Treba zaštititi interes BiH, a to omogućiti i svim drugim razinama vlasti, sukladno Ustavu. Odluka o državnoj imovini, ovakva kakva je sada, evidentno je prepreka investicijama u cijeloj Bosni i Hercegovini – naglasio je Čović.