Najnoviji trogodišnji plan koji je usvojila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a koji precizira ekonomske i fiskalne smjernice do kraja desetljeća, na prvi pogled nudi sve ono što strana administracija voli čuti.

Stranice dokumenta pune su pojmova poput “zelene tranzicije”, “digitalizacije” i “uključivog napretka”.

Raskorak između teorije i prakse postao je očit nakon što je Federacija Bosne i Hercegovine odlučila izaći na međunarodno tržište kapitala.

Izlazak na Londonsku burzu i povlačenje 800 milijuna eura komercijalnog duga – koji će s kamatama koštati porezne obveznike blizu dvije milijarde maraka – teško se može podvesti pod gospodarski trijumf. Kad se javne financije stabiliziraju skupim inozemnim obveznicama, to obično nije znak snage, već jasan pokazatelj da redovni prihodi od poreza i doprinosa jedva pokrivaju osnovne potrebe sustava.

Ekonomski stručnjaci s pravom upozoravaju na trenutak ovog poteza. U zemlji u kojoj se gospodarski potezi povlače s okom na izborni kalendar, svježi priljev deviza prvenstveno služi održavanju tekuće likvidnosti i socijalnom miru.

Krpanje proračunskih rupa i pumpanje socijalnih davanja trenutno stvaraju privid prividne stabilnosti.

Cijena te kratkoročne političke koristi je prijenos ogromnog financijskog tereta na sljedeće mandate i generacije.

Pojedina izvješća za naredno razdoblje jasno identificiraju ozbiljne fiskalne rizike, posebice kada dospiju obveze planirane za 2027. i 2028. godinu.

Tada će se drastično smanjiti prostor za bilo kakve kapitalne investicije, jer će otplata duga progutati veliki dio proračuna.

Iako se svaka vlast formalno pravda da se krediti uzimaju isključivo za autoceste, infrastrukturu i razvoj, javna je tajna da se u praksi dobar dio tog novca koristi za gašenje aktualnih požara.

Novim obvezama zapravo se održava glomazna javna potrošnja i financira administracija

Kada ovi računi stignu na naplatu, građani Federacije BiH će kroz skuplji život i veće namete osjetiti pravu cijenu današnjeg optimizma.

Tada će postati potpuno jasno da se moderni “inkluzivni rast” iz vladinih prezentacija u stvarnom životu pretvorio u zajednički dug koji će solidarno vraćati svi porezni obveznici.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS dala je Sveučilišnom kliničkom centru zeleno svjetlo za podizanje kredita od 45 milijuna maraka, potvrđeno je za Kapital.

Ovim će se zajmom refinancirati postojeći dugovi, zatim financirati prenesene obveze prema Zavodu za zdravstveno osiguranje te kapitalna ulaganja.

Prema informaciji iz entitetske vlade, UKC RS će prvo provesti proceduru za dobivanje kreditnih sredstava, a potom podnijeti zahtjev za izdavanje garancije RS.

Provedba ovog posla povjerena je Ministarstvu zdravstva i socijalne zaštite i Ministarstvu financija.

– Vlada RS-a ovlastila je Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite, Ministarstvo financija i UKC RS-a da zaključe ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza po osnovi jamstva za kreditna zaduženja – naveli su iz entitetske vlade.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima, čiji je predlagač Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom omogućuje se djelomični otpis poreznih dugova sportskim kolektivima, a predlagatelj smatra da se time dolazi do naplate ostatka duga, u čemu je i država u interesu.

Zakonom je propisano produženje roka, odnosno vremenskog razdoblja na koje se odnosi djelomični otpis zateznih kamata. Do sada je otpis bio moguć za porezni dug nastao do 31. ožujka 2025. godine, a sada do 1. siječnja 2026. godine.

Donošenje ove izmjene omogućava sportskim kolektivima i klubovima nastavak rada i dobivanje potrebnih licenci za sudjelovanje u međunarodnim natjecanjima i predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim asocijacijama, pojasnio je predlagač.

Vlada je također navela da je Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugova sportskim kolektivima donesen još 2014. godine i da su od tada tri izmjene koje se odnose na produženje roka, kao i da je sportskim kolektivima omogućeno da dobiju potvrdu Porezne uprave Federacije BiH i potpišu reprogram duga kao uvjet za ispunjavanje kriterija za licenciranje međunarodnih sportskih natjecanja.

Predlažući novi zakon Saboru, Vlada je navela da su klubovi i savezi koji imaju kapacitete za nastup u europskim natjecanjima u izuzetno teškoj situaciji, ali je to uvjetovano postupcima licenciranja gdje je financijski kriterij imperativ.

Navedeni uvjeti definirani su pravilima UEFA-e, FIFA-e, FIBA-e i drugih međunarodnih asocijacija koje organiziraju i dodjeljuju licence za europska natjecanja.

Bosna i Hercegovina ulazi u opasnu fazu ekonomskog opstanka u kojoj kratkoročni krediti zamjenjuju plaće, a mikrokreditne organizacije postaju društveni amortizer države koja ne funkcionira.

Iako se Federacija BiH i Republika Srpska često uspoređuju po BDP-u i javnom dugu, suština problema je ista u oba entiteta – rast cijena, stagnacija prihoda i sustav koji građane gura u najskuplje oblike zaduživanja, dok vlasti umjesto rješenja nude statistiku.

Sve više stanovnika uzima kratkoročne kredite u mikrokreditnim organizacijama čije su kamate i do 30 posto godišnje, tvrde ekonomski stručnjaci.

Komparativna analiza gospodarstva Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske otkriva velike razlike u BDP-u, zaduženosti, dugu po stanovniku i demografiji, pri čemu Federacija ima jaču fiskalnu poziciju.

Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini često se aktualizira u javnosti, a iako je često predmet političkih rasprava, usporedba osnovnih makroekonomskih pokazatelja – poput BDP-a, proračuna i javnog duga – daje dovoljno jasnu sliku.

Podaci Ministarstva financija i trezora BiH također pokazuju jasne razlike u dugu po stanovniku: u RS-u on prelazi 6.000 KM, dok je u FBiH oko 3.000 KM, što dodatno potvrđuje značajno višu relativnu zaduženost RS-a.

Prema dostupnim podacima, RS je na kraju 2024. godine ostvarila bruto domaći proizvod od 17,1 milijardu KM, dok je javni dug dostigao 6,7 milijardi KM, što odgovara dugu od 39,18 posto BDP-a.

U istom razdoblju podaci Vlade FBiH pokazuju da je BDP FBiH iznosio 34,4 milijarde KM, a ukupan dug 6,872 milijarde KM, što čini relativni dug od 20,51 posto BDP-a. Time se potvrđuje da je teret duga u RS gotovo duplo veći nego u Federaciji.

Financijski pritisci u RS-u pojačani su i značajnim iznosima otplate. U 2026. godini dospijeva približno 1,7 milijardi KM, što jako opterećuje proračun i otežava održavanje likvidnosti. Bez novih zaduživanja, redovito servisiranje obveza postaje problematično, stvara se rizik ulaska u “spiralu zaduženja”.

Demografska struktura predstavlja dodatni izazov. U RS-u je registrirano 293.000 umirovljenika, dok je broj zaposlenih oko 289.000, pa je broj korisnika mirovina veći od broja radnika, što utječe na fiskalnu stabilnost i dugoročne mogućnosti razvoja.

Federacija BiH ima povoljniju sliku: cca 458.322 umirovljenika naspram 545.018 zaposlenih, pri čemu je razlika u korist zaposlenih u 2025. bila cca 81.661.

Kada su u pitanju migracije unutar zemlje, FBiH je tijekom 2024. godine zabilježila 21.678 doseljenih osoba, dok je u RS stiglo 9.919 stanovnika, što ukazuje na snažniji demografski priliv u Federaciju.

Na temelju navedenih ekonomskih i demografskih pokazatelja FBiH trenutno ima stabilniju fiskalnu poziciju i veću ukupnu ekonomsku snagu. Niža razina zaduženosti i značajno veći BDP omogućuju veći prostor za razvojna ulaganja i poboljšanje životnog standarda.

Republika Srpska, s druge strane, suočena je s potrebom redefiniranja ekonomskih politika kako bi se smanjili rizici povezani s visokom zaduženošću i osigurao održivi rast.

Iako analiza jasno pokazuje prednost Federacije BiH u ključnim ekonomskim parametrima, oba entiteta djeluju u različitim modelima i imaju specifične izazove koje treba riješiti.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banje Luke, kaže za Faktor da je ekonomska slika u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme sve gora, a razlozi za to su što je BiH u poziciji da ovisi o nalozima iz Evrope.

– Europa je u problemu, izdvajanja za potporu Ukrajini su tolika da praktički i oni imaju rast cijena, stagnaciju plaća i gubitak radnih mjesta. Sve se to izravno odražava na narudžbe prema Bosni i Hercegovini, a to znači manje novca za zaposlene – ističe Pavlović.

Naglašava da su zbog svega toga priljevi iz inozemstva koje je BiH naučila manji, te da je zbog svega toga jedini izlaz za građane traženje sustava kratkoročnog zaduživanja.

– Zbog toga je u posljednje vrijeme došlo do “buma” mikrokreditnih organizacija koje su vrlo agresivne i prvi put vam nude novac bez kamata. No mikrokreditiranje, koje služi za preživljavanje, najskuplji je oblik zaduživanja jer se kamate penju i do 30 posto godišnje. Možda se čini malo, ali to je proces u kojem se, s jedne strane, povećava zaduženost građana, a s druge strane izostanak gospodarske aktivnosti i prihoda dovodi do toga da praktički nemamo mogućnosti to vraćati i polako ulazimo u dužničku krizu – objašnjava Pavlović.

Tvrdi da je situacija u RS-u znatno gora nego u FBiH jer je, s jedne strane, FBiH uspjela kroz svoju organizaciju po kantonima, koja je dosta skupa, da kantoni praktično prepoznaju mogućnost da oni stvaraju privredne aktivnosti i dovode investitore i pomažu im.

– U RS je teže, građani su zaduženiji, ljudi se, kao što sam već rekao, kratkoročno zadužuju po visokim kamatama da bi preživjeli – kazao je Pavlović.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić za Faktor tvrdi da se građani zbog neefikasne privrede sve više kratkoročno zadužuju za osnovne životne namirnice.

– Rast plaća ni približno ne prati rast inflacije, zato imamo proces osiromašenja, kupovna moć kontinuirano pada i to nije dobro. Besmisleno vam je povećavati mirovine za 100 KM, ako u tim razdobljima umirovljenicima troškovi prehrane porastu za nekih 300 KM. Situacija nije dobra, a jedini izlaz je da povećamo ekonomsku isplativost cjelokupnog gospodarstva i zaradimo više, jer samo tako možemo više trošiti – rekao je Karamujić.

Ističe da se ljudi sve više zadužuju kod mikrokreditnih organizacija jer im je kod njih najlakše dobiti kredit.

– To u biti vodi daljnjem osiromašenju jer su troškovi tog novca daleko najskuplji na tržištu, pa ljudi to rade kako bi “spojili kraj s krajem”. Ne mogu ništa drugo. Rast potrošačke košarice i stagnacija plaća vrlo su jasni pokazatelji osiromašenja društva. Zaduživanje kod mikrokreditnih organizacija je “zadnja kap” – zaključuje Karamujić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, naglašava za Faktor da je svako “nadmetanje” entiteta u BiH kao natjecanje “dva manje-više gladna i siromašna prosjaka”.

– Ekonomska situacija, pa i zaduženost, lošija je u RS-u, međutim, to nije nikakva utjeha za FBiH koja gotovo galopira u istom smjeru kao i RS i kontinuirano se urušava – ističe Gavran.

Naglašava da to ukupno gledano daje vrlo lošu sliku za oba entiteta, odnosno cjelokupno gospodarstvo, te da zaduženost nije jedini problem.

– Također, podaci “po glavi stanovnika” su sigurno lošiji nego što to pokazuje bilo koja statistika jer je stvarni broj stanovnika u BiH mnogo manji nego u vrijeme posljednjeg popisa stanovništva. A i taj popis je bio nerealan jer je bilo tko mogao prijaviti članove obitelji koji godinama ne žive u BiH – zaključuje Gavran.