Intoniranjem himne i podizanjem zastave Bosne i Hercegovine na brdu Fortica iznad Mostara, te polaganjem cvijeća na Partizanskom spomen groblju, započeo je središnji program obilježavanja Dana nezavisnosti BiH u Mostaru.

– Bosna i Hercegovina je imala kontinuitet u svojoj državnosti, ali je izgubila svoju samostalnost i svakako je jako važno da se prisjećamo 1992. godine kada je obnovljena nezavisnost i zato danas želimo da obilježimo ovaj, najvrijedniji dan za našu domovinu – rekao je predsjednik Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona Džafer Alić.

Poruka koju ova komemoracija želi poslati i naglasiti je da je izuzetno važno čuvati sjećanje na taj referendum iz 1992. godine i sve što je uslijedilo za očuvanje neovisnosti Bosne i Hercegovine, kako kroz ratne vihore, tako i izgradnju moderne, suvremene države i njenog puta ka Europskoj uniji.

– Važno je da danas mladima ostavimo poruku da u pogledu očuvanja države i onoga što smo ovdje stekli moramo biti jaki, moramo svi zajedno graditi modernu, dobru i lijepu državu za sve nas, te da nezavisnost nije samo slovo na papiru, ona se čuva izgradnjom državnih institucija, ali i očuvanjem kontinuiteta nezavisnosti na ovim prostorima – rekao je Alić.

Naglasio je kako je Mostar uvijek imao osjećaj za izgradnju moderne države.

Zamjenica predsjednika Kantonalne skupštine Vesna Saradžić istakla je da ovo nije samo još jedna obljetnica, već nešto što treba njegovati.

– Treba istaći da je ovo dan kada je Bosna i Hercegovina izabrala put nezavisnosti i suverenosti na putu ka demokratskim europskim državama. Mnogo je izazova s ​​kojima se BiH danas suočava u očuvanju svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, mnogo je težnji, ali se iskreno nadam da građani BiH prepoznaju ono što je u ovom trenutku najvažnije za našu državu – kazao je Saradžić.

Predviđeni su obilasci i polaganje cvijeća na spomen obilježje u haremu Liska, te odavanje počasti šehidima i poginulim borcima odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995. na Sehitlucima u Mostaru.

Svečana akademija u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine održat će se večeras u 21 sat u Narodnom pozorištu Mostar u organizaciji predsjednika Sabora Hrvatskog narodnog sabora Džafera Alića i zamjenice Vesne Saradžić.

Neodgovornim gospodarenjem šumama, koje bi trebale biti vitalni državni interes, nastale su ogromne štete i gubici drvnih sortimenata koji se mjere milijardama maraka. Zašto nema političke volje da se ovaj zakon donese u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?

Hercegovačko-neretvanski kanton ulazi u još jednu godinu bez Zakona o šumama. Odluke na kantonalnoj razini donosi većina u sastavu SDA i HDZ-a BiH, ali volje za ovaj resor očito još nema. Zakon je u nacrtu.

– Mislim da bi trebalo malo više pažnje posvetiti analizi stanja na terenu – kaže Džafer Alić, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (SDA).

Evidentno je da ova priča traje neopravdano dugo, 10 godina, i nema opravdanja što ovaj zakon nismo davno donijeli, kaže Tomislav Martinović, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (HDZ).

Sredinom prošle godine resorni ministar uputio je stručnim službama prijedlog novog zakona u kojem bi jedna, eventualno dvije tvrtke gospodarile šumama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, piše FTV.

– Krajnje vrijeme bilo je prije deset godina, ne sada. Sada uopće ne možemo govoriti o količini šume koju smo imali 2013. godine, a samo treba obići šume i vidjeti kakvo je stanje – kaže Mario Jurica, kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (HDZ).

Hercegovačko-neretvanski kanton već godinama nema niti prave podatke o broju šumskih fondova, a mladi ljudi ove struke ovdje ne mogu naći posao.

– Imamo magistre šumarstva koji zbog nedostatka zakona ne mogu dobiti posao pa su otišli iz Bosne i Hercegovine. To su milijunske štete samo u ljudskim resursima – ističe dipl.šumarstva Amel Imamović.

Mladi odlaze, šuma nestaje, a sjednice Skupštine i dalje prolaze bez odluke koja bi donijela velike promjene.

– Taj zakon je doveo do toga da se štete ne odražavaju samo na šumu, već posredno i na druge vaskularne biljke, endeme, divljač, domaće životinje, ljude – ističe Imamović.

Ministar Jurica kaže da je svaki zakon dobar, te da je krajnje vrijeme da se donese.

A svake godine, osim bespravne sječe, šumu ovog kantona progutaju i brojni požari. I dok pluća Hercegovačko-neretvanskog kantona nestaju, političke volje nema, a desetljeća su potrebna da se šuma u potpunosti obnovi.