Oko 140.000 muslimanskih vjernika klanjalo je u srijedu, prvog dana Kurban-bajrama, u dvorištima i molitvenim prostorima džamije Al-Aqsa u okupiranom Jerusalemu, klanjajući bajram-namaz.

– Broj vjernika na bajram-namazu u džamiji Al-Aqsa ove godine procjenjuje se na 140.000 – objavila je Islamska fondacija u Jerusalemu.

Dopisnik Anadolije primijetio je povećanu prisutnost izraelske policije u Starom gradu Istočnog Jeruzalema, njegovim ulicama i na ulazima u kompleks džamije.

Kurban bajram označava spremnost poslanika Ibrahima (Abraham u kršćanstvu i judaizmu) da žrtvuje svog sina po Božijoj naredbi.

Na ovaj dan muslimani prinose žrtvu – kurban – u znak sjećanja na Ibrahimovu spremnost na kurban, a meso se dijeli sirotinji, rodbini i komšijama.

Ovogodišnji Kurban-bajram slavi se dok tisuće Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze dočekuju praznik usred rata, blokade i kontinuirane izraelske vojne eskalacije.

Od početka izraelskog rata u Gazi u listopadu 2023., Zapadna obala bilježi porast napada vojske i doseljenika, posebno u ruralnim i beduinskim područjima u blizini naselja.

Prema podacima palestinskih vlasti, izraelske snage ubile su oko 1.200 Palestinaca, ranile više od 12.600, dok je oko 33.000 ljudi raseljeno na Zapadnoj obali.

Izraelske vlasti zabranile su u ponedjeljak dvojici istaknutih palestinskih imama ulazak u džamiju Al-Aqsa u okupiranom istočnom Jeruzalemu na sedam dana.

U izjavama, Raed Salah i Kamal al-Khatib rekli su kako su ih izraelske vlasti pozvale na ispitivanje i dobili su jednotjednu zabranu ulaska u džamiju.

– Dobili smo naredbu kojom nam se zabranjuje ulazak u džamiju Al-Aqsa – rekao je Salah novinarima.

– Na pitanje o našem odgovoru, rekli smo da je Al-Aqsa isključivo islamsko pravo i da imamo pravo biti tamo – rekao je, osuđujući izraelsku zabranu kao nevaljanu i nepravednu.

Salah je zabranu nazvao napadom na vjeru i vjerskim progonom, ističući da Islamski vakuf u Jeruzalemu ima isključivu nadležnost nad džamijom.

Khatib je sa svoje strane rekao da će sedmodnevna zabrana vjerojatno produžiti.

– Jasno je da će odluku o produljenju zabrane na šest mjeseci sljedeći tjedan donijeti zapovjednik jeruzalemske okružne policije. Džamija Al-Aksa pripada muslimanima i niko drugi nema pravo ni na zrnce njene zemlje – rekao je.

Džamija Al-Aqsa je treće najsvetije mjesto za muslimane na svijetu. Židovi to područje nazivaju Brdom hrama, tvrdeći da su se u davna vremena ondje nalazila dva židovska hrama.

Izraelske vlasti izdale su stotine sličnih naloga ove godine protiv vjerskih službenika i vjernika u istočnom Jeruzalemu i unutar Izraela, obično počevši sa sedmodnevnom zabranom koja se može produljiti do šest mjeseci.

Salah je prethodno bio na čelu Islamskog pokreta u Izraelu, dok je Khatib bio njegov zamjenik sve dok organizacija nije zabranjena u studenom 2015., uz obrazloženje izraelskih vlasti da potiče nasilje.

Izraelske vlasti prethodno su zabranile Salahu ulazak u Al-Aqsu na 15 godina, što je isteklo 2022. godine.

Izraelske vlasti zabranile su u ponedjeljak dvojici istaknutih palestinskih imama ulazak u džamiju Al-Aqsa u okupiranom istočnom Jeruzalemu na sedam dana.

U izjavama, Raed Salah i Kamal al-Khatib rekli su kako su ih izraelske vlasti pozvale na ispitivanje i dobili su jednotjednu zabranu ulaska u džamiju.

– Dobili smo naredbu kojom nam se zabranjuje ulazak u džamiju Al-Aqsa – rekao je Salah novinarima.

– Na pitanje o našem odgovoru, rekli smo da je Al-Aqsa isključivo islamsko pravo i da imamo pravo biti tamo – rekao je, osuđujući izraelsku zabranu kao nevaljanu i nepravednu.

Salah je zabranu nazvao napadom na vjeru i vjerskim progonom, ističući da Islamski vakuf u Jeruzalemu ima isključivu nadležnost nad džamijom.

Khatib je sa svoje strane rekao da će sedmodnevna zabrana vjerojatno produžiti.

– Jasno je da će odluku o produljenju zabrane na šest mjeseci sljedeći tjedan donijeti zapovjednik jeruzalemske okružne policije. Džamija Al-Aksa pripada muslimanima i niko drugi nema pravo ni na zrnce njene zemlje – rekao je.

Džamija Al-Aqsa je treće najsvetije mjesto za muslimane na svijetu. Židovi to područje nazivaju Brdom hrama, tvrdeći da su se u davna vremena ondje nalazila dva židovska hrama.

Izraelske vlasti izdale su stotine sličnih naloga ove godine protiv vjerskih službenika i vjernika u istočnom Jeruzalemu i unutar Izraela, obično počevši sa sedmodnevnom zabranom koja se može produljiti do šest mjeseci.

Salah je prethodno bio na čelu Islamskog pokreta u Izraelu, dok je Khatib bio njegov zamjenik sve dok organizacija nije zabranjena u studenom 2015., uz obrazloženje izraelskih vlasti da potiče nasilje.

Izraelske vlasti prethodno su zabranile Salahu ulazak u Al-Aqsu na 15 godina, što je isteklo 2022. godine.

Izraelske snage ispalile su suzavac na Palestince kako bi ih spriječile da obave molitvu Ramazanskog bajrama u blizini kompleksa džamije Al-Aksa, koju su izraelske vlasti zatvorile od početka američko-izraelskog rata protiv Irana.

Gubernija Jeruzalema osudila je kontinuirano zatvaranje džamije Al-Aqsa u okupiranom Istočnom Jeruzalemu, što je spriječilo Palestince da klanjaju bajram-namaz.

U priopćenju, gubernija je opisala izraelsko kontinuirano zatvaranje muslimanskog svetog mjesta kao “opasnu i neviđenu eskalaciju i jasno kršenje vjerskih sloboda i postojećeg pravnog i povijesnog statusa quo u Svetom gradu”.

Šejh Ekrima Sa’id Sabri, Hatib džamije Al-Aqsa i bivši muftija Jerusalema i Palestinskih teritorija, izdao je fetvu kojom poziva muslimane da klanjaju bajram-namaz na najbližoj mogućoj lokaciji ovom vjerskom objektu, koji je, po nalogu Izraelaca, zatvoren više od dva tjedna, piše on. Bliskoistočno oko.

Sabri je rekao da bi svi muslimani trebali prisustvovati događaju u petak (20. ožujka), prvog dana Ramazanskog bajrama, i moliti se na najbližoj mogućoj lokaciji mjestu, koje se smatra jednim od najsvetijih u islamu.

– Svima je postalo jasno da zatvaranje blagoslovljene džamije Al-Aqsa od početka rata protiv Irana nosi izraelske političke ciljeve i planove, vezane uz pokušaj iskorištavanja ovog velikog regionalnog događaja kako bi se nametnuli planovi judaizacije blagoslovljene džamije Al-Aqsa – rekao je Khaled Zabarqa, Sabrijev odvjetnik u intervjuu za Middle East Eye.

– Stoga je izgovor izraelske okupacije da su zatvorili Al-Aqsu iz sigurnosnih razloga, kako bi zaštitili živote ljudi, lažan i izmišljen izgovor i pokušaj obmane javnog mnijenja.

Džamija Al-Aqsa, koju Židovi smatraju Brdom hrama i najsvetijim mjestom u judaizmu, dugo je bila žarište sukoba u okupiranom istočnom Jeruzalemu.

Iako je službeni stav Glavnog rabinata dugo bio da Židovi ne smiju ulaziti na to mjesto dok se ne zarede u vjeri, neke židovske skupine zahtijevale su pristup džamiji Al-Aqsa za molitvu, pa čak i izgradnju Trećeg hrama tamo.

Mnogi Palestinci strahuju da su ograničenja muslimanskog pristupa mjestu preteča porasta židovskog bogoslužja, pa čak i djelomičnog ili potpunog rušenja džamije.

Middle East Eye izvijestio je u ponedjeljak da izraelske vlasti planiraju zatvoriti mjesto, koje je Izrael okupirao od rata 1967., za Ramazanski bajram, što bi izazvalo bijes među muslimanskim vjernicima.

Izvori upoznati s poslovima džamije rekli su da su izraelske vlasti obavijestile Islamski vakuf, tijelo odgovorno za upravljanje mjestom, o odluci posljednjih dana.

Ovo je prvi ramazan od 1967. godine u kojem Palestinci nisu mogli klanjati džumu namaz u ovoj džamiji.

Izraelske su vlasti ranije ovog mjeseca zatvorile stranicu, navodeći “sigurnosnu situaciju” usred američko-izraelskog rata protiv Irana.

Unatoč tome, Palestinci su se svake večeri pokušavali moliti u blizini mjesta, što je izazvalo nasilne reakcije izraelske policije.

Prošlog je tjedna osam zemalja s muslimanskom većinom osudilo neopravdano zatvaranje džamije, rekavši da Izrael nema suverenitet nad cijenjenim mjestom i da mora odmah ukinuti ograničenja.

Međutim, gašenje se nastavilo neprovjereno. Namaz petkom i taravih namaz ostali su zabranjeni, a Palestincima je zabranjen pristup mjestu, uz veliku prisutnost izraelskih snaga u Starom gradu.

Od zatvaranja, u veliki kompleks džamije nije bilo dozvoljeno više od 25 vakufskih djelatnika po smjeni.

Zabarqa je rekao da je Sabrijev autoritet takav da bi se molitva u blizini džamije smatrala jednakom molitvi unutar nje, u vjerskom smislu.

– Ova fetva je veoma važna, a isto tako za sve one koji traže nagrade i blagodati, posebno u ovim danima, postoji prilika da ih i dobiju. Na kraju krajeva, Svemogući Bog je taj koji upravlja poslovima i štiti svetinje i mubarek džamiju Al-Aqsa – kazao je.

Deseci ilegalnih izraelskih doseljenika upali su u nedjelju, petog dana mjeseca ramazana, u kompleks džamije Al-Aqsa u okupiranom istočnom Jeruzalemu, izvijestili su palestinski mediji.

Kako prenosi palestinska novinska agencija Wafa, doseljenici su uz zaštitu izraelske policije ušli u ovo osjetljivo vjersko mjesto i u dvorištu džamije izvodili talmudske i provokativne obrede.

Agencija navodi da je racija dio niza ponovljenih izraelskih mjera “usmjerenih na demografske promjene u džamiji i istočnom Jeruzalemu”.

Palestinski stanovnici okupiranog istočnog Jeruzalema često su izloženi maltretiranju tijekom upada doseljenika, uključujući fizičke napade na vjernike i ograničen pristup džamijama.

Ramazan je u srijedu počeo u nekoliko arapskih i muslimanskih zemalja, uključujući Palestinu.

Svake godine tijekom ramazana Izrael pooštrava sigurnosne mjere ui oko okupiranog istočnog Jeruzalema, namećući stroga ograničenja palestinskom pristupu kompleksu Al-Aqsa.

Izraelska policija je 2003. prvi put dopustila doseljenicima da provale u kompleks džamije, unatoč opetovanim pozivima Odjela za islamske vakufe u Jeruzalemu da prestanu s tom praksom.

Džamija Al-Aqsa je treće najsvetije mjesto u islamu. Židovi to područje nazivaju Brdom hrama, tvrdeći da su na tom mjestu u davna vremena postojala dva židovska hrama.

Okupirani Palestinci smatraju istočni Jeruzalem, gdje se nalazi Al-Aqsa, glavnim gradom svoje buduće države, dok Izrael smatra Jeruzalem – uključujući njegov istočni i zapadni dio – svojim glavnim gradom.

Izrael je u petak pooštrio ograničenja za palestinske vjernike koji žele ući u okupirani istočni Jeruzalem sa Zapadne obale kako bi se molili u džamiji Al-Aqsa prvog petka ramazana, provodeći stroge mjere i zahtijevajući prethodno sigurnosno odobrenje za ulazak, javlja Anadolija.

Stotine Palestinaca okupilo se rano ujutro na vojnim kontrolnim punktovima oko Jeruzalema u pokušaju da dođu do džamije, ali su izraelske snage mnogima zabranile ulazak iako su neki prethodno dobili dozvole, izvijestio je dopisnik Anadolije.

Izraelska vojska rasporedila je velik broj vojnika na kontrolnim točkama koje vode u grad, s visokim vojnim časnicima i velikom prisutnošću snaga sigurnosti.

– Tisuće stanovnika Zapadne obale okupirane su na kontrolnoj točki Qalandiya, a okupacijske vlasti im odbijaju ulazak uz obrazloženje da je dosegnut dopušteni broj za petak, određen na 10.000 ljudi – kratko je priopćeno iz Palestinske uprave Jeruzalema.

Izrael je podigao razinu sigurnosnog upozorenja na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući istočni Jeruzalem, s početkom ramazana u srijedu.

Posljednjih tjedana izraelske su vlasti pojačale uhićenja i izdale naloge za protjerivanje u istočnom Jeruzalemu uoči ramazana, rekla je palestinska skupina za ljudska prava.

Palestinci smatraju istočni Jeruzalem glavnim gradom buduće države, pozivajući se na međunarodne rezolucije koje ne priznaju izraelsku okupaciju grada 1967. ili njegovu aneksiju 1980. godine.

Od početka rata u Gazi u listopadu 2023., izraelska vojska i ilegalni doseljenici intenzivirali su operacije diljem Zapadne obale, uključujući Jeruzalem, uključujući ubojstva, rušenje domova, raseljavanje Palestinaca i širenje naselja.