Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da su nakon obmanjivanja javnosti mantrama stranaka Trojke da će kadrove SNSD-a “počistiti bagerom” i “metlom pomesti”, došli do realnosti da u Sarajevu ne mogu ništa odlučivati ​​bez suglasnosti Republike Srpske.

Kazao je da se o održivim rješenjima može govoriti samo kada se prihvati da se RS pita u Sarajevu i da se njen glas mora poštovati.

– Edin Forto se uporno hvali kako je osigurao pomoć BHRT-u, bezuspješno glumeći velikog vođu. Trojka je na sva zvona obećala novac iz proračuna institucija BiH za BHRT i za tzv. kulturne ustanove. Naravno, od toga nema ništa jer SNSD na to nikada neće pristati. Neće biti novca iz proračuna za te namjene jer se RS pita u Sarajevu – naglasio je Košarac za Srna.

Podsjetio je da su sredstva koja RTVBiH daje dio akumuliranog viška prihoda nad rashodima RAK-a i da su namijenjena isključivo za unapređenje i razvoj komunikacija.

Košarac je naveo da su ova sredstva dio seta od pet srodnih odluka kojima je za RS deblokirano ukupno 18 milijuna KM.

– Dakle, Trojka ne bi osigurala ta sredstva za RTV BiH da nisu istovremeno glasali za deblokadu 18 milijuna KM za RS. Najveća ironija je u tome što je Trojka od pompeznog “špartanja bagerom” i glasnog najavljivanja političkog kraja SNSD-a zapravo postala naš saveznik i najbolji promotor naše politike – rekao je Košarac.

Na zajedničkom planu SNSD je, kako je naveo, ostvario sve što je bilo u interesu RS i srpskog naroda.

– Što je Trojka učinila? Vrtjela se u začaranom krugu političke nesposobnosti, uporno pokušavajući vlastite poraze sarajevskoj javnosti predstaviti kao političke pobjede. Ni u tome nisu uspjeli – zaključio je Košarac.

Nakon što je Vijeće ministara BiH početkom srpnja odobrilo financijsku pomoć od šest milijuna KM za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine (BHRT), državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto priopćio je da su sredstva uplaćena javnom servisu, a sugovornici Detektora upozoravaju kako ova pomoć neće riješiti dugogodišnje probleme, te da i dalje ostaju otvorena pitanja stabilnog financiranja, duga i položaja zaposlenika.

Ministar Forto je na svom Facebook profilu naveo kako ova pomoć neće riješiti probleme, ali daje nadu da se promjenom zakona može učiniti puno više.

– Neću vam govoriti koliko je to bilo nemoguće napraviti u zastoju Vijeća ministara s ovakvim SNSD-om. Deset milijuna za BHRT, nakon što su do sada dobili ukupno 1,4 milijuna iz svih saziva Vijeća ministara, može biti jedan od glavnih uspjeha u mandatu – napisao je Forto.

Vijeće ministara BiH je na sjednici 2. srpnja, na prijedlog ministra komunikacija i prometa BiH, donijelo odluke i izmjene ranijih odluka o raspodjeli sredstava Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), kojima je osigurano dodatnih šest milijuna KM za BHRT, po dva milijuna KM entitetskim vladama za razvoj elektroničkih medija i jačanje medijskog pluralizma, te 1,7 milijuna KM za RAK, za jačanje regulatornih kapaciteta. Početkom 2024. godine za Javni RTV servis BiH izdvojena su četiri milijuna KM.

BHRT se već godinama suočava s financijskim poteškoćama, prvenstveno zbog neriješenog sustava naplate RTV takse i nepostojanja trajnog zakonskog rješenja financiranja javnog servisa.

Predsjednica Sindikata uposlenika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić smatra da je pomoć važna, ali da ne rješava probleme uposlenika koji se godinama suočavaju s teškim uvjetima rada i neizvjesnom materijalnom situacijom.

– Hvala ministru Fortu, znam da je bilo teško doći do ovih sredstava, ali pitamo: Što radnici imaju od tih šest milijuna KM? Hoćemo li dobiti četiri topla obroka koja nam nisu plaćena, hoće li se povećati plaće? Osamdeset posto zaposlenih ima minimalnu plaću – rekla je Kurtović Pašalić.

Dodaje da se mora riješiti pitanje stabilnog financiranja javnog servisa, ali i dugovanja koja godinama opterećuju BHRT.

– Šest miliona je ništa za BHRT. Neka nam RTRS vrati ono što duguje, pa ćemo onda biti na nuli – kazala je.

Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) od 2017. na svom računu drži sav novac prikupljen od RTV takse. BHRT u desetak sudskih procesa od RTRS-a potražuje više od 100 milijuna maraka. Presudom Višeg privrednog suda u Banjoj Luci iz travnja ove godine RTRS je bila dužna platiti dio duga u iznosu od 5,4 milijuna maraka u roku od 30 dana. Taj rok je istekao, ali isplata nije izvršena.

Glavna tajnica Udruženja “BH novinari” Borka Rudić kaže da se godinama zanemarivalo reagiranje na očito nezakonite radnje RTRS-a i kršenje zakonom utvrđenog sustava raspodjele RTV takse.

– U takvoj situaciji nikakva jednokratna isplata ne može riješiti dugoročne probleme BHRT-a. Ovo je samo kap u moru i pokazuje da institucije traže privremena rješenja, a izbjegavaju ono što je ključno, a to je izmjena i primjena zakonskog okvira za stabilno financiranje javnog servisa – rekla je Rudić.

Ona smatra da bi samohvalisanje ministra komunikacija i prometa imalo više smisla da je isplaćen cijeli dug RTRS-a prema BHRT-u, u skladu s postojećim zakonom. Prema njezinim riječima, suštinski problem BHRT-a je što ni osnivač, odnosno Parlament BiH, ni Vijeće ministara nisu učinili dovoljno da se riješi pitanje financiranja javnog servisa u skladu sa Zakonom o javnom RTV sustavu BiH.

– Nemamo odgovarajuću reakciju Parlamenta jer SNSD ne želi da se bavi tim pitanjem niti da reaguje na utvrđene nezakonitosti. Umjesto toga, vodila se kampanja protiv BHRT-a i odluke pravosuđa u Banjoj Luci, uz tvrdnje da se pokušava uništiti RTRS ili ugroziti njegova imovina. Ovakve reakcije samo dodatno produbljuju problem – rekla je Rudić.

I novinar Slađan Tomić smatra da ova pomoć neće promijeniti finansijsku situaciju u BHRT-u.

– To je kao da čašom vode gasite veliki požar u Hercegovini – kazao je Tomić, navodeći da BHRT ima velike obveze prema radnicima, dobavljačima, menadžmentu, ali i međunarodnim organizacijama.

Prema njegovim riječima, dugovanja BHRT-a prema Europskoj radiodifuznoj uniji premašuju 22 milijuna KM, dok se ukupni dugovi javnog servisa procjenjuju na oko 100 milijuna KM.

– Postoje sudske presude, oni svoj dug mogu naplatiti, ali ne. BHRT i dalje postoji jer Europska radiodifuzna unija ne želi biti ta koja će staviti ključ u bravu krovnog javnog emitera u BiH – kazao je Tomić.

Detektor je ranije pisao o dugogodišnjim problemima na BHRT-u, ali i prosvjedima uposlenika ispred Državnog parlamenta zbog financijske krize u kojoj se ta institucija nalazi nakon 80 godina postojanja.

Edin Forto, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, oglasio se nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo financijsku pomoć Radioteleviziji BiH (BHRT).

Kazao je da je javnom servisu upravo isplaćeno šest milijuna KM, dok je ukupna potpora predviđena u ovom mandatu povećana na 10 milijuna KM.

– BHRT-u je upravo isplaćeno šest miliona. Neću vam govoriti koliko je to bilo nemoguće napraviti u zastoju Vijeća ministara s ovakvim SNSD-om.

Deset milijuna za BHRT, nakon što su do sada dobili ukupno 1,4 milijuna iz svih saziva Vijeća ministara, može biti jedan od glavnih uspjeha u mandatu – napisao je Forto.

Dodao je da ova pomoć neće riješiti probleme, ali “daje nadu da sređivanjem zakona možemo učiniti puno više”.

BHRT se suočava s dugogodišnjim financijskim poteškoćama, prvenstveno zbog neriješenog sustava naplate RTV takse i nepostojanja trajnog zakonskog rješenja financiranja javnog servisa.

Više od 173.000 KM koštala su službena putovanja ministra komunikacija i prometa BiH Edina Fortea (NS), zamjenika ministra Ognjena Janjića (SNSD) i niza njihovih savjetnika, podaci su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH.

Od početka 2023. do kraja veljače ove godine putovali su u zemlje regije, u Bruxelles, Leipzig, Prag, Ženevu, Berlin, u Maroko, Albaniju, Tursku, SAD, kao i u Bosnu i Hercegovinu, na sastanke s ministrima, posjete, summite…

Prvo putovanje u ovom mandatu bilo je u Banja Luku, u veljači 2023. godine, na radni sastanak s predstavnicima Vlade RS. Išlo ih je čak sedmero iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, a to putovanje za jedno noćenje koštalo je nešto više od 1.100 KM. Ovo je ujedno bilo i najveće izaslanstvo Ministarstva koje je išlo na službeni put u ovom mandatu.

Čini se da je ministar Forto radije na službena putovanja otišao s pročelnicom Sanjom Škuletić-Malagić. Forto je u ovom mandatu, do kraja veljače ove godine, bio na 62 službena putovanja, a Škuletić-Malagić na 39.

Među ostalim njegovim savjetnicima ističe se Stela Vasić koja je bila na 14 službenih putovanja. Zamjenik ministra Ognjen Janjić imao je 18 službenih putovanja.

Forto, Škuletić-Malagić i Vasić činili su delegaciju koja je prisustvovala sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu u travnju 2024. godine. Ovo sedmodnevno službeno putovanje koštalo je 20.330 KM.

Isti trojac je išao na sastanak Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu 2025. godine, za što je potrošeno 6.500 KM.

Nekoliko mjeseci kasnije njih su trojica bili i u izaslanstvu koje je išlo na godišnju skupštinu Svjetske banke. Troškovi ovog službenog puta, koji je također trajao sedam dana, iznosili su 21.600 KM.

Njih troje su ove godine išli u Bruxelles na, kako se navodi, sastanke s predstavnicima institucija BiH, kada je za četiri dana potrošeno 7.770 KM.

Kao trošak službenog puta prikazano je 3,75 KM za odlazak na konferenciju u Tuzlu.

Probili smo sve rokove za provedbu Reformske agende, a Europska komisija nas je upozorila da ćemo izgubiti sav novac od Plan rasta za Zapadni Balkan ako se ne maknemo. Nadam se da će do ove promjene doći već na sljedećoj sjednici Vijeća ministara BiH, koja bi mogla biti održana 30. srpnja.

Izjavio je to Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je ukratko razmatrana Reformska agenda.

– Očekujem da ćemo na idućoj sjednici imati izmjene vezane uz usvajanje dokumenata potrebnih za potpisivanje Reformske agende s Europskom komisijom. Očekujem da će oba ugovora, o zajmu i instrumentu, i odluka koja će definirati kako će se provoditi Reformska agenda biti stavljena u proceduru. Oni moraju proći ratifikaciju u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvu BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH – rekao je Forto.

Na pitanje o rokovima, odgovorio je da smo ih sve pogodili.

– Stiglo je upozorenje Europske komisije da ćemo izgubiti sav novac ako se ne pokrenemo. Možda će ovi potezi to odgoditi. Čuli smo da Srbija nije povukla sredstva i nadam se da nećemo ostati bez toga, bez obzira na to tko bude u Vijeću ministara kada bude implementacija – rekao je Forto.

Dodao je da je, osim toga, sjednica Vijeća ministara BiH protekla mirno.

Bosna i Hercegovina je iz Plana rasta trebala dobiti milijardu eura. Tada je BiH kao kaznu za nerad izgubila 108,5 milijuna eura, a sada smo na rubu gubitka 373,9 milijuna eura. Dva dogovora SNSD-ovog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića čekaju se nekoliko mjeseci.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je danas odluke o raspodjeli sredstava Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) kojom je BHRT-u osigurano šest milijuna KM, entitetskim vladama po dva milijuna KM za razvoj elektroničkih medija i jačanje medijskog pluralizma, te 1,7 milijuna KM RAK-u za jačanje regulatornih kapaciteta.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto izjavio je da današnje odluke potvrđuju da sredstva RAK-a više nisu novac na računu.

– Danas govorimo o rekordnih 82 milijuna KM uloženih u konkretne projekte u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prvi put je čak 35 posto ukupno dodijeljenih sredstava usmjereno institucijama Bosne i Hercegovine, više nego ikad prije. To pokazuje da se javnim novcem može ojačati država i projekti koji donose stvarnu dobrobit građanima – rekao je Forto, priopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa.

Naveo je da su sredstva u ovom obimu usmjerena državnim institucijama, među kojima su IDDEEA, Granična policija BiH, Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Željeznička javna korporacija Bosne i Hercegovine i RAK.

– Sredstva su iskorištena za financiranje projekata digitalne transformacije, razvoja širokopojasne infrastrukture, poboljšanja sigurnosti granica, modernizacije prometa, razvoja željezničke infrastrukture, digitalizacije javne uprave i jačanja regulatornih kapaciteta – dodao je Forto.

Govoreći o današnjoj odluci o dodjeli novca za BHRT, ustvrdio je kako je riječ o najvećoj financijskoj potpori javnom RTV servisu u njegovoj povijesti kroz sredstva RAK-a, nakon što je prije dvije godine osigurano četiri milijuna KM.

Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nakon skoro četiri godine mandata, predložio je izmjene i dopune Zakona o javnom RTV servisu (BHRT), koji su upitni u gotovo svakom pogledu.

Forto je ove izmjene nazvao malim i tehničkim, a koje bi, kako tvrdi, dugoročno riješile pitanje održivog financiranja BHRT-a i ne bi značajno opteretile proračun BiH.

Prema njegovom prijedlogu, BHRT bi “komisiji za finansije i proračun Parlamentarne skupštine BiH” dokazala da deficit koji ima u jednoj godini nije njihova krivnja “nego zbog propusta entiteta da naplati zakonom propisanu RTV naplatu, pri čemu RTRS, točnije RS ne isporučuje sredstva, a u FBiH se ne naplaćuju u cijelosti”, kako je pokušao objasniti Forto.

– Ako to (BHRT) svojim dokumentima dokaže, komisija bi mogla usvojiti tu razliku, potrebnu za njihovo normalno funkcioniranje… Ona bi onda mogla biti obavezna stavka u svakom proračunu. Ne bi to bila bolna izmjena zakona – riječi su Fortea izrečene iz Doma naroda Parlamenta BiH odgovarajući na pitanje delegata Ilije Cvitanovića (HDZ 1990) o sistemskom rješenju BHRT-a.

Za početak, u Fortinom prijedlogu zakona postoji materijalna pogreška. Ne postoji Komisija za financije i proračun Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kako je navedeno, ali svaki dom, odnosno Zastupnički dom i Dom naroda, imaju svoje komisije za financije i proračun. U jednoj je devet, u drugoj šest članova.

Nadalje, grupi zastupnika i/ili delegata kojima BHRT treba nešto dokazati daje se mogućnost da odlučuje o sudbini BHRT-a.

Potom to povjerenstvo, koje nema svoje mišljenje, to dostavlja Vijeću ministara BiH i Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine. Poznato je da opće mišljenje nije obvezujuće.

Prijedlog ide i dalje na način da “Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine iznos… uvrsti u Nacrt proračuna institucija Bosne i Hercegovine kao posebnu proračunsku stavku namijenjenu financiranju BHRT-a”.

Na čelu ovog ministarstva je SNSD-ov Srđan Amidžić, a SNSD nikada nije dozvolio da se BHRT na bilo koji način uvrsti u proračun.

– RTV pristojba i dalje ostaje primarni izvor financiranja, dok proračunska sredstva predstavljaju dopunski mehanizam. Predložene izmjene ne predstavljaju uvođenje novog oblika trajnog proračunskog financiranja javnog servisa – pojašnjenje je izmjena Zakona o BHRT-u, koju je Forto pohvalio.

Prema ranijim objavama BHRT-a i presudama, samo se od RTRS-a traži dva i više milijuna KM za RTV pristojbu, i to za razdoblje od četiri mjeseca. To bi bilo šest do sedam milijuna KM godišnje.

Edin Ramić, član Povjerenstva za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zastupnik SDA, podsjetio je da je od Fortea u više navrata tražen zakon o BHRT-u, ali da ga on nikada nije predložio, a onaj koji ga je sada uputio u proceduru nije ga vidio.

– Ali općenito, kad se želi uprijeti prstom u svu nesposobnost ove vlasti, Forto je primjer. U tri godine nije ništa poslao pod izlikom da ne može proći. Kada je u pitanju BHRT, potreban je novi aranžman, politički dogovor oko financiranja BHRT-a. Ovaj ne radi. Jedini način da BHRT bude funkcionalan je da bude proračunski korisnik. Sve ostalo je pokušaj stvaranja privida da se nešto radi – dodao je Ramić za Faktor.

Kratko vrijeme koje je ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto proveo na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prije nego što ju je napustio izaslanici su iskoristili da mu postave niz pitanja, s obzirom da se gotovo i ne pojavljuje na ovim sjednicama, iako mu je to obaveza.

– Za osam dana počinje Svjetsko prvenstvo na koje se plasirala reprezentacija Bosne i Hercegovine. Imamo problem što naš javni servis još nije osigurao pravo emitiranja. Arena sport, koja je u vlasništvu Telekoma Srbije, dobila je ekskluzivno pravo za područje regije. Pitam predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto, ministra komunikacija i prometa Edina Fortija i ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića postoji li mogućnost da se za sedam dana iskoristi milijun KM iz tekuće proračunske rezerve da BHRT kupi dio licence za prijenos tri utakmice reprezentacije BiH. To je dobar način da podržimo reprezentaciju i usrećimo građane koji plaćaju pretplatu – upitao je delegat Zlatko Miletić.

Krišto je odgovorila podsjetivši na poslovnik, te naglasila da će Vijeće ministara BiH razmatrati i odlučivati ​​o svemu što budu pripremila ministarstva. Ona je ranije u više navrata podsjetila i pozvala Fortu da dostavi materijale vezane za BHRT.

– Sukladno Poslovniku, Vijeće ministara BiH razmatra materijale na prijedlog resornih ministarstava i po točkama donosimo zaključke. Sve što budu pripremila ministarstva, Vijeće ministara će razmotriti i donijeti odluke – rekla je Krišto.

Govorila je i o tekućoj pričuvi te kazala da je Zakonom o financiranju institucija BiH jasno propisano za što se pričuva može koristiti, od arbitražnih odluka i reprezentacije, do korištenja za hitne intervencije, za nove proračunske institucije koje nisu osnovane prije donošenja proračuna, te druga pitanja o kojima odlučuju resori.

Podsjetimo, sadašnja pričuva Vijeća ministara također je data za prijeme, konferencije, otpremnine, dezinfekciju…

Krišto je reprezentaciji BiH poželjela puno uspjeha i dodala kako je “uvjerena da će kroz igru ​​sve njih ispuniti ponosom i da će oni koji ih budu pratili naći načina da ih bodre, a ako bilo ko iz resora nađe način da predloži odluku, to će svakako biti razmotreno u okviru naših zakonskih i operativnih ovlasti”.

Na pitanje predsjedavajućeg Doma naroda Kemala Ademovića “Ministre Forto, imate li potrebu” (odgovarati), Forto nije izašao za govornicu.

– Slučajno je prisutan i nadležni ministar i zamolio bih ga da danas uputi zahtjev da vidimo kako funkcionira Vijeće ministara – kazao je Miletić i dodao da mora demantirati Krišto po pitanju trošenja tekuće pričuve, istaknuvši da 19 dužnosnika dijeli novac iz svoje tekuće pričuve kako je.

Forto je kasnije, nakon dogovora o ostalim delegatskim pitanjima, dao odgovor i na ovo.

– Rado ću pokrenuti inicijativu da se iz tekuće pričuve izdvoji. Na osnovu političkog raspoloženja iz proteklog perioda oko BHRT-a, nisam osjećao da će dobiti konsenzus u Vijeću ministara. Nadam se da se to promijenilo plasmanom reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo i pozitivnim emocijama iz svih dijelova BiH i regije. Bude li prilika da ta odluka bude na Vijeću ministara u narednim danima, bit ću najsretniji – rekao je Forto.

Zamjenik Ilija Cvitanović (HDZ 1990) također je imao pitanje ministru, napomenuvši kako mu je drago što je Forto napokon prisutan i može odgovoriti na pitanje koje je dugo čekao.

Zanimalo ga je koliko je puta BHRT dobio pomoć, kao i novac za Koridor Vc od akciza.

– U oba slučaja cilj očito nije postignut. BHRT ima isti problem, autocesta nije ni 50 posto završena – rekao je Cvitanović, spomenuvši u tom kontekstu misao Alberta Einsteina da je ludost raditi istu stvar, a očekivati ​​drugačiji rezultat.

Dodao je da je od akciza na gorivo za autoceste i ceste prikupljeno skoro deset milijardi KM i da tome treba dodati još devet milijardi KM, te upitao gdje je taj novac.

Forto je odgovorio da su bila dva transfera za BHRT, 2017. godine iz akumulirane dobiti Regulatorne agencije za komunikacije 1,4 milijuna KM za dug prema EBU-u, te 2024. kroz paket koji je uključivao četiri milijuna KM za BHRT i po tri milijuna KM entitetskim vladama. Kako se navodi u obrazloženju, BHRT je novac potrošio za nabavku opreme, proizvodnju signala za HD rezoluciju i plaćanje prava za prijenos Europskog prvenstva i Ljetnih olimpijskih igara, a entitetske vlade, između ostalog, za RTRS i agenciju Srna (Vlada RS), te RTVFBiH i RTVHB (Vlada FBiH).

Za pitanje o autocestama Cvitakoviću je dao izvješće iz Autocesta FBiH.

Pitanje natječaja za direktora BHANSA-e, koji se ne može raspisati, te pokušaji da se Davorin Primorac, zet Dragana Čovića, zadrži što duže na toj poziciji, izazvali su verbalni okršaj izaslanika Džemala Smajića (SBiH) i ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte (NS), kojem se na kraju pridružio i sam Čović, dopredsjedatelj Doma naroda i lider HDZ-a.

Inače, prisustvo Forte na sjednici dio je izaslanika dočekao ironično jer se on konačno pojavio.

Smajić je u izaslaničkom pitanju za Fortu naveo da je Primorac 11 godina direktor i da po zakonu nema pravo ponovno aplicirati, kao i da je Vijeće BHANSA-e, na čelu s Fortinom šeficom kabineta Sanjom Škuletić-Malagić, bilo dužno raspisati natječaj najkasnije u siječnju, ali to nije prvenstveno zahvaljujući Škuletić-Malagić.

– Nakon izmjena Zakona o BHANSA-i Edina Forte nije dobio podršku, zakon koji se zvao zakon o zetu, dobio je zadatak od vrha HDZ-a da uzurpira tu poziciju. BHANSA je u javnosti prepoznata kao obiteljska firma s Primorcem na čelu, šefom računovodstva njegovim bratom Ivicom Primorcem i članom Vijeća Marinom Raspudićem koji je blizak Čoviću – rekao je Smajić, dodavši da na Fortu nema mjesta Bošnjacima.

– Od šest menadžera nema niti jednog Bošnjaka. To je ono što nam je dala naša Trojka – dodao je Smajić, a zatim pitao Fortu, između ostalog, hoće li biti raspisan natječaj.

Forto je Smajićevo izlaganje nazvao gomilom neistina, da nije upoznat tko raspisuje natječaj te da je pitanje mogao uputiti Vijeću BHANSA-e.

Forto je odgovornost za neraspisivanje natječaja uputio Glavnom tajništvu Vijeća ministara BiH na čijem je čelu Robert Vidović (HDZ).

Forto je rekao da je Vijeće BHANSA-e krajem prošle godine donijelo zaključak o isteku Primorčevom mandatu i da ga on treba uputiti Vijeću ministara BiH, kao i da je 23. siječnja putem njegovog odjela proslijeđen Generalnom tajništvu.

– Vijeće ministara raspisuje natječaj i imenuje u ovu agenciju. Dana 7. svibnja, Vijeće BHANSA-e odlučilo je poslati izvanredno stanje. Kada će doći na dnevni red, pitanje je za Glavno tajništvo – dodao je Forto.

Ustvrdio je i da će Primorac i uz izmjene zakona koje je predložio, a koje nisu prošle Parlamentarnu skupštinu BiH, morati proći sve procedure. On je to pokušao demantirati i rekao da zakon ima mogućnost ponavljanja mandata, ali ne piše da će biti isti ravnatelj.

– Ovo je, u najmanju ruku, drsko ponašanje ministra koji se pojavio nakon tri i pol godine, znam za jednog. I taj put je bila ta izreka da sam iznio neistine, predlažući izmjene Zakona o BHANSA-i, čime ste htjeli zacementirati mjesto doživotnog direktora Primorja. Unatoč svim zakonima, usprkos 80 institucija BiH, samo jedan ravnatelj može dobiti beskonačan broj uzastopnih mandata na tom mjestu. Došli ste ovdje, zalagali ste se, jer je stvarni šef Trojke Dragan Čović naredio i ja razumijem da ste tako morali. Što je bio presudni motiv da šefa kabineta imenuje za predsjednika Vijeća – dodao je Smajić.

Reagirala je izaslanica Marina Pendeš iz HDZ-a kazavši da se slušaju torture i da je riječ o zlostavljanju.

Delegat Nenad Vuković (PDP) pokušao je pomoći i rekao da su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) i ljudi iz Generalnog sekretarijata bili na sjednici Doma naroda, pa da se od njih traži odgovor i da se to privede kraju, ali je predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović odgovorio da to nije posao i da ovo nije istražno povjerenstvo.

Na kraju se oglasio i Dragan Čović “da malo pomogne Ademoviću”.

– Ne vidim razloga da nam dopuštate takve razgovore u dijelu delegatskih pitanja. Ne znam čemu ovo. Ima dnevni red, tako da će svi imati priliku postaviti pitanja. Barem još malo ovog Poslovnika koji ostaje za poštivanje. Pri kraju smo sjednica, neće dugo trajati – rekao je Čović.

Zatim se obratio Smajiću.

– Pokušaji da se (mene) definira kao šefa grupe stranaka iz Sarajeva nemaju nikakvog smisla. Vidjet ćete da to nema nikakvog učinka na birače kojima se obraćate. A što se tiče ovog koji se pojavio za govornicom, poruka je jasna, ovo što uzalud radite zadnjih nekoliko godina, pokušavate dezinformirati javnost oko sebe, optužiti nekog drugog, ulaziti u rodbinske odnose, to vam je cilj. Samo tako nastavi i tako ćeš doći tamo gdje ti je mjesto – rekao je Čović.

Forto je ubrzo napustio sjednicu.

– Da sam znao da će Forto brzo napustiti sjednicu, javio bih se ranije i prekršio Poslovnik kao i mnogi drugi. On je u svom nastupu iskazao neviđeno nepoštivanje Doma naroda, što nisam ni čuo ni vidio, niti se mogu sjetiti kako se to dogodilo…

Direktorov doživotni mandat je sve što smo od njega vidjeli – rekao je delegat Safet Softić (SDA), te zaključio da bi Fortiju “bilo bolje da se više ne pojavljuje ovdje”.

Forto je naveo kako je ovo jedan od najvažnijih infrastrukturnih razvoja u području komunikacija u posljednjih nekoliko godina.

– Upravo smo pustili digitalni signal iz zgrade BHRT-a i time završili realizaciju projekta digitalizacije TV signala u Bosni i Hercegovini. Konačno, mi smo država koja, zajedno sa svim zemljama u Europi, ima digitalni TV signal. Kad sam prije tri godine imenovan ministrom, zatekao sam sredstva na računu i spreman projekt koji iz nekog razloga nije krenuo. Projekt smo pokrenuli uprkos otporima, realizirali smo ga i BiH sada ima digitalni TV signal – rekao je Forto.

Dodao je da digitalizacija predstavlja važan korak za budućnost javnih emitera u Bosni i Hercegovini.

– Uključivanje digitalnog signala također je simboličan iskorak za naše javne nakladnike. Svi će oni imati ovu opremu na raspolaganju – rekao je Forto.