Poslovna putovanja Staše Košarca (SNSD) ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za tri godine koštao 184.096 KM, podaci su koje je ovo ministarstvo dostavilo Parlamentarnoj skupštini BiH u odgovoru na zastupničko pitanje zastupnika SDA Edina Ramića.

Od početka 2023. do veljače ove godine Košarac je imao 59 višednevnih službenih putovanja u Tiranu, Ljubljanu, Dubai, Zagreb, Beč, Ženevu, Bolognu, Bruxelles, Moskvu, a najčešće je bio u Beogradu.

U istom razdoblju zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ljiljana Lovrić imala je 29 putovanja koja su koštala 32.960 KM, a putovala je uglavnom po regiji, najviše u Hrvatskoj, gdje je završila srednju školu, fakultet i magisterij.

Košarov dvodnevni posjet Ministarstvu trgovine i turizma i telekomunikacija Srbije početkom 2023. godine koštao je više od 4.000 KM, a zatim trodnevni posjet sajmu turizma i Beogradu 1.850 KM.

Među najvećim troškovima izdvaja se Bruxelles, gdje je Košarac za dva dana uspio potrošiti više od 14.000 KM. On je boravio od 18. do 20. srpnja 2023. godine radi, kako se navodi, potpisivanja sporazuma s EU o pristupanju BiH programu jedinstvenog tržišta EU i sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU.

Put do Moskve koštao je skromnih 11.396 KM. Povod za boravak od 9. do 14. listopada 2023. bio je „Ruski energetski tjedan“.

Istovremeno, sa 2.926 KM plaćen je put u Dubai, gdje je Košarac boravio četiri dana u studenom 2023. Doduše, radilo se o posjeti “Dubai showu 2023” na poziv državnog ministra obrane UAE.

U prosincu 2023. godine Košarac ponovno odlazi u Bruxelles na jednu noć i opet košta 10.741 KM. Zatim je otišao na politički forum na visokoj razini o EU putu BiH s članovima Europske komisije.

Zanimljivo je da Košarac ide u Bruxelles zbog europskog puta BiH, a u BiH se manje kritizira EU. Tako je, primjerice, prošle godine u izjavi rekao da je EU u fazi destabilizacije, da ruši vlastite standarde i sve više gubi kredibilitet među državama članicama, da nas “lažu i imaju maligni utjecaj”, da EU afirmira neustavnu BiH.

Košarac je u ožujku 2024. godine boravio dva dana u Ženevi i to službeno putovanje na sastanak s direktorom Svjetske trgovinske organizacije plaćeno je iz budžeta sa 11.725 KM.

Imao je i mini-turneju Beograd-Sankt Peterburg (Rusija)-Beograd od 31. svibnja do 10. lipnja 2024. godine koja je koštala nešto više od 9.000 KM. Skromno, s obzirom na troškove Bruxellesa.

Odlazak na EXPO u Kinu 2025. koštao je nešto manje od 6.000 KM od 19. do 25. svibnja, dok je četverodnevno službeno putovanje na relaciji Beograd-Atina državni proračun koštalo 12.953 KM. Druga mini-turneja bila je opet na relaciji Beograd-Rusija (Soči) od 19. do 26. rujna prošle godine, a troškovi za nju iznosili su 11.847 KM.

Osim pitanja koji je bio razlog službenih putovanja ministra i zamjenika, gdje su išli, koliki su bili troškovi puta, Ramić je tražio odgovor i na pitanje kakav je rezultat službenih putovanja.

– Navedena službena putovanja u tablicama u nastavku realizirana su u svrhu sudjelovanja u kontinuiranim međunarodnim i međuinstitucionalnim procesima, zbog čega se rezultati pojedinačnih putovanja/aktivnosti ne mogu promatrati izolirano niti iskazati kao izravni i zasebno mjerljivi – glasio je odgovor.

Edin Ramić, potpredsjednik SDA i zastupnik Koalicije za državu (SDA, SDP, SBB, NES, PDA i Zeleni BiH), nakon predaje kandidacijskih lista, kazao je da su za predstojeće Opće izbore predali liste za sve razine – Narodnu skupštinu RS-a za devet izbornih jedinica pod nazivom Koalicija za državu, te tri izborne jedinice za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na listi SDA, iz razloga što ne mogu biti u koaliciji u jednom entitetu, a ne u koaliciji u drugom entitetu.

– Kada je u pitanju mjesto potpredsjednika RS-a, s obzirom da to nije dio stranačkog dogovora, i SDA i SDP su, koliko znam, samostalno prijavili svoje kandidate za potpredsjednike – SDA iz reda bošnjačkog naroda, SDP iz reda hrvatskog naroda – rekao je Ramić.

Očekivanja su, dodao je, da će uspjeti obrazložiti potrebu zajedničkog djelovanja na prostoru entiteta Republika Srpska i sačuvati ono što imaju u NSRS, a to je pet poslanika i jedan mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Nažalost, dešava se situacija da su pojedine stranke zbog svojih ambicija u Federaciji izbjegavale koalirati na području entiteta Republika Srpska kako bi rasterećeno vodile kampanju, da tako kažem, bez prozivanja da su u koaliciji sa SDP-om, odnosno sa SDA. Dakle, mi u Narodnoj skupštini na ovim listama zapravo nemamo kandidata Stranke za BiH i Naroda i pravde. Vjerujem da će građani prepoznati te kalkulacije koje su vezane za Federaciju i da će kazniti te stranke na tom prostoru RS-a – rekao je Ramić.

Edin Ramić, potpredsjednik SDA i zastupnik Koalicije za državu (SDA, SDP, SBB, NES, PDA i Zeleni BiH), nakon predaje kandidacijskih lista, kazao je da su za predstojeće Opće izbore predali liste za sve razine – Narodnu skupštinu RS-a za devet izbornih jedinica pod nazivom Koalicija za državu, te tri izborne jedinice za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na listi SDA, iz razloga što ne mogu biti u koaliciji u jednom entitetu, a ne u koaliciji u drugom entitetu.

– Kada je u pitanju mjesto potpredsjednika RS-a, s obzirom da to nije dio stranačkog dogovora, i SDA i SDP su, koliko znam, samostalno prijavili svoje kandidate za potpredsjednike – SDA iz reda bošnjačkog naroda, SDP iz reda hrvatskog naroda – rekao je Ramić.

Očekivanja su, dodao je, da će uspjeti obrazložiti potrebu zajedničkog djelovanja na prostoru entiteta Republika Srpska i sačuvati ono što imaju u NSRS, a to je pet poslanika i jedan mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Nažalost, dešava se situacija da su pojedine stranke zbog svojih ambicija u Federaciji izbjegavale koalirati na području entiteta Republika Srpska kako bi rasterećeno vodile kampanju, da tako kažem, bez prozivanja da su u koaliciji sa SDP-om, odnosno sa SDA. Dakle, mi u Narodnoj skupštini na ovim listama zapravo nemamo kandidata Stranke za BiH i Naroda i pravde. Vjerujem da će građani prepoznati te kalkulacije koje su vezane za Federaciju i da će kazniti te stranke na tom prostoru RS-a – rekao je Ramić.

Zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Edin Ramić oglasio se nakon priopćenja bh. vlasti. entiteta RS da će novim zakonom biti inkriminirano isticanje i korištenje zastave Republike Bosne i Hercegovine i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine na području ovog entiteta.

Ramić je u objavi na društvenim mrežama poručio da “zabrana simbola ne uklanja emocije”, ocjenjujući da se radi o pokušaju da se dio povijesnog i političkog identiteta Bošnjaka proglasi nelegitimnim.

Istaknuo je da su zastava Republike Bosne i Hercegovine i simbol ljiljana bili službeni simboli međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine u periodu kada je ta zemlja primljena u Ujedinjene narode, zbog čega smatra da nema ustavnog osnova za njihovu zabranu.

– Ne postoji jasan ustavni osnov za njihovu zabranu, pa je sam zakon neustavan – kazao je Ramić.

Govoreći o političkim posljedicama najavljenog zakona, Ramić smatra da bi on mogao predstavljati pokušaj nametanja selektivnog pogleda na ratnu prošlost, kriminalizaciju pojedinih simbola i slanje poruke bošnjačkim povratnicima da njihovi povijesni simboli nisu poželjni.

Dodao je da takve mjere mogu dovesti do stvaranja atmosfere straha i autocenzure u kojoj će građani zbog mogućih sankcija izbjegavati javno izražavanje svog identiteta.

Reagirala je i Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, ocijenivši da je ovo jedan od najglupljih poteza Vlade Republike Srpske.

– Ne sporim da je to opasan potez. Nadaju se da će vratiti zapaljivu ratnohuškačku retoriku i govor mržnje u medijski diskurs. Pucaju na svoje uvijek poželjne političke partnere kao dobru temu za predizbornu kampanju.

Sada čekamo još jedan telefonski razgovor ili novu izmišljotinu navodnih političkih protivnika, tobože najvećih zaštitnika naroda – napisao je Jurišić na Facebooku.

– Suština je da im je zasmetalo što običan (a ne njihov) srpski svijet nije reagirao na poplavu zastava s ljiljanima, koje naravno nisu bile jedine.

Uz njih su se našli i sadašnji državni simboli Bosne i Hercegovine. Svjesni su da su Barba, Spaha, Džeko i ekipa probudili zajedništvo, što je potpuno suprotno njihovom političkom konceptu. To je za njih najveća, neizdrživa opasnost – ustvrdio je između ostalog Jurišić.

Zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Edin Ramić oglasio se nakon priopćenja bh. vlasti. entiteta RS da će se novim zakonom inkriminirati isticanje i korištenje zastave Republike Bosne i Hercegovine i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine na području ovog entiteta.

Ramić je u objavi na društvenim mrežama poručio da “zabrana simbola ne uklanja emocije”, ocjenjujući da se radi o pokušaju da se dio povijesnog i političkog identiteta Bošnjaka proglasi nelegitimnim.

Istaknuo je da su zastava Republike Bosne i Hercegovine i simbol ljiljana bili službeni simboli međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine u periodu kada je ta zemlja primljena u Ujedinjene narode, zbog čega smatra da nema ustavnog osnova za njihovu zabranu.

– Ne postoji jasan ustavni osnov za njihovu zabranu, pa je sam zakon neustavan – kazao je Ramić.

Govoreći o političkim posljedicama najavljenog zakona, Ramić smatra da bi on mogao predstavljati pokušaj nametanja selektivnog pogleda na ratnu prošlost, kriminalizaciju pojedinih simbola i slanje poruke bošnjačkim povratnicima da njihovi povijesni simboli nisu poželjni.

Dodao je da takve mjere mogu dovesti do stvaranja atmosfere straha i autocenzure u kojoj će građani zbog mogućih sankcija izbjegavati javno izražavanje svog identiteta.

Reagirala je i Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, ocijenivši da je ovo jedan od najglupljih poteza Vlade Republike Srpske.

– Ne sporim da je to opasan potez. Nadaju se da će vratiti zapaljivu ratnohuškačku retoriku i govor mržnje u medijski diskurs. Pucaju na svoje uvijek poželjne političke partnere kao dobru temu za predizbornu kampanju.

Sada čekamo još jedan telefonski razgovor ili novu izmišljotinu navodnih političkih protivnika, tobože najvećih zaštitnika naroda – napisao je Jurišić na Facebooku.

– Suština je da im je zasmetalo što običan (a ne njihov) srpski svijet nije reagirao na poplavu zastava s ljiljanima, koje naravno nisu bile jedine.

Uz njih su se našli i sadašnji državni simboli Bosne i Hercegovine. Svjesni su da su Barba, Spaha, Džeko i ekipa probudili zajedništvo, što je potpuno suprotno njihovom političkom konceptu. To je za njih najveća, neizdrživa opasnost – ustvrdio je između ostalog Jurišić.

Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nakon skoro četiri godine mandata, predložio je izmjene i dopune Zakona o javnom RTV servisu (BHRT), koji su upitni u gotovo svakom pogledu.

Forto je ove izmjene nazvao malim i tehničkim, a koje bi, kako tvrdi, dugoročno riješile pitanje održivog financiranja BHRT-a i ne bi značajno opteretile proračun BiH.

Prema njegovom prijedlogu, BHRT bi “komisiji za finansije i proračun Parlamentarne skupštine BiH” dokazala da deficit koji ima u jednoj godini nije njihova krivnja “nego zbog propusta entiteta da naplati zakonom propisanu RTV naplatu, pri čemu RTRS, točnije RS ne isporučuje sredstva, a u FBiH se ne naplaćuju u cijelosti”, kako je pokušao objasniti Forto.

– Ako to (BHRT) svojim dokumentima dokaže, komisija bi mogla usvojiti tu razliku, potrebnu za njihovo normalno funkcioniranje… Ona bi onda mogla biti obavezna stavka u svakom proračunu. Ne bi to bila bolna izmjena zakona – riječi su Fortea izrečene iz Doma naroda Parlamenta BiH odgovarajući na pitanje delegata Ilije Cvitanovića (HDZ 1990) o sistemskom rješenju BHRT-a.

Za početak, u Fortinom prijedlogu zakona postoji materijalna pogreška. Ne postoji Komisija za financije i proračun Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kako je navedeno, ali svaki dom, odnosno Zastupnički dom i Dom naroda, imaju svoje komisije za financije i proračun. U jednoj je devet, u drugoj šest članova.

Nadalje, grupi zastupnika i/ili delegata kojima BHRT treba nešto dokazati daje se mogućnost da odlučuje o sudbini BHRT-a.

Potom to povjerenstvo, koje nema svoje mišljenje, to dostavlja Vijeću ministara BiH i Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine. Poznato je da opće mišljenje nije obvezujuće.

Prijedlog ide i dalje na način da “Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine iznos… uvrsti u Nacrt proračuna institucija Bosne i Hercegovine kao posebnu proračunsku stavku namijenjenu financiranju BHRT-a”.

Na čelu ovog ministarstva je SNSD-ov Srđan Amidžić, a SNSD nikada nije dozvolio da se BHRT na bilo koji način uvrsti u proračun.

– RTV pristojba i dalje ostaje primarni izvor financiranja, dok proračunska sredstva predstavljaju dopunski mehanizam. Predložene izmjene ne predstavljaju uvođenje novog oblika trajnog proračunskog financiranja javnog servisa – pojašnjenje je izmjena Zakona o BHRT-u, koju je Forto pohvalio.

Prema ranijim objavama BHRT-a i presudama, samo se od RTRS-a traži dva i više milijuna KM za RTV pristojbu, i to za razdoblje od četiri mjeseca. To bi bilo šest do sedam milijuna KM godišnje.

Edin Ramić, član Povjerenstva za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zastupnik SDA, podsjetio je da je od Fortea u više navrata tražen zakon o BHRT-u, ali da ga on nikada nije predložio, a onaj koji ga je sada uputio u proceduru nije ga vidio.

– Ali općenito, kad se želi uprijeti prstom u svu nesposobnost ove vlasti, Forto je primjer. U tri godine nije ništa poslao pod izlikom da ne može proći. Kada je u pitanju BHRT, potreban je novi aranžman, politički dogovor oko financiranja BHRT-a. Ovaj ne radi. Jedini način da BHRT bude funkcionalan je da bude proračunski korisnik. Sve ostalo je pokušaj stvaranja privida da se nešto radi – dodao je Ramić za Faktor.

Edin Ramić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, komentirao je današnji skup 14 političkih stranaka u Zenici koji su potpisali sporazum o zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću.

– Osam, 11, 14 stranaka koje podržavaju Denisa Bećirovića. Brojke rastu. Nema politike. U zemlji s preko stotinu stranaka to je manje znak snage, a više nesmjerne rascjepkanosti.

Formalni vrhovni zapovjednik nije ponudio odgovor na ubrzano naoružavanje na tom području. Njegova inertnost po tom pitanju govori sama za sebe, ali je razumljiva, a takav je bio i tokom agresije – kazao je Ramić.

Istodobno se gubi kontrola nad Upravom za neizravno oporezivanje – ključnim sustavom prikupljanja i raspodjele javnog novca, dodao je.

– Kulturne institucije na državnoj razini su pred gašenjem. BHRT je na rubu opstanka. Rezultat mandata: više podjela, manje Bošnjaka na čelu ključnih državnih institucija, nikakve stabilnosti. A takvu politiku podržavaju dojučerašnji protivnici?!

Umjesto politike – okupljanje stranaka. Umjesto vizije – podjela funkcija. To nije put naprijed, nego status quo, koji odgovara samo onima koji u tome učestvuju – kazao je Ramić.

Posljednjih dana aktualna je tema kandidature za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kada su u pitanju Bošnjaci, kandidaturu su već najavili aktuelni član Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP) i Semir Efendić (SBiH).

Komentirao je to Edin Ramić, potpredsjednik SDA i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

– Nakon gostovanja na N1 vidim da su neki portali senzacionalno najavili otvaranje fronta SDA – SBiH. Ne ulazeći u namjere pojedinih portala, iako su one sasvim jasne, barem nekih, evo isječka iz emisije s pitanjem i odgovorom na tu temu – naveo je Ramić na društvenim mrežama uz video svog gostovanja.

Upitan otežava li Efendićeva kandidatura kandidatu SDA za člana Predsjedništva BiH, Ramić je komentirao:

– Ne znam otežava li mu to, ovisi kakva će biti situacija u budućnosti. Ono što mi je bilo zanimljivo je da je zapravo njegov glavni argument bio da je dobio suglasnost od dr. Silajdžića kao osnivača stranke za njegovu kandidaturu. Silajdžić je 2006. godine srušio “Aprilski paket” kako bi pobijedio na izborima za člana Predsjedništva. I ovih 20 godina imamo potpuno poremećene odnose u Bosni i Hercegovini bez ikakvog pomaka. Daleko smo mi od priče o 100 postotnoj BiH, daleko smo od priče o građanskoj BiH. Silajdžić je u međuvremenu izgubio izbore i od rahmetli Alije Izetbegovića, Sulejmana Tihića, Bakira Izetbegovića… Dakle, ima jednu pobjedu i tri poraza, tako da nisam baš siguran da ova preporuka automatski znači prednost Efendiću, ali evo, on je mlad čovjek, uspješan načelnik, želim mu sreću – prokomentirao je Ramić.

Čelništvo Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) po svemu sudeći neće sutra biti javno saslušano u Parlamentarnoj skupštini BiH jer su svi na bolovanju.

Javnu raspravu zakazala je Komisija za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici 12. prosinca, a danas je iz kabineta direktora BHANSA-e stigla obavijest da su članovi kolegija na bolovanju i da sutra ne mogu prisustvovati raspravi.

Članovi Uprave koji su pozvani na ročište su direktor BHANSA-e Davorin Primorac i njegovi zamjenici Sanjin Hadžiomerović i Tomislav Marinković.

– BHANSA upravlja bosanskohercegovačkim nebom, ali ne može doći na zemlju, u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Parlamentarna komisija pozvala je rukovodstvo BHANSA-e na saslušanje o radu agencije koja upravlja zračnim prostorom zemlje. Odgovor je stigao danas, uoči sjednice – svi su na bolovanju.

Ako institucija koja upravlja sigurnošću tisuća letova dnevno ne može osigurati da barem jedan predstavnik uprave dođe pred Sabor, tko se onda snalazi kada se u zraku pojave ozbiljni problemi? – komentirao je na svom Facebook profilu Edin Ramić, član Komisije za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zastupnik SDA.

Cilj javne rasprave, kako je ranije najavljeno, je da se utvrdi zašto rukovodstvo BHANSA-e, suprotno Zakonu o parlamentarnom nadzoru, odbija prisustvovati sjednicama Povjerenstva i zašto Povjerenstvu ni nakon urgencije nisu dostavljeni traženi materijali o financijskom poslovanju.

Edin Ramić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, osvrnuo se na dosadašnji rad Denisa Bećirovića i još jednu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.

– Kada Bećirović, već na izmaku mandata, na gotovo svako pitanje BHT1 kaže da se bavi „ozbiljnim poslom“, da je imao „bezbroj sastanaka“, da „mora otvoriti neka pitanja“, da „očekuje odgovornost od drugih“, a ne navodi nikakve konkretne rezultate svog rada – šta nam zapravo poručuje?

Vlastiti mandat, kaže, opisuje procesima, a ne rezultatima. Sastanci, razgovori i “otvorna pitanja” nisu postignuća. To su aktivnosti.

Ako se nakon mandata može ponuditi samo opis aktivnosti, to znači da je učinak izostao. Da od drugih traži odgovornost, ali to ne pokazuje osobnim primjerom.

Inače, da je postigao rezultate, hvalio bi se onim što je napravio, a ne da oni koje je postavio nisu bili dovoljno odgovorni.

Da želi novi mandat bez polaganja računa za prethodni i pokušava graditi autoritet na funkciji, a ne na djelovanju. “Radim ozbiljan posao” je tvrdnja od značaja, ali bez dokaza ostaje samo tvrdnja – smatra Ramić.

Kaže i da Bećirović računa na zaborav ili mala politička očekivanja javnosti.

– Smatra da je dovoljno zvučati državnički, bez potrebe da pokazuje učinak.

U biti, cijeli intervju nam govori da on želi novi mandat (ili to drugi od njega traže) na temelju pozicije koju ima, a ne rezultata koje je napravio, što je uvijek signal političke iscrpljenosti, bez obzira na funkciju.

Dugogodišnja parlamentarna karijera (tridesetak godina) ne pokazuje bezidejnost i nesposobnost kao trogodišnja izvršna funkcija. Građani zaslužuju rezultate, a ne fraze – kazao je Ramić.