Koordinacija slobodnih sindikata Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje nove pokušaje smanjenja trajanja bolovanja na teret poslodavca, koje trenutno iznosi 42 dana.

– Posebno zabrinjava retorika kojom se radnici pokušavaju prikazati kao neradnici koji navodno zlorabe pravo na bolovanje. Takve insinuacije su neutemeljene, uvredljive i nekorektne prema ljudima koji svojim radom održavaju gospodarstvo i javni sustav zemlje. Ogromna većina radnika koristi bolovanje samo kada je to medicinski opravdano – zbog bolesti, ozljeda ili težih zdravstvenih problema – priopćeno je iz Koordinacije slobodnih sindikata BiH.

Sindikalci ističu da dio poslodavaca ovim prijedlozima svoje zakonske obveze želi prebaciti na državu i zdravstvene fondove, smanjujući vlastite troškove poslovanja. Time bi se teret financiranja bolovanja prebacio na javna sredstva koja su već opterećena, a poslodavci bi izbjegli dio odgovornosti za zdravlje i sigurnost zaposlenika. Takav pristup smatramo neprihvatljivim i društveno neodgovornim.

– Poslodavci često ističu nedostatak radne snage kada su radnici na bolovanju, ali ne objašnjavaju kako bi se taj problem riješio da se troškovi bolovanja prebace na državu. Bolesni ili ozlijeđeni radnik nije „raspoloživa radna snaga“ bez obzira na to tko snosi troškove bolovanja. Prebacivanjem financijske obveze na državu ne stvaraju se novi radnici niti se rješava problem organizacije rada, kadrovskog planiranja i uvjeta u kojima ljudi rade – stoji u priopćenju.

Sindikati pozivaju poslodavce da prestanu stigmatizirati radnike i da se fokusiraju na ono što im je zakonska i moralna obveza – osiguranje sigurnih i dostojanstvenih uvjeta rada. To podrazumijeva poštivanje propisa o zaštiti na radu, odgovarajuću zaštitnu opremu, organizaciju rada koja neće ugrožavati zdravlje zaposlenika, strogo poštivanje radnog vremena te pravo na dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Podsjećaju da su ozljede na radu, profesionalne bolesti, kronični umor i stres često izravno posljedica loše organizacije rada, prekovremenog rada, nedostatka opreme i neadekvatnih mjera zaštite. Vrijeme je da poslodavci i nadležne institucije preuzmu odgovornost za sigurne uvjete rada, a ne da se radnici neutemeljeno etiketiraju i optužuju.

Oglasili su se i iz Sindikata metalaca BiH, a povodom današnje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH na kojoj će se razmatrati izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, koje se odnose na smanjenje broja bolovanja na teret poslodavca, ističemo da bi usvajanje predloženih izmjena moglo imati ozbiljne negativne posljedice po radnike, posebno u realnom sektoru.

– Smatramo da bi predloženo rješenje dovelo do dodatnog pritiska na liječnike i zavode za zdravstveno osiguranje, što bi u praksi moglo rezultirati vraćanjem bolesnih i nesposobnih radnika na posao. Time bi bila ugrožena prava radnika, ali i produktivnost poslodavaca.

Posebno ističemo da su ozljede na radu i profesionalne bolesti u najvećem broju slučajeva posljedica neadekvatnih uvjeta rada i nepridržavanja mjera zaštite na radu, za što odgovornost snosi poslodavac. Prebacivanje troškova bolovanja na teret ustanove dodatno bi demotiviralo ulaganja u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Zlouporaba bolovanja, iako postoji, nije sustavni problem i može se riješiti postojećim kontrolnim mehanizmima, a da se ne mijenja zakon na štetu većine radnika.

Iz navedenih razloga smatramo da predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju ne treba usvojiti u predloženom obliku – navodi se u saopćenju Sindikata metalaca BiH.

Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju u Federaciji BiH ponovno su otvorile sukob između sindikata i poslodavaca. Dok poslodavci traže da snose troškove bolovanja od samo 15 dana umjesto dosadašnjih 42, sindikati jasno poručuju da neće pristati na takav prijedlog.

Ovo pitanje bit će razmatrano na posebnoj tematskoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH početkom ožujka, a očekuje se jedna od najnapetijih rasprava u posljednje vrijeme.

Posebna, tematska sjednica održat će se 3. ožujka ove godine.

Ovo je Faktoru potvrdio Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Kazao je da se Sindikat zajedno s granskim Sindikatom radnika u zdravstvu FBiH priprema za raspravu i da neće pristati na prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH da poslodavac radniku plaća samo 15 dana bolovanja, umjesto 42 kako stoji u zakonu.

– Spremni smo na razgovor, ali nema šanse da pristanemo na zahtjev poslodavaca. Postoji i druga mogućnost ako sumnjaju i ako smatraju da 42-dnevno bolovanje radnice nije opravdano, neka zatraže objašnjenje liječnika – zaključuje Kurtović.

Safudin Čengić, predsjedatelj Gospodarsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, kazao je u utorak nakon sjednice da se najviše razgovaralo o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Prema njegovim riječima, poslodavci smatraju nedopustivim da radnici u prosjeku ostaju na bolovanju 40 dana, dok je u zemljama Europske unije taj prosjek između šest i sedam dana.

Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH bit će najvjerojatnije idućeg tjedna, kazao je za Faktor Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Kazao je da je Safudin Čengić, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, uputio poziv i predložio da se sjednica održi od 22. do 25. siječnja, zbog sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je zakazana za 19. i 20. siječnja ove godine.

– Na dnevnom redu je Nacrt zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ni sindikat ni poslodavci nisu dobili odgovor Vlade Federacije BiH na primjedbe koje su dali na ovaj prijedlog zakona, koji je bio iz nacrta, ali je vraćen u formu prednacrta – rekao je Kurtović, te podsjetio da su sindikati imali više od 50 primjedbi na ono što je predložilo Ministarstvo socijalne politike i rada FBiH.

Minimalna plaća u Federaciji BiH trebala bi porasti za samo 27 KM, primjenom zakonske formule koja uključuje rast cijena i BDP-a, najavio je ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević.

Iako Vlada govori o dogovoru sa socijalnim partnerima, sindikati kažu da ovo povećanje ne prati realne troškove života i najavljuju početak pregovora o novim kolektivnim ugovorima.

Kraljević je pojasnio da je u iznos poskupljenja uključen rast potrošačkih cijena (50 posto) i rast bruto domaćeg proizvoda (50 posto) te će se na temelju toga znati za koliko će minimalna plaća biti veća.

Prema podacima koje je Vlada dobila od Federalnog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci, rast potrošačkih cijena iznosio je 3,6 posto.

S druge strane, realni rast BDP-a za prvo polugodište iznosi 1,8 posto.

– Kad bismo zbrojili taj realni rast BDP-a i rast potrošačkih cijena, dobili bismo zbroj 5,4. Podijeljeno s dva, odnosno 50 posto toga, dolazimo do 2,7 posto. Dakle, već sada možete imati prognozu kolika će biti usklađivanje minimalne plaće – objasnio je novinarima Kraljević.

Ministar je dalje precizirao da bi, u prijevodu, za iznos od 1.000 KM (iznos koji se fiskalnom reformom cilja kao minimalna primanja) to povećanje iznosilo svega 27 KM. Kraljević je naglasio da se ovim potezom, nakon prošlogodišnjeg “iskoraka”, sustav vraća na pravnu metodologiju.

Najavio je i Zakon o fiskalizaciji, proračun, te Zakon o PIO-u.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH), kazao je da je važno što je Pravilnikom o metodologiji definirano da mora doći do povećanja plaća.

– Danas smo donijeli zaključak da ćemo mi kao Udruga predložiti novi kolektivni ugovor koji će definirati prava radnika – kazao je Kurtović.

Kazao je kako očekuje da će povećanje biti na istoj razini, ali da im je važno što će u siječnju predložiti opći kolektivni ugovor koji će definirati plaće, ali i topli obrok.

– Kroz opći kolektivni ugovor sigurno je da ćemo riješiti sva svoja prava od plaća, toplog obroka i drugog – kazao je Kurtović.

Naglasio je da je cilj Sindikata povećanje plaća te da će se sve definirati sklapanjem općeg kolektivnog ugovora.

– Vlada FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH će donijeti svoj zaključak u vezi s ovim općim kolektivnim ugovorom i da će kroz njega biti riješeni naši zahtjevi i da bude kvalitetniji od onoga što smo tražili – kazao je Kurtović.

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH (ESVFBiH), rekao je da je usuglašen stav za minimalnu plaću u 2026. godini, da se ona treba utvrditi prema ranije utvrđenoj metodologiji.

– Svi podaci još nisu stigli, očekuju se idućih dana, kada će Vlada odlučiti. Razgovarali smo na pošten način i zaključili da je to najbolje rješenje. Razgovaralo se i o dnevnicama. Očekujemo da od 1. siječnja 2026. godine imamo maksimalan iznos dnevnica u FBiH – kazala je Čengić i dodala da je dat prijedlog da se dnevnice povećaju s 25 na 45 KM.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da minimalna plaća nije samo minimalna plaća, ona sa sobom nosi i usklađivanje ostalih plaća i povećanje prosječne plaće, a sve ostalo se definitivno obračunava na prosječnu plaću.

Tvrdi da je to najkvalitetnije rješenje i da može biti pravilo i idućih godina.