Ujedinjeni narodi (UN) upozorili su da bi nova faza prirodnog vremenskog fenomena El Niño mogla započeti sljedećih tjedana, dodatno povećavajući globalne temperature na planetu već pogođenom klimatskim promjenama.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) priopćila je da će se El Niño vjerojatno intenzivirati tijekom 2026. godine, uzrokujući ekstremne vremenske uvjete diljem svijeta, piše BBC.

Nacionalne agencije predviđaju da bi to mogao postati jedan od najjačih “super El Niña” ikada zabilježenih.

Podaci sa satelita i mjernih postaja pokazuju ogromne mase neuobičajeno toplih voda u Tihom oceanu, koje se kreću prema istoku i dosežu temperature do šest stupnjeva iznad prosjeka.

– Sigurni smo da dolazi veliki događaj, možda i rekordan – rekao je profesor Adam Scaife iz britanskog Met Officea.

El Niño obično uzrokuje sušu i toplinske valove u dijelovima Južne Amerike, jugoistočne Azije i Australije, slabi indijski monsun i donosi suše u sjevernu istočnu Afriku, dok povećava rizik od poplava u južnim dijelovima SAD-a.

Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da će El Niño doliti ulje na vatru svijeta koji se već zagrijava, ističući da će posljedice biti brže i teže.

Znanstvenici predviđaju da bi 2027. mogla postati najtoplija godina ikada zabilježena.

Nova predviđanja s velikom sigurnošću predviđaju da bi El Niño koji se trenutno razvija u tropskom Pacifiku mogao postati jedan od najjačih ikada zabilježenih.

Znanstvenici upozoravaju na mogućnost rušenja globalnih temperaturnih rekorda i ogromne humanitarne posljedice koje bi to moglo izazvati.

Dijelovi Tihog oceana ubrzano se zagrijavaju, a podaci od ovog tjedna pokazuju da su površinske temperature mora već oko 0,5 Celzijevih stupnjeva iznad normale, što je jedan od pragova za proglašenje početka El Niña. BBC .

Očekuje se da će se ova pojava intenzivirati u nadolazećim mjesecima te bi svoj vrhunac mogla dosegnuti na jesen kao vrlo jak – takozvani super El Niño. Znanstvenici su zabrinuti zbog utjecaja na globalno vrijeme, uključujući vjerojatnost da će 2027. postati najtoplija godina zabilježena.

Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) kaže u svojoj najnovijoj prognozi da će El Niño početi za mjesec dana i procjenjuje da postoji dvije trećine šanse da postane jak ili čak vrlo jak do ove zime. Brzina zagrijavanja u tropskom Pacifiku bila je iznimno brza posljednjih tjedana.

Nathanial Johnson, meteorolog iz NOAA-e, opisao je to kao “rijedak događaj” ako se nastavi ovom brzinom – od La Niñe, koju smo imali zimi, do potencijalno jakog El Niña u roku od samo godinu dana.

Australski ured za meteorologiju (BoM) također prognozira El Niño, ali koristi nešto strože kriterije. Njihovo objavljivanje zahtijeva da temperatura površine mora u tropskom Pacifiku premaši prosjek za 0,8 stupnjeva Celzijusa i da se obrne stalan vjetar koji puše tijekom cijele godine u tropima, u zapadnom oceanu, što je znak da zagrijavanje oceana počinje utjecati na atmosferu.

Dok se El Niño razvija u tropskom Pacifiku, prognostičari posebno promatraju regiju Niño 3.4. Jak ili “super El Niño” proglašava se kada tromjesečna prosječna površinska temperatura mora u toj regiji premaši višegodišnji prosjek za 1,5 Celzijevih stupnjeva. Prognoze Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), NOAA i BoM dobro se slažu.

U posljednjoj prognozi ECMWF-a više od polovice njihovih modela predviđa porast temperature za više od 2,5 stupnja do jeseni. Sve iznad te vrijednosti bilo bi “događaj povijesne snage”, rekao je Johnson. A BoM prognoze s velikom sigurnošću ukazuju na mogućnost razvoja vrlo snažnog El Niña kasnije ove godine.

Neki modeli čak upućuju na to da bi porast temperature mogao premašiti tri stupnja, premašivši prethodno poznati vrhunac od 2,7 stupnjeva Celzijusa zabilježen 1877. Treba napomenuti da je to bilo doba s ograničenim mogućnostima promatranja, pa su ovi podaci prilično nesigurni.

Ovaj El Niño trajao je oko 18 mjeseci i izazvao je katastrofalne posljedice diljem svijeta, uključujući ekstremne suše i glad u Aziji, Brazilu i Africi koje su odnijele milijune života, dok su u Peruu izazvale razorne poplave.

Posljednji vrlo jak El Niño dogodio se 2015.-2016. godine, kada je temperaturna anomalija dosegla 2,4 stupnja Celzijusa.

Liz Stephens, profesorica na Sveučilištu Reading, izjavila je za BBC:

– Vjerojatno ćemo sljedeće godine vidjeti rekordne globalne temperature, pogotovo ako budemo imali vrlo jak El Niño.

Iako je svaki El Niño jedinstven, postoje tipični uzorci. Poplave su uobičajene u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a potencijalno iu istočnoj Africi, središnjoj Aziji i južnim dijelovima Sjeverne Amerike. S druge strane, El Niño smanjuje aktivnost tropskih oluja na Atlantiku. Meteorolozi već predviđaju da će ovogodišnja sezona uragana na Atlantiku biti tiša od prosjeka.

– Iako to zvuči kao dobra vijest, za Srednju Ameriku to znači puno manje padalina i potencijalno sušnije uvjete – objasnio je profesor Stephens. Suše i šumski požari također su vjerojatniji u dijelovima Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike, prijeteći poljoprivredi i globalnoj opskrbi hranom.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već remeti distribuciju gnojiva, čija je cijena porasla. To će utjecati na žetvu u narednim mjesecima kroz smanjene zalihe hrane i veće cijene.

– Sve više ljudi već živi u siromaštvu, a ako suša ili poplave uzrokovane El Niñom dovedu do smanjenja prinosa, to će dodatno podići cijene. Stoga ove godine možemo očekivati ​​potencijalno vrlo teške humanitarne posljedice, pogotovo ako se kriza na Bliskom istoku nastavi – kaže Stephens.

Iako su izravni učinci na vrijeme u Europi manje sigurni, klimatolozi iz UK Met Officea sugeriraju da su godine El Niña jedan od čimbenika koji bi mogli povećati rizik od hladnijih zima u UK.