Grad Bihać je pozvao rukovodstvo Doma zdravlja Bihać i nadležne kantonalne institucije da pokrenu proceduru za izgradnju nove zgrade ove zdravstvene ustanove na lokaciji za koju su, kako tvrde u Gradskoj upravi, riješeni svi imovinsko-pravni odnosi i gdje bi se u kratkom roku mogle izdati potrebne dozvole. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i pomoćnik za urbanizam Damir Smajić na konferenciji za novinare odbacili su optužbe o opstrukciji projekta i odgovornost za višegodišnji zastoj pripisali resornom ministarstvu i investitoru.

Govoreći o lokaciji koju je Grad Bihać ponudio za izgradnju novog Doma zdravlja, Sedić je rekao da je gradska uprava ponudila zemljište na kojem su prije više od godinu i po dana riješeni svi imovinsko-pravni odnosi i za koje je prethodno rukovodstvo Doma zdravlja podnijelo zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti.

Prema njegovim riječima, postupak nije nastavljen jer nije dobivena suglasnost osnivača, odnosno Vlade Unsko-sanskog kantona i resornog ministarstva.

– Grad Bihać neće računati na zdravlje svojih građana. Sav novac koji bismo morali naplatiti za zemljište spremni smo vratiti ulaganjem u izgradnju Doma zdravlja. Ne želimo profitirati na ovom projektu, nego da ga nakon pet godina stagnacije konačno pokrenemo – kazao je Sedić.

Istaknuo je kako nisu točne izjave pojedinih zastupnika da Grad dodjelom zemljišta želi ostvariti financijsku korist, istaknuvši da bi sredstva prikupljena za parcelu bila usmjerena za troškove dozvola, komunalne naknade i izgradnju same zgrade.

Sedić je također upozorio da lokacija koja je ranije određena za izgradnju Doma zdravlja još ima neriješene imovinsko-pravne odnose.

Kako je naveo, na toj čestici je blizu tridesetak suvlasnika, a katastarske i zemljišnoknjižne knjige nisu usklađene, što dodatno usporava realizaciju projekta.

Pomoćnik gradonačelnika za urbanizam Damir Smajić potvrdio je da je parcela koju je ponudio Grad Bihać u potpunom vlasništvu lokalne zajednice i da investitor na toj lokaciji neće imati obavezu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

– Apsolutno su netočne tvrdnje da gradska uprava opstruira ovaj postupak. Inertnost resornog ministarstva, ali i samog investitora više je nego evidentna. Dešavalo se da odgovore iz Doma zdravlja čekamo i po deset mjeseci, iako su bili potrebni vrlo jednostavni akti – kazao je Smajić.

Dodao je kako Gradska uprava od veljače ove godine čeka dopunu zahtjeva za lokaciju koja se nalazi preko puta ponuđene gradske parcele, te da do danas nema informacija o konkretnim koracima investitora u rješavanju spornih imovinsko-pravnih pitanja.

Iz Gradske uprave poručuju da ostaju otvoreni za suradnju te da su spremni izdati potrebne dozvole u najkraćem mogućem roku ukoliko se investitor odluči za lokaciju s potpuno riješenom dokumentacijom, kako bi se konačno realizirao višegodišnji projekt izgradnje novog Doma zdravlja u Bihaću.

Grad Bihać podnijet će Gradskom vijeću prijedlog izmjene kriterija javnog natječaja za dodjelu stipendija redovnim studentima, nakon reakcije dijela javnosti zbog odredbe prema kojoj pravo na stipendiju ne mogu ostvariti studenti korisnici subvencije prehrane koju financira Vlada Unsko-sanskog kantona, potvrdio je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Sedić je istaknuo da je prijedlog izmjena već pripremljen te da će se natječaj produžiti za dodatnih 15 dana kako studenti ne bi bili oštećeni.

– Očigledno je da je u ovom procesu došlo do greške kada su u pitanju studenti korisnici kantonalne subvencije za ishranu, što je trebalo ranije uočiti i ispraviti – kazao je Sedić.

Istaknuo je da je na sjednici Gradskog vijeća Bihać jednoglasno usvojen materijal koji se odnosi na stipendiranje studenata, dodajući da u raspravi nitko od vijećnika nije ukazao na spornu odredbu.

Sedić je poručio studentima da neće biti zakinuti i oštećeni, istaknuvši da Grad Bihać kroz proračun i javne pozive kontinuirano podržava različite socijalne kategorije, među kojima su studenti, mladi poduzetnici, gospodarstvenici i poljoprivrednici.

– Greške se događaju, ali razlika je hoćete li ih sakriti ili ispraviti. Biram ovo drugo – kazao je bihaćki gradonačelnik.

Osvrćući se na političke reakcije koje su uslijedile nakon raspisivanja natječaja, Sedić je ocijenio da se dio kritika koristi za političke kalkulacije, podsjetivši, kako je naveo, na dosadašnje financijske probleme i dugove Grada Bihaća.

Predsjednik Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) Elvedin Sedić optužio je Trojku da je ucjenjivala njihovu zastupnicu u Parlamentu Federacije BiH Maju Uremović da glasa za proračun FBiH kako ne bi smijenila Ademira Toromanovića s mjesta izvršnog direktora za tehničke poslove JP Ceste Federacije BiH.

– Time ga je spasila od otkaza, a zauzvrat je glasala za proračun – dodao je Sedić.

Ova optužba, javno izrečena za portal Biscani.net, izazvala je rasprave unutar POMAK-a.

Toromanović je demantirao tvrdeći da su Sedićeve izjave “neistinite i krajnje neodgovorne”, te da nije imenovan zahvaljujući nečijem glasanju za proračun, već svojoj stručnosti.

Tvrdi i da je Uremović glasala za proračun “isključivo iz osjećaja političke odgovornosti, savjesnog rada u Parlamentu FBiH i obveze prema građanima koji su joj ukazali povjerenje”. Uremović se još nije oglasila.

Uslijedio je ekspresni odgovor iz POMAK-a u kojem su, između ostalog, istaknuli kako je apsurdno tvrditi da se do takvih pozicija dolazi isključivo na temelju stručnosti.

Istaknuli su da je politički pritisak na Uremovića da glasa za proračun pod prijetnjom smjene Toromoanovića i v.d.ravnatelja NP Una nedvojbena istina s kojom je svjesno cijelo rukovodstvo ove stranke.

Otvoreno su naveli da je Toromanoviću čak nuđen prelazak u SDP kako bi zadržao mjesto izvršnog direktora za tehničke djelatnike JP Ceste Federacije BiH.

– Temeljem svog profesionalnog iskustva, kao član POMAK-a, Toromanović je obnašao dužnost direktora Zavoda za prostorno planiranje u periodu od početka 2018. do kraja 2023. godine, nakon čega je predložen za v.d. tehničkog direktora JP Ceste FBiH.

Svatko tko imalo poznaje političke procese u Bosni i Hercegovini svjestan je koliko je apsurdno tvrditi da se do ovakvih pozicija dolazi isključivo na temelju stručnosti, zanemarujući politički kontekst i način donošenja odluka – ističu iz POMAK-a.

Što se tiče imenovanja Toromanovića, indikativno je da je prvobitni javni natječaj za mjesto izvršnog direktora za tehničke poslove u Cestama FBiH izmijenjen zbog posebnih uvjeta koje kandidati moraju ispunjavati.

Za razliku od dosadašnjih natječaja za to mjesto, ovaj put je navedeno da kandidat, osim diplomirani inženjer građevine, prometa ili geodezije, može biti i diplomirani inženjer arhitekture, a to je upravo Toromanović, kako je sam potpisao u demantiju upućenom Sedićevim izjavama.

Naime, na natječaju za 2020. godinu za izvršnog direktora za tehničke poslove Cesta FBiH potrebna je visoka stručna sprema, odnosno diplomirani inženjer građevine ili prometa ili geodezije.

Prošle godine, kada su u srpnju raspisani natječaji za sva tri člana Uprave za ceste FBiH, za izvršnog direktora za tehničke poslove tražilo se da bude diplomirani inženjer građevinarstva, a samo za ovo mjesto odmah je izvršena korekcija, dodajući diplomiranog inženjera saobraćaja, geodezije ili arhitekture.

Vidi se da je u odnosu na 2020. dodano da na tom mjestu može biti i arhitekt.

U rujnu su bez obrazloženja poništena sva tri natječaja za Upravu za ceste, jer će ponovno biti objavljeni u studenom, gdje izvršni direktor za tehničke poslove može biti i KV inženjer arhitekture.

Proračun FBiH za 2026. godinu usvojio je Parlament FBiH u siječnju ove godine, a Vlada FBiH u veljači dao pristanak za imenovanje Uprave cesta FBiH, uključujući i Toromanovića.

S obzirom na to da se spekulira da je pravilnik mijenjan zbog Toromanovića, od Cesta FBiH smo zatražili da nam dostave Pravilnik o unutarnjoj organizaciji donesen 2019. godine i eventualne izmjene i dopune ukoliko su u međuvremenu učinjene. Čekamo odgovor.

Toromanović je krajem 2023. godine imenovan vršiteljem dužnosti izvršnog direktora Cesta FBiH, a sada je imenovan na mandat od četiri godine.

Još 2006. godine prvi put se u lokalnoj zajednici spominje plinofikacija Krajine, ali smo i danas na istoj temi. Dosta nam je studija, obećanja, idejnih projekata od kojih očito nema ništa. I nije samo riječ o plinofikaciji, nego i o Unskoj pruzi, aerodromu u Bihaću, brzoj cesti, komentirao je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić odgovor koji je Faktor dobio iz BH Gasa na pitanja o projektu izgradnje Zapadne plinske interkonekcije.

Nakon što je prije 18 godina izrađena predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona, trenutno se čeka okončanje javne nabave za izradu studije izvodljivosti. Kada je u pitanju završetak izgradnje, iz BH Gasa navode da bi prva faza projekta mogla biti završena do kraja 2031. godine ukoliko bude adekvatne potpore institucija BiH i Federacije BiH te pravovremene realizacije dijela projekta u Hrvatskoj.

Prethodno se govorilo o 2027. godini.

– Dok gledamo u drugom dijelu, u Hercegovini, Srednjobosanskom kantonu, idu infrastrukturni projekti, ulažu se novci, pokažu nam nekoliko slika, 3D idejno rješenje, malo nas animiraju i to je to – dodao je Sedić.

Na pitanje zašto misli da se Krajina zanemaruje, odgovara da ili nema dovoljnog prodora ljudi iz Krajine u centre političkog odlučivanja za nametanje projekata ili se šalje poruka da Krajini nema mjesta u razvojnoj politici.

– Nije samo stvar plinofikacije, tu je Unska pruga, brza cesta, aerodrom. Akcize na naftu naplaćuju se od 2013. godine. Do danas je USK za brze ceste i autoceste izdvojio od 800 milijuna do milijardu KM, a ovdje do danas nije izgrađen niti jedan metar. Građani USK su platili infrastrukturu, ali ona nije isporučena. Da smo dobili pola od prikupljenog, mogli smo napraviti kompletnu brzu cestu Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Ali ona se spominje dugi niz godina. Ne tražimo da nam se nešto da.

Isto se odnosi i na plin, aerodrom, Unsku prugu, ulaganje u nacionalni park. Pa povećali smo broj turista za 200 posto, ali nam je novca za turizam sve manje. Ne možemo govoriti o razvoju bilo koje grane privrede ako nemamo veze – rekao je Sedić.

Napomenuo je da je samo Grad Bihać kroz porez na dodanu vrijednost (PDV) u proteklih pet godina dao više od 120 milijuna KM.

– Znate li koliko je vraćeno u naš proračun? 22 miliona KM – dodao je Sedić.

Privremeni prihvatni centar za smještaj migranata na lokalitetu Borići u Bihaću već duže vrijeme zjapi prazan, a realizacija inicijative da se isti vrati Gradu Bihaću kako bi se prenamijenio za smještaj socijalnih kategorija zapela je u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo sigurnosti BiH predložilo je prije devet mjeseci da prestane važiti odluka o uspostavi privremenog prihvatnog centra u Borićima. Ali odluka još uvijek stoji u Vijeću ministara BiH.

– Od rujna odluka stoji. Ne znam zašto. Navodno je materijal bio nepotpun, pa je dopunjen, ali sada opet stoji. Očito nije na listi prioriteta i stoji po strani. A zgrada je prazna i odavno je trebala biti predata Gradu Bihaću. Ponudili smo smještaj socijalnim kategorijama – kazao nam je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

O prenamjeni zgrade u Borićima priča se više od godinu dana. Tu se opet pričalo o studentskom domu, ali sasvim je sigurno da će tu biti ustanova u kojoj bi bili smješteni svi štićenici sa područja Unsko-sanskog kantona koji se nalaze u Zavodu Pazarić kod Sarajeva i sličnim ustanovama za osobe sa poteškoćama u razvoju u Fojnici, Gračanici.

“Je li vrijeme da strateški projekti prestanu biti pojedinačne investicije namijenjene pojedinim dijelovima Federacije?”

Ovo pitanje na društvenim mrežama postavio je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, govoreći o Zakonu o južnoj interkonekciji o kojem danas raspravlja Zastupnički dom FBiH.

Sedić navodi da je Južna interkonekcija (Zagvozd – Travnik) strateški projekt koji, bez sumnje, predstavlja važan korak ka energetskoj stabilnosti FBiH, te da upravo zbog toga podrška ovakvom projektu ne bi trebala biti upitna.

– No, paralelno s tim, ponovno se otvara pitanje o kojem već neko vrijeme govorim. Dok se za Južnu interkonekciju pronalaze modeli financiranja, donose zakonska rješenja i usuglašavaju politički stavovi, Zapadna interkonekcija (Lička Jesenica – USK) ostaje ideja na papiru, bez konkretnih koraka koji bi je približili realizaciji. Dakle, opet se zaobilazi Krajina – kazao je Sedić.

Dodao je da potpora južnoj interkonekciji ima smisla samo ako je popraćena jasnim i nedvosmislenim opredjeljenjem da se istovremeno započne i zapadna interkonekcija.

– U suprotnom, Federacija riskira daljnje produbljivanje postojećih razvojnih razlika. Ponavljam, ne tražimo poseban tretman. Tražimo ravnomjeran razvoj. Sve dok jedni dobivaju strateške projekte, a drugi ostaju na razini ideja – ne govorimo o ravnomjernom razvoju, nego o izboru tko će se razvijati. I o tome pojedinci odlučuju – zaključio je Sedić.

Kemal Hrnjić, NiP-ov ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH, inače iz Bihaća, reagirao je na izjave gradonačelnika tog grada Elvedina Sedića (POMAK) da je entitetska vlada u ovogodišnjem proračunu zanemarila Unsko-sanski kanton.

Sedić je tijekom gostovanja, između ostalog, kritizirao unsko-sanske političare kazavši da kada odu u Sarajevo “umjesto da budu glas Krajine u Sarajevu, pretvaraju se u glas Sarajeva u Krajini”, nazvavši to “simptomatičnim” i nečim što ga najviše boli.

Kazao je i kako smatra da takvi političari sigurno dijele njegovo mišljenje o zapostavljenosti Krajine, ali se ne usuđuju to reći jer bi bili “politički mrtvi i ne bi mogli ostati u Sarajevu”.

Ovim povodom oglasio se Hrnjić na svom Facebooku.

– Moram priznati da ne znam tko me više razočarao ovakvim medijskim istupom, TV Hayat koja mi nije omogućila da iznesem svoju stranu “istine” ili “moj” gradonačelnik koji me je tako nisko stavio pod noge – napisao je ministar Hrnjić u reagiranju, dodajući da “voli Sarajevo”.

– Sarajevo je glavni grad moje jedine domovine. Večeras je Sedić čak bio “blag” u izjavi koliko sam se “prodao” Sarajevu. On je prije tri dana za BHT1 rekao da smo svi mi koji dolazimo iz Krajine u Sarajevo beskičmenjaci i beskarakterni ljudi i da u narednom periodu treba da biramo ljude koje ćemo s kičmom i karakterom “šaljati” u Sarajevo.

Jednostavno nisam mogao vjerovati što čujem od čovjeka kojeg sam javno podržavao kada se natjecao za mjesto načelnika, a njegov protukandidat je bio ratni zapovjednik, heroj i moj saborac za državu Bosnu i Hercegovinu.

Želim da Sedić bude izabran od strane građana Krajine u oktobru ove godine da predstavlja Krajinu u Sarajevu narednih 100 godina i da onda pokaže svoju kičmu i karakter u interesu Krajine – naveo je dalje Hrnjić.

Najavio je i da će “ovih dana u medijskim istupima razotkriti sve laži ove prljave kampanje”, te da će “za sada reći da nije istina da će svi kantoni dobiti po 24 milijuna KM, koliko je USK dobio proteklih godina, neki manje, neki više”.

– Nitko ne brani Sediću i nadležnima na USK da cijeli taj iznos usmjere u izgradnju aerodroma, ali populizam je čudo…

Što se tiče iznosa koji se daje općinama i gradovima, ni tu nije u pravu, jer je Bihać grad koji je među možda desetak općina u Federaciji BiH s najviše realiziranih projekata u ovom mandatu Federalne vlade. Ali i grad koji je zbog nesposobnosti uprave u kasu FBiH vratio najviše sredstava.

Sedić je bio mlad kada je priču o cestovnom pravcu Bihać – Bosanska Krupa pokrenuo premijer FBiH Nedžad Branković, ali od Brankovića do 2025. godine na ovom projektu nije korištena ni lopata. Više o svemu kad se vidimo, a mislim da će to biti uskoro.

I da, da ne zaboravim savjetovati Sedića jer ja sam malo stariji, ako odlučiš kao ja ostaviti svoju obitelj u Bihaću i doći u Sarajevo, pripremi se na put od 130.000 km u četiri godine da posjetiš svoju obitelj, naravno ako odlučiš dolaziti kući svaki vikend. Nije tako teško. Idem dalje… – napisao je Hrnjić, podijelivši video “kontroverzne” izjave bihaćkog gradonačelnika.

Prije dva dana usvojen je proračun Federacije Bosne i Hercegovine. U povijesnom proračunu od gotovo devet milijardi maraka Krajine opet nema. Ne postoji aerodrom Bihać. Brze ceste do Velike Kladuše i granice s EU nema. Nema rekonstrukcije magistralnog puta Bihać – Bosanska Krupa. Unske pruge nema. Nema ozbiljnijih ulaganja u Nacionalni park Una. Nema namjenske industrije, nema rješenja za granične prijelaze i višesatne kolone, priopćio je Pokret za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK).

Naglašavaju da kada projekti nisu u proračunu, oni politički ne postoje. I ovogodišnji proračun je, dodaju, još jednom potvrdio da Krajina nije dio federalnih razvojnih planova.

– Ne može nam više nitko prodati priču da je Krajina “nerazvijena”. Kraj je isključen. Imamo strateški položaj prema Europskoj uniji. Imamo turizam, rijeku Unu, dijasporu, privredu i ljude koji žele raditi. Ono što nemamo je kontinuirana institucionalna podrška Federacije. Nije to slučajno. To je politički obrazac. Politička odluka – rekao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća i predsjednik POMAK-a.

I dok se u drugim dijelovima Federacije uredno planiraju i grade autoceste, brze ceste i veliki infrastrukturni projekti vrijedni desetke i stotine milijuna maraka, u Krajini se, kako se dodaje u priopćenju POMAK-a, godinama priča o istim stvarima i ništa od toga ne stoji u proračunskoj stavci. Proračuni su, kažu, javni i dostupni svima koji žele vidjeti gdje novac doista ide.

Ističu da su neki od strateških projekata za opstanak u Krajini, koje posljednjih godina zagovaraju gotovo svi politički subjekti, krenuli optimistično. No, naglašavaju, usvojeni proračun FBiH za 2026. godinu nažalost pokazuje da će tako ostati do daljnjega!

– Uglavnom, kada treba skupljati političke poene, bitna je Krajina. Kada treba podijeliti novac, to postaje nevidljivo i mislim da je krajnje vrijeme da neko objasni Krajišnicima zašto ih se uporno ostavlja po strani – dodaje Sedić.