Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, rekao je u nedjelju da “ništa ne opravdava” eskalaciju nasilja u južnom Libanonu, usred rastućih napetosti u regiji.

Macron je rekao da će Francuska nastaviti podupirati libanonske vlasti u naporima da obnove suverenitet i teritorijalni integritet zemlje.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada izraelska vojska nastavlja sa svakodnevnim napadima diljem Libanona, unatoč prekidu vatre koji je stupio na snagu 17. travnja i produljen za 45 dana nakon neizravnih pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, u izraelskim napadima od 2. ožujka ubijeno je više od 3.370 ljudi, a više od 10.000 ih je ranjeno.

Govoreći o napetostima između Sjedinjenih Država i Irana, Macron je otkrio da je razgovarao s regionalnim čelnicima i naglasio hitnu potrebu za brzim sporazumom između dviju zemalja.

– Tu priliku sada treba iskoristiti – naglasio je.

Kao prioritet naveo je prekid vatre i trenutačno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, bezuvjetno i u skladu s međunarodnim pravom.

Dodao je kako bi se daljnji pregovori trebali usredotočiti na sveobuhvatni sporazum koji bi obuhvatio nuklearni i balistički program, kao i širu regionalnu stabilnost.

– Francuska je spremna igrati svoju punu ulogu. Možemo pomoći obnoviti pomorski promet kroz neovisnu multinacionalnu misiju uspostavljenu s Ujedinjenim Kraljevstvom, podržati nuklearne pregovore svojom stručnošću i sposobnostima te pridonijeti uspostavi regionalnog sigurnosnog okvira, s partnerima čiju smo zaštitu pomogli osigurati posljednjih mjeseci – rekao je Macron.

Francuski predsjednik također je naglasio da stabilnost u regiji mora početi od Libanona, gdje, kako je rekao, “hitno treba da oružje utihne – sve i zauvijek”.

Brigitte Macron, supruga francuskog predsjednika, navodno je svom suprugu Emmanuelu Macronu ošamarila čuveni šamar nakon ljubomorne svađe oko poruka iranske glumice, javlja Florian Tardif, politički dopisnik Paris Matcha.

Tardif je to izjavio u srijedu na francuskom RTL-u, predstavljajući svoju novu knjigu “Almost Perfect Couple”.

Kako piše na britanskom The Telegraph, tvrdnje su odmah izazvale demanti iz kruga francuske prve dame.

– Brigitte Macron je 5. ožujka izravno autoru kategorički demantirala tu verziju događaja, ističući da nikada ne gleda u mobitel svog supruga, priopćeno je.

Dodali su da Tardif tu tvrdnju nije objavio u knjizi.

Autor je za RTL rekao da incident, snimljen u Vijetnamu 25. svibnja prošle godine, nije bio šaljiva bračna razmjena, kako je tada tvrdila Elizejska palača, već “prilično ozbiljna svađa”.

– Dogodilo se da je vidjela poruku od poznate osobe, iranske glumice Golshifteh Farahani – rekao je Tardif, koji Macronove politički prati od 2017. godine.

Tvrdio je da je Macron nekoliko mjeseci imao “platonsku” vezu s francusko-iranskom glumicom, iako “to više nije slučaj”, te da joj je slao poruke koje su “išle prilično daleko”, uključujući i rečenicu: “Smatram da si jako lijepa”.

– To mi je rečeno i ponovljeno iz njihove okoline – rekao je Tardif, inzistirajući da se njegov iskaz temelji na “činjenicama”, a ne na glasinama.

Tko je Golshifteh Farahani?

Farahani, koji je napustio Iran i preselio se u Francusku 2008., prethodno je odbacio nagađanja o vezi s francuskim predsjednikom.

Kada ju je časopis Gala prošlog kolovoza pitao o glasinama, odgovorila je:

– Pitanje je zašto ljude uopće zanimaju takve priče. Nekim ljudima nedostaje ljubavi, pa moraju izmišljati romanse kako bi ispunili život.

Podsjećamo, snimka šamara s aerodroma u Hanoju obišla je svijet.

Macron je tada ustvrdio da su se on i supruga “svađali, odnosno šalili”, dok je dužnosnik Elizejske palače taj trenutak opisao kao “opuštanje”, “zafrkavanje” i znak “bliskosti” prije početka službenog posjeta.

Tardif, međutim, tvrdi drugačije.

– Ta privatna scena postala je javna zbog nesporazuma u avionu. Mislili smo da je borba gotova. Nije – rekao je.

Prema Tardifovim riječima, Elizejska palača kasnije je požalila što nije izašla u javnost s pričom da se radilo o tučnjavi.

Nedavno se Donald Trump također rugao Macronu tijekom uskršnjeg događanja u Bijeloj kući, rekavši da se njegova supruga “ponaša izuzetno loše” prema francuskom predsjedniku, našalivši se da se Macron “još uvijek oporavlja od desnog krošea u čeljust”.

Macron je Trumpove komentare nazvao “neelegantnima i nedostojnima razine”.

Britanski kralj Charles III uzvratio je šalom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu tijekom državne večere u Bijeloj kući, aludirajući na njegovu raniju izjavu da bi bez američke pomoći u Drugom svjetskom ratu Europljani danas govorili njemački.

Osvrćući se na kolonijalnu prošlost, Charles je primijetio da bi Amerikanci danas vjerojatno govorili francuski da nije bilo Britanaca.

Sada je stigla reakcija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je Xuu, uz video u kojem Charles ismijava Trumpa, kratko napisao da će govoriti francuski bez Britanaca:

“To bi bilo šik”!

Podsjetimo, Charles se tijekom nazdravljanja na gala večeri osvrnuo na Trumpove komentare sa summita u Davosu u siječnju, gdje je američki predsjednik optužio europske saveznike da se oslanjaju na američku vojnu pomoć od Drugog svjetskog rata.

– Gospodine predsjedniče, nedavno ste primijetili da bi bez Sjedinjenih Država europske zemlje govorile njemački. “Usudio bih se dodati da biste vi govorili francuski da nije bilo nas”, reče Charles.

Kraljeve primjedbe odnosile su se na povijesno rivalstvo između britanskih i francuskih kolonijalnih sila koje su se borile za prevlast nad sjevernoameričkim kontinentom prije nego što su Sjedinjene Države proglasile neovisnost prije 250 godina.

Unatoč napetostima između Londona i Washingtona oko rata u Iranu, atmosfera na večeri bila je srdačna, a oba su čelnika naglasila “poseban odnos” svojih zemalja.

Charles je nastavio u šaljivom tonu, komentirajući i opsežnu obnovu istočnog krila Bijele kuće, gdje je Trump, bivši nekretninski mogul, dao izgraditi veliku plesnu dvoranu vrijednu 400 milijuna dolara.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je takozvane “srednje velike sile” da se ujedine i suprotstave Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, piše Bloomberg.

Macron je snažno naglasio tu poruku tijekom svog ovotjednog posjeta Aziji, gdje je razgovarao o sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac i jačanju suradnje s Južnom Korejom i Japanom – zemljama koje osjećaju posljedice rasta cijena energenata dok rat u Iranu drži tjesnac zatvorenim.

– Naš cilj nije biti vazal dviju hegemonističkih sila. Ne želimo ovisiti o dominaciji, recimo, Kine, niti želimo biti previše izloženi nepredvidivosti SAD-a – rekao je studentima u Seulu.

Dodao je da europske zemlje dijele zajedničke interese sa zemljama poput Japana i Južne Koreje u pitanjima međunarodnog prava, demokracije, klimatskih promjena i globalnog zdravlja.

Macron je naveo i druge zemlje koje vidi kao dio takvog saveza: Australiju, Brazil, Kanadu i Indiju.

Zajedno, tvrdi on, grupa može surađivati ​​u područjima umjetne inteligencije, svemira, energije, nuklearne energije, obrane i sigurnosti – “što god”.

Macron, koji je na čelu jedine nuklearne sile Europske unije i njene najjače obrambene industrije, dugo je zagovarao ideju da bi Europa trebala biti protuteža SAD-u i Kini.

Tijekom posjeta Kini 2023. izazvao je bijes saveznika kada je rekao da Europska unija ne bi trebala biti “vazal” SAD-a.

Tada je upozorio i na opasnost od uvlačenja u sukob oko Tajvana, u vrijeme dok Kina izvodi vojne vježbe oko tog samoupravnog otoka.

Posljednjih godina, u tradiciji politike koju je uspostavio Charles de Gaulle, Macron pokušava usmjeriti srednji kurs između Kine i SAD-a, upozoravajući na opasnost od podjele globalnog poretka.

No, u okolnostima u kojima Amerika zaobilazi međunarodne institucije, francuski stav dobiva novo značenje, navodi Bloomberg.

Macron će dodatno naglasiti tu poruku u lipnju kada bude domaćin summita G7 u Francuskoj.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump ponovno napada NATO i saveznike, posebno Francusku i Južnu Koreju, optužujući ih da mu nisu dovoljno pomogli u ratu protiv Irana.

Trump je posebno kritizirao Francusku jer nije dopustila američkim vojnim zrakoplovima da prelijeću njezin teritorij, nazvavši zemlju “vrlo beskorisnom” i rekavši: “SAD će to zapamtiti”, u objavi na društvenim mrežama.

Macron je više puta naglasio da Francuska nije bila konzultirana oko rata i da u njemu ne sudjeluje.

– Sjedinjene Američke Države su velika zemlja – rekao je Macron, ali je upozorio da njihov pristup nosi rizik otvaranja “Pandorine kutije”.

– Ne vjerujem da ćemo situaciju riješiti samo bombardiranjem ili vojnim operacijama – rekao je, aludirajući na Iran.

Kao primjere naveo je Irak, Siriju i Afganistan.

– Nikada ne uspijemo.

Macron je umjesto toga pozvao na uspostavu mehanizma za deeskalaciju s Iranom i predložio organiziranje misije za pratnju brodova kroz Hormuški tjesnac nakon što bombardiranje prestane.

Sukob na Bliskom istoku gotovo je zaustavio komercijalni promet kroz tjesnac, kojim prolazi gotovo petina svjetskog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pohvalio je europsku “predvidljivost” tijekom posjeta Japanu, u očitoj kritici američkog predsjednika Donalda Trumpa, javlja AFP.

– Svjestan sam da se Europa ponekad može doživljavati kao kontinent koji je sporiji od drugih – rekao je Macron pred japanskim gospodarstvenicima i investitorima u Tokiju.

– Ali predvidljivost ima svoju vrijednost i to smo pokazali svih ovih godina, a usudio bih se reći i zadnjih tjedana: tu smo gdje znate da ćemo biti – dodao je.

Macron je kritizirao zemlje koje tvrde da djeluju brže od svojih saveznika, ali u isto vrijeme nisu pouzdane.

– Ne znate hoće li on prekosutra biti na toj poziciji i hoće li sutra donijeti odluku koja vam može naštetiti, a da vas o tome nije ni obavijestio – rekao je.

AFP navodi da je to očita referenca na američko-izraelski rat protiv Irana, koji je doveo do praktičkog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne rute za japanski uvoz energije.

Američki predsjednik Donald Trump jučer je kritizirao Francusku rekavši na društvenim mrežama da je Pariz bio “vrlo beskoristan” tijekom rata s Iranom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da Francuska i njezini saveznici pripremaju čisto obrambenu pomorsku misiju s ciljem ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i osiguravanja pratnje za brodove nakon što završi najintenzivnija faza sukoba na Bliskom istoku.

Tijekom posjeta južnom Cipru, Macron je rekao da će se predložena operacija usredotočiti na obnovu pomorskog prometa kroz ovaj strateški plovni put, ključnu rutu za globalni transport nafte i plina.

Misija će, rekao je Macron, omogućiti siguran prolaz trgovačkim brodovima i osigurati nesmetan protok energetskih resursa kroz tjesnac nakon što se sukob smiri.

Tijekom posjeta, Macron je također najavio povećanu prisutnost francuske mornarice duž ključnih plovnih putova koji povezuju istočni Mediteran, Crveno more i vode u blizini Hormuškog tjesnaca.

– Ukupno će francuska prisutnost, koja će biti raspoređena iz istočnog Sredozemlja, u Crvenom moru i neposredno uz obalu Hormuza, uključivati ​​osam fregata, dva amfibijska nosača helikoptera i naš nosač zrakoplova – rekao je Macron.

Dodao je da će francuski nosač zrakoplova “Charles de Gaulle”, koji trenutno operira u blizini grčkog otoka Krete, biti dio ovog raspoređivanja.

Macron je također rekao da će Francuska osigurati dvije dugoročne fregate za operaciju Aspides, pomorsku misiju Europske unije pokrenutu 2024. kako bi zaštitila trgovački promet u Crvenom moru.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s iranskim kolegom Masoudom Pezeshkianom, poručivši da je sloboda plovidbe u regiji imperativ, dok je repatrijaciju francuskih državljana nazvao apsolutnim prioritetom.

Macron je putem društvene mreže X potvrdio da je fokus razgovora bio na trenutnoj deeskalaciji i prekidu vojnih aktivnosti Teherana.

Tijekom razgovora bio je izravan u zahtjevima koji se odnose na sigurnost svjetskih trgovačkih putova, posebno se osvrnuvši na strateški važan prolaz koji je trenutno u blokadi.

– Naglasio sam potrebu da Iran odmah prestane s napadima na zemlje u regiji. Iran također mora jamčiti slobodu plovidbe okončanjem de facto zatvaranja Hormuškog tjesnaca – napisao je Macron.

Osim regionalne sigurnosti, francuski čelnik istaknuo je kako Pariz pozorno prati sudbinu svojih građana koji se nalaze u Iranu.

Kao “apsolutni prioritet” istaknuo je sigurnost i povratak u domovinu Cecile Kohler i Jacquesa Parisa, francuskog para koji su ranije bili zatvoreni, a trenutno se nalaze u krugu francuskog veleposlanstva u Teheranu, javlja Al Jazeera.

Francuska je tijekom dijaloga još jednom izrazila duboku zabrinutost zbog smjera u kojem ide iranska vojna tehnologija.

Macron je ponovio rezerve Pariza prema iranskom nuklearnom programu, programu balističkih projektila i ukupnim destabilizirajućim aktivnostima u regiji.

Unatoč oštrim porukama i neslaganjima, Macron je potvrdio da su se oba čelnika složila ostati u izravnom kontaktu kako bi pokušali izbjeći daljnje sukobe većih razmjera.

Francuska će povećati svoj nuklearni arsenal i proširiti odvraćanje kako bi uključila druge europske zemlje, što je značajan napredak u njezinoj nuklearnoj obrambenoj politici.

U govoru u Bretanji, predsjednik Emmanuel Macron objasnio je promjene kao odgovor na sve nestabilnije strateško okruženje.

– Sljedećih 50 godina bit će doba nuklearnog oružja – rekao je Macron, prenosi BBC.

Govoreći s mornaričkim časnicima ispred nuklearne podmornice u bazi Île Longue u blizini luke Brest, rekao je da će se broj francuskih nuklearnih bojevih glava povećati sa sadašnje razine od oko 300.

Najavio je porinuće nove nuklearne podmornice 2036. godine koja će se zvati “Nepobjedivi”.

Rekao je da je još osam europskih zemalja, Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Nizozemska, Belgija, Grčka, Švedska i Danska, pristalo sudjelovati u novoj strategiji “naprednog odvraćanja”.

Macron je rekao da osam europskih zemalja može sudjelovati u vježbama francuskih zračnih nuklearnih sposobnosti – tzv. force de frappe – i također ugostiti zračne baze u kojima bi se mogli smjestiti francuski nuklearni bombarderi.

To bi omogućilo francuskim strateškim zračnim snagama (FAS) da se “razmjeste diljem europskog kontinenta… komplicirajući time izračune naših protivnika”, rekao je predsjednik.

Dodao je da će francuski partneri također sudjelovati u razvoju “pomoćnih” sposobnosti prema novoj nuklearnoj doktrini: sustavi ranog upozoravanja bazirani u svemiru, protuzračna obrana za obaranje nadolazećih bespilotnih letjelica i projektila te projektili dugog dometa.

Dužnosnici opisuju promjenu kao najznačajniju u francuskom strateškom razmišljanju od 1960., ali “napredno odvraćanje” još uvijek zadržava veći dio izvornog koncepta kako ga je definirao tadašnji predsjednik Charles de Gaulle.

Partnerskim zemljama neće biti dana nikakva izričita “jamstva”, a francuski će predsjednik zadržati isključivu ovlast odlučivanja kada će nuklearna raketa biti lansirana.

Cilj ostaje uvjeriti potencijalne protivnike da će, “ako se usude napasti Francusku… cijena koju će platiti biti neodrživa”, rekao je Macron.

Do sada je bilo namjernih nejasnoća o tome što Francuska smatra svojim “vitalnim interesima”, čiji bi napad izazvao nuklearni odgovor.

Posljednjih godina vlade su nagovijestile da bi “vitalni interesi” mogli uključivati ​​interese u Europi.

Macronovo “napredno odvraćanje” daje ovom konceptu jasniji oblik – iako, u skladu s općom teorijom odvraćanja, ništa nije eksplicitno određeno.

Po istom principu, Macron je rekao da Francuska više neće javno objavljivati ​​broj nuklearnih bojevih glava koje posjeduje.

Francuska već ima sporazum o suradnji s jedinom drugom europskom nuklearnom silom – Ujedinjenim Kraljevstvom.

Nedavno su britanski dužnosnici po prvi put sudjelovali u vježbama francuskog FAS-a.

Ubrzo nakon govora, Francuska i Njemačka zajednički su najavile planove za “bližu suradnju” u području nuklearnog odvraćanja.

Dvije zemlje “poduzet će prve korake ove godine, uključujući njemačko sudjelovanje u francuskim nuklearnim vježbama… I razvoj konvencionalnih sposobnosti s europskim partnerima”, navodi se u tekstu koji su potpisali Macron i njemački kancelar Friedrich Merz.

– Ova će suradnja nadopuniti, a ne zamijeniti nuklearno odvraćanje NATO-a – rekli su tada.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je danas na hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a, upozorivši da izbijanje rata između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana ima “ozbiljne posljedice” za međunarodni mir i sigurnost.

Macronov ured objavio je da je imao odvojene razgovore s čelnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana i predsjednikom autonomne regije Kurdistan.

Francuska je spremna rasporediti potrebne resurse kako bi zaštitila svoje najbliže partnere na njihov zahtjev, objavio je Macron na Platformi X.

– Sadašnja eskalacija je opasna za sve. Ona mora prestati. Iranski režim mora shvatiti da sada nema druge mogućnosti osim uključiti se u pregovore u dobroj vjeri kako bi okončao svoje nuklearne i balističke programe, kao i destabilizaciju regije – rekao je Macron.

Dodao je da je to “apsolutno kritično za sigurnost svih na Bliskom istoku”.

Iranski narod također mora biti u mogućnosti slobodno graditi svoju budućnost. Masakri koje provodi islamski režim diskreditiraju ga i traže da se narodu da glas. Što prije, to bolje – rekao je.

Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su danas napade na Iran, gurajući Bliski istok u novi sukob za koji je predsjednik Donald Trump rekao da će okončati sigurnosnu prijetnju Sjedinjenim Državama i dati Irancima priliku da svrgnu svoje vladare.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se svjetskim čelnicima i poslovnim čelnicima na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, upozorivši na ono što je nazvao “opasnim pomakom prema svijetu bez pravila”.

Macronov govor uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio poruku za koju je tvrdio da ju je primio od Macrona u kojoj se predlaže sastanak G7 na marginama foruma u Davosu u Švicarskoj.

Francuski predsjednik je u svom obraćanju upozorio da je sadašnje razdoblje obilježeno činjenicom da se međunarodno pravo “gazi”, dok “pravo jačeg” sve više preuzima primat u globalnim odnosima.

– Ovo je, očito, vrlo zabrinjavajuće vrijeme – rekao je Macron, izravno se referirajući na agresivnu vanjsku politiku administracije Donalda Trumpa.

Posebno je kritizirao nedavne trgovinske sporazume sklopljene sa SAD-om pod prijetnjom carina, istaknuvši da takvi sporazumi “potkopavaju izvozne interese, traže maksimalne ustupke i otvoreno ciljaju na slabljenje i podjarmljivanje Europe”.

Pritom je Macron ponovno istaknuo svoj stav da su prijetnje carinama koje se koriste kao “poluga pritiska na teritorijalni suverenitet” neprihvatljive.

Francuski predsjednik ponovno se pojavio noseći tamne naočale kakve je nosio glavni glumac Tom Cruise u filmu “Top Gun”, što je objasnio kao bezopasnu kapilarnu suzu u njegovom oku.