Europska komisija prihvatila je prijedlog Bosne i Hercegovine za privremeno izuzeće BiH iz primjene Mehanizma prilagodbe granice ugljika (CBAM).

– Službeno smo obaviješteni od strane nadležne direkcije da je Europska komisija prihvatila naše prijedloge i ugradila ih u prijedlog izmjena CBAM uredbe, koji je upućen u zakonodavnu proceduru Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije – rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Predložene izmjene CBAM uredbe omogućuju izračun emisija električne energije uzimajući u obzir stvarni miks električne energije zemlje izvoznice, uključujući proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok se ujedno pojednostavljuje postupak dokazivanja stvarnih emisija.

Također je moguće prepoznati električnu energiju isporučenu putem ugovora o otkupu električne energije, uključujući ugovore sklopljene preko posrednika, kako bi se utvrdile stvarne emisije.

Također je predloženo da se navedene izmjene primjenjuju retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine, čime bi se otklonile poteškoće s kojima se suočavaju izvoznici električne energije iz Bosne i Hercegovine.

Ministar Košarac je naglasio da su nadležne institucije na svim razinama vlasti u BiH uložile maksimalne napore kako bi upozorile Europsku komisiju na zabrinjavajuće posljedice primjene CBAM-a na domaći elektroenergetski sektor.

– Europska komisija je prepoznala vjerodostojnost našeg zahtjeva i predložila izmjene CBAM uredbe, koje predstavljaju značajan korak ka pravednijoj primjeni CBAM-a i očuvanju konkurentnosti izvoznika električne energije iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta na tržištu Europske unije – rekao je Košarac.

Istovremeno, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine pripremilo je Prijedlog odluke o usvajanju Metodologije za proračun faktora emisije ugljičnog dioksida iz elektroenergetske mreže u Bosni i Hercegovini, čime su stvoreni preduvjeti za pravovremenu primjenu novih europskih pravila.

– Prvim amandmanom Europske komisije, zajedno s Prijedlogom odluke koju je pripremilo Ministarstvo, značajno će se smanjiti trošak izvoza električne energije na tržište Europske unije. Prema našim procjenama, uštede bi mogle biti i do 13 milijuna eura godišnje, što jača konkurentnost domaće elektroprivrede i štiti prihode od izvoza – rekao je Košarac.

Istaknuo je kako je cilj svih aktivnosti zaštita interesa domaćeg elektroenergetskog sektora i jačanje ukupne gospodarske aktivnosti u BiH.

Prijedlog izmjena Uredbe CBAM trenutno je u zakonodavnoj proceduri Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će nastaviti aktivnu suradnju s europskim institucijama do njegovog konačnog usvajanja, priopćeno je iz Kabineta ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ozbiljna energetska kriza na Kubi uskoro bi mogla postati još teža, upozorio je u srijedu ministar energetike te zemlje.

Pošiljka ruske nafte, koju je Rusija donirala krajem ožujka, u međuvremenu je potrošena, rekao je kubanski ministar energetike i rudarstva Vicente de la O Levy tijekom posebnog televizijskog obraćanja u srijedu navečer, javlja CNN.

– Situacija je vrlo napeta, temperature rastu, a situacija postaje sve teža – rekao je de la O Levy na kubanskoj državnoj televiziji, aludirajući na vruće ljetne mjesece na karipskom otoku, kada potrošnja energije dodatno raste.

Posljednjih su dana male skupine Kubanaca izašle na ulice, uglavnom noću, lupajući loncima i tavama prosvjedujući zbog sve dužih nestanaka struje.

Vidno zabrinuti dužnosnik nekoliko je puta ponovio kako su zalihe goriva potrebne za rad ionako oslabljene elektromreže gotovo u potpunosti potrošene.

– Apsolutno nemamo dizela – rekao je.

Nakon američkog pritiska na kubanskog saveznika, naftom bogatu Venezuelu, u siječnju i nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa kubansku vladu proglasila nacionalnom sigurnosnom prijetnjom Sjedinjenim Državama, komunistička otočna država suočila se s naftnim embargom.

Osim jedne pošiljke ruske nafte, kubanski dužnosnici tvrde da su više od četiri mjeseca bili odsječeni od bilo kakvih isporuka nafte zbog američkih mjera.

Ta je donacija nafte potrošena početkom svibnja, a stanovnici Kube sada redovito trpe nestanke struje koji traju veći dio dana, a često i cijeli dan.

Neki Kubanci sada kažu da nemaju dovoljno struje ni za punjenje električnih mopeda ili mobitela. Mnogi se bude usred noći – tijekom kratkih razdoblja kada dođe do struje – kako bi obavili osnovne kućanske poslove poput pranja rublja ili kuhanja.

Iako je de la O Levy rekao da otok sve više koristi solarnu energiju zahvaljujući panelima koje je donirala Kina, upozorio je da oblačnost i vrijeme često uzrokuju velike oscilacije u proizvodnji električne energije.

Bez skupih baterija za skladištenje proizvedene energije, solarni paneli ne mogu pružiti značajno olakšanje tijekom noćnih sati, kada je potrošnja najveća.

– U Havani nestanci struje sada traju više od 20 do 22 sata dnevno – rekao je de la O Levy.

Administracija predsjednika Trumpa pokušava izvršiti pritisak na kubansku vladu da otvori zemlju političkim i gospodarskim reformama, te smijeni najviše vodstvo, kao uvjet za ukidanje gospodarskih sankcija.

Trump je ranije izjavio da je kubanska vlada na rubu kolapsa te da razmatra mogućnost upotrebe vojne sile protiv otoka.

Kubanski dužnosnici oštro su odbacili takav pritisak i poručili da će se silom suprotstaviti svakoj vojnoj intervenciji.

Američki State Department objavio je u srijedu da Sjedinjene Države nude Kubi 100 milijuna dolara pomoći za provedbu, kako kaže, “značajnih reformi kubanskog komunističkog sustava”.

– Odluka je na kubanskom režimu, hoće li prihvatiti našu ponudu pomoći ili uskratiti vitalnu pomoć koja spašava živote i, u konačnici, snositi odgovornost pred kubanskim narodom za blokiranje ključne pomoći – stoji u priopćenju.

Iransko ministarstvo energetike priopćilo je da je spremno za najgore moguće scenarije i pozvalo je javnost da ostane smirena zbog zabrinutosti oko opskrbe strujom.

Ministarstvo je u priopćenju navelo da je elektroenergetska mreža u zemlji decentralizirana te je pozvalo građane da se ne obaziru na glasine o dugotrajnim prekidima struje.

Iranski prvi potpredsjednik Mohammad Reza Aref također je pokušao umiriti javnost, rekavši u objavi na društvenoj mreži Company X da se nacionalnom sigurnošću i stabilnošću infrastrukture upravlja preciznim izračunima.

Dodao je da je vlada finalizirala mjere za sve moguće scenarije te da nijedna prijetnja ne prelazi razinu pripravnosti Irana, pozivajući građane da ostanu mirni.

Američki predsjednik Donald Trump postavio je rok do 20 sati po istočnom vremenu u utorak i zaprijetio da će uništiti svaki most i elektranu u Iranu ako Teheran ponovno ne otvori Hormuški tjesnac i ne postigne dogovor.

Regionalne eskalacije nastavile su se otkako su Izrael i SAD pokrenuli ofenzivu protiv Irana 28. veljače.

Teheran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima usmjerenim na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američka vojna sredstva, uzrokujući žrtve, oštećujući infrastrukturu i remeteći globalna tržišta i zrakoplovstvo.

Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku povećavaju neizvjesnost u opskrbi energentima, što se gotovo uvijek odražava na cijenu barela na svjetskim burzama.

Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje gotovo u potpunosti ovise o uvozu nafte i naftnih derivata, ovakva kretanja imaju izravne posljedice.

Kad gorivo poskupi, upozoravaju ekonomisti, gotovo je neizbježna lančana reakcija – skuplji transport, skuplja proizvodnja i u konačnici skuplji proizvodi na policama.

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovno rastu, a prognoze ekonomista su nesigurne i pesimistične. Nestabilnost na svjetskom tržištu već se prelijeva i na domaće pumpe.

Stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena goriva mogao izazvati novi val poskupljenja osnovnih proizvoda.

– Danas imate predsjednika najmoćnije države koji kaže: “Računali smo da ćemo ratovati barem do rujna”. Dakle, do rujna napadate Iran, a posljedice takvih napada su katastrofalne u smislu međunarodnih tokova nafte, kapitala i svega ostalog. Sve u svemu, to je jako loše i loše se odražava na obične ljude – rekao je sociolog prof. dr.sc. Drago Vuković za FTV.

Najprije će biti pogođeni sektori koji ovise o prometu i energiji. Poljoprivreda, industrija i proizvodnja hrane.

– Inflacija je na pomolu i cijene će sigurno rasti. Najprije je poskupjelo gorivo, a potom će najvjerojatnije poskupjeti pekarski proizvodi koji obično prvi prate takve trendove. Za ostalo ćemo vidjeti, ali je sigurno da će situacija biti teška – rekao je Jovan Vasilič, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” Bijeljina.

Posebno je osjetljiv sektor proizvodnje hrane. Rast cijena goriva povećava troškove obrade tla, transporta i distribucije, za što proizvođači upozoravaju da će dodatno pritisnuti cijene.

– Mislim da smo već u problemu i da ćemo biti u još većem, ako ne pokušamo postići dogovor da zaštitimo poljoprivrednike, odnosno da donesemo zakon o poticajima – rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Pekari ističu da poskupljenje goriva izravno poskupljuje transport i proizvodnju, ali da je još prerano procjenjivati ​​koliko bi kruh i pekarski proizvodi mogli poskupjeti.

– Ne znamo što će drugi dobavljači učiniti, hoće li dizati cijene i za koliko. Kad oni podignu cijene, mi ćemo na temelju tih poskupljenja napraviti kalkulaciju i onda ćemo točno znati koliko će poskupjeti. U ovom trenutku ne bih nagađao da li će to biti deset ili dvadeset feninga – rekao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

U zemlji u kojoj su primanja ograničena, a cijene hrane ionako visoke, svako novo poskupljenje dodatno opterećuje svakodnevni život građana.

– Došli smo u poziciju da živimo po principu “radi što znaš i umiješ”. Mislim da vam nitko ne može dati točnu procjenu kuda sve ovo ide – rekao je jedan od građana.

Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama važno spriječiti paniku i moguće nestašice na tržištu.

– Vlade mogu reagirati određenim interventnim uvozom, odnosno pokušati kroz proračun osigurati robu koje nemamo dovoljno na zalihama, kako bismo mogli intervenirati u slučaju eventualne nestašice, jer se upravo toga ljudi najviše boje – istaknuo je Vasilič.

Vuković je apelirao na građane da ne paničare.

– Apeliram na građane da ne paničare. Ova vrsta sukoba nije poput sukoba koji su bili karakteristični za naše prostore. Loše je što nam ovakvi sukobi utiču na standard, poskupljuju život i stvaraju osjećaj straha – kazao je Vuković.

Gdje je granica rasta cijena, za sada je teško procijeniti. Ono što je sigurno je da će i proizvođači i građani naredne mjesece dočekati s puno više opreza u planiranju troškova.

Pripadnike vodenih znakova – ribe, rakove i škorpione – očekuje snažno i dinamično razdoblje koje traje do 9. travnja.

Ulazak Marsa u znak Riba 2. ožujka potaknuo je val energije koji ovim znakovima donosi dodatnu hrabrost, odlučnost i unutarnju snagu da krenu za onim što stvarno žele.

Mars simbolizira akciju, inicijativu i borbeni duh. Kada se nađe u znaku Riba, njegova energija poprima drugačiji, suptilniji oblik. Umjesto izravne i nagle akcije, naglasak je stavljen na intuiciju, emocije i unutarnji osjećaj pravog trenutka. Upravo takva kombinacija može biti snažan pokretač, pogotovo uoči punog Mjeseca i pomrčine Mjeseca u Djevici 3. ožujka, kada mnoge stvari izlaze na vidjelo i zahtijevaju konkretne poteze.

Ovaj astrološki položaj posebno odgovara ribama, rakovima i škorpionima. Mars u Ribama spaja energiju akcije sa svijetom mašte, duhovnosti i empatije. Motivacija dolazi iznutra – iz srca, iz potrebe da se pomogne, razumije i zaštiti. Nije to energija koja se nameće bukom, već ona koja djeluje tiho, ali ustrajno.

Ljudi pod tim utjecajem često biraju nenasilan pristup i izbjegavaju otvorene sukobe. Njihova prednost leži u sposobnosti da osjete atmosferu i prepoznaju pravi trenutak za potez. Kreativnost je dodatno naglašena – mnogi će svoju energiju usmjeriti kroz umjetnost, glazbu, film, ples ili humanitarni rad.

No, Mars u Ribama ima i svoju osjetljiviju stranu. Promjenjivo raspoloženje može dovesti do neodlučnosti ili rasipanja energije. Postavljanje granica ponekad je izazov, jer postoji tendencija izbjegavanja sukoba pod svaku cijenu. Potisnuti bijes ili nezadovoljstvo mogu se nakupiti i kasnije izbiti na neočekivane načine.

U najboljem slučaju, ovaj položaj Marsa donosi duboku unutarnju snagu – hrabrost za opraštanje, razumijevanje tuđe boli i djelovanje sa suosjećanjem. To je energija koja možda nije najglasnija, ali je postojana i vođena vjerom, intuicijom i osjećajem dubljeg smisla.