Vlada Federacije BiH danas je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku o odobravanju veleprodajne cijene prirodnog plina za distribucijska poduzeća na području Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od 1. srpnja 2026. godine, koja iznosi 990,19 KM/1.000 Sm³, odnosno 0,99019. KM/Sm³, donja ogrjevna vrijednost prirodnog plina.

U cijenu prirodnog plina nije uračunat porez na dodanu vrijednost, priopćeno je iz Vlade.

Za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti.

Kako je pojašnjeno, Federalnom ministarstvu trgovine dostavljen je zahtjev poduzeća Energoinvest dd Sarajevo za davanje suglasnosti za promjenu veleprodajne cijene prirodnog plina prema distributivnim društvima u Federaciji BiH.

Uz navedeni zahtjev dostavljeno je i mišljenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, kao resornog ministarstva, kao i Odluka direktora poduzeća Energoinvest dd Sarajevo o utvrđivanju veleprodajne cijene prirodnog plina za distributivna poduzeća (povlaštene tarifne kupce).

U ovom zahtjevu Energoinvest dd Sarajevo navodi da se nova veleprodajna cijena prirodnog plina za distribucije (povlaštene tarifne kupce) treba povećati za 14,42 posto, odnosno sa sadašnjih 865,40 KM/1000 Sm³ na 990,19 KM/1000 Sm³, bez poreza na dodanu vrijednost.

Naglašeno je da je korekcija cijene prirodnog plina u Federaciji BiH uvjetovana povećanjem nabavne cijene od dobavljača Gazprom Exporta za 14,42 posto. Pojašnjeno je da dobavljač utvrđuje cijenu za svako tromjesečje na temelju unaprijed utvrđenih ugovorenih parametara te je tako za treći kvartal 2026. godine dostavio povećanje navedenog iznosa u odnosu na prethodno tromjesečje.

Također je navedeno da je povećanje nabavne cijene prirodnog plina uzrokovano rastom cijena prirodnog plina i nafte na svjetskom tržištu, kao i aktualnim geopolitičkim okolnostima koje utječu na formiranje cijena energenata u Europi.

Iz Federalnog ministarstva trgovine ističu da ova korekcija nije rezultat administrativne odluke institucija Federacije BiH ili domaćih distributera, već je isključivo rezultat povećanja nabavne cijene prirodnog plina na međunarodnom tržištu.

Ističu da Ministarstvo, sukladno važećim propisima, ne utvrđuje niti utvrđuje cijenu prirodnog plina, već provodi zakonom propisani postupak davanja suglasnosti na veleprodajnu cijenu, nakon razmatranja dostavljene dokumentacije i pribavljenog mišljenja resornog ministarstva.

Također podsjećaju da je tijekom drugog kvartala 2026. godine, u razdoblju izraženih poremećaja na međunarodnom energetskom tržištu i značajnih poskupljenja u Europi, koordinacijom Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlade Federacije BiH i Energoinvesta, uspjela zadržati povoljniju veleprodajnu cijenu prirodnog plina do kraja sezone grijanja.

– Na ovaj način su građani, gospodarstvo i javne ustanove zaštićeni od poskupljenja u razdoblju kada je potrošnja prirodnog plina bila najveća. Aktualna korekcija cijena dolazi nakon završetka ogrjevne sezone i predstavlja usklađivanje veleprodajne cijene s povećanim troškovima nabave na međunarodnom tržištu, koji se više ne mogu apsorbirati bez ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom.

Unatoč izazovima na međunarodnom energetskom tržištu, ohrabruje činjenica da se opskrba prirodnim plinom u Federaciji BiH odvija redovito i bez smetnji. Korekcija cijena temelji se na unaprijed definiranim ugovornim parametrima i pokazateljima međunarodnog tržišta, koji osiguravaju transparentnost sustava i kontinuitet sigurne opskrbe građana i gospodarstva – priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

U priopćenju se dodaje da će Ministarstvo iu narednom razdoblju, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, nastaviti pažljivo pratiti kretanja na domaćem i međunarodnom energetskom tržištu, te djelovati isključivo na temelju objektivnih ekonomskih pokazatelja i važećih propisa, vodeći računa o zaštiti javnog interesa, sigurnosti opskrbe i stabilnosti energetskog sustava Federacije BiH.

Makedonska državna elektroprijenosna kompanija (MEPSO) pokrenut će arbitražni spor protiv sarajevskog Energoinvesta vrijedan 19 milijuna eura zbog propalog projekta izgradnje dalekovoda od Bitole do granice s Albanijom, javlja 360stupnjeva.mk.

Problemi između dviju tvrtki traju već godinama.

Naime, Energioinvest je trebao graditi dalekovod od Bitole do granice s Albanijom, ali je MEPSO jednostrano raskinuo ugovor, nezadovoljan napredovanjem radova.

No, u predarbitražnom postupku odlučeno je da MEPSO mora Energoinvestu isplatiti šest milijuna eura odštete.

Nakon toga u makedonskoj tvrtki donose odluku o pokretanju arbitraže, a to je novinarima prije nekoliko dana najavio generalni direktor MEPSO-a Burim Ljatifi.

Kaže da će tražiti odštetu od 19 milijuna eura jer je Energoinvest u predviđenom roku izgradio samo 24 od planiranih 269 stupova, što predstavlja samo 4,4 posto ukupnih radova.

Govoreći o kronologiji događaja, Ljatifi je rekao da je ugovor sa sarajevskim Energoinvestom potpisan 2020. godine po sistemu ključ u ruke, što po zakonu uključuje vrijednost svih nepredviđenih radova i striktno isključuje mogućnost promjene cijena.

Energoinvest dd Sarajevo obavještava javnost da se obratio Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine sa zahtjevom za institucionalnu reakciju radi zaštite neovisnosti i nepristranosti pravosuđa, povodom javnih istupa Nedeljka Eleka, direktora Sarajevo-Gas ad Istočno Sarajevo, povodom nepravomoćne presude Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu od 20.04.2026. godina.

Energoinvest ističe da ovim obraćanjem ne želi i ne može zauzeti bilo kakav stav o meritumu presude niti utjecati na eventualni žalbeni postupak pred Višim privrednim sudom Republike Srpske, već isključivo traži zaštitu institucionalnih pretpostavki za neovisno i nepristrano odlučivanje i eventualno sprječavanje pritiska na sud koji odlučuje u drugom stupnju.

– Povod obraćanja je javna kampanja koja je uslijedila nakon presude, a u kojoj je sudska odluka okvalificirana kao “ludost” i “pravna besmislica”, uz istovremenu osobnu diskreditaciju sutkinje i dovođenje u pitanje njezinog profesionalnog integriteta. U javnom prostoru spor je predstavljen kroz politički narativ, praćen tvrdnjama o sistemskoj pristranosti, te pozivima izvršnoj vlasti da „zaštiti“ jednu stranu u postupku koji nije pravomoćno okončan, uključujući i javni apel upućen ministru pravde RS Goranu Selaku.

U tom kontekstu, Energoinvest je zatražio da VSTV BiH, u granicama svojih zakonskih ovlasti i bez utjecaja na sudski postupak, navedene okolnosti razmotri kao pitanje koje može utjecati na neovisnost i integritet pravosuđa, zauzme jasan institucionalni stav da se nezadovoljstvo sudskim odlukama realizira isključivo kroz zakonske postupke, te javno ukaže da je diskreditacija sudova i sudaca političkih pritisaka u nepravomoćnim predmetima nespojive s načelima neovisnog i nepristranog pravosuđa, kao i po potrebi pribaviti relevantne informacije od nadležnih pravosudnih tijela o eventualnom postojanju ili percepciji pritisaka – priopćeno je iz Energoinvesta.

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu presudio je u korist poduzeća Energoinvest u sporu protiv Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo, kojim je tuženom naloženo da plati iznos od gotovo tri milijuna KM, uz dodatnu obvezu plaćanja troškova parničnog postupka u iznosu većem od 180.000 KM.

Spor je pokrenut početkom 2024. godine, nakon jednostranog i kontroverznog povećanja cijena transporta prirodnog plina, kao i najave obustave isporuka od strane Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo i njihovog direktora Nedeljka Eleka.

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu presudio je u korist poduzeća Energoinvest u sporu protiv Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo, kojim je tuženom naloženo da plati iznos od gotovo tri milijuna KM, uz dodatnu obvezu plaćanja troškova parničnog postupka u iznosu većem od 180.000 KM.

Spor je pokrenut početkom 2024. godine, nakon jednostranog i kontroverznog povećanja cijena transporta prirodnog plina, kao i najave obustave isporuka od strane Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo i njihovog direktora Nedeljka Eleka. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić tada je osporio navedene cijene i poslovnu praksu iz prethodnog razdoblja, ocijenivši ih neusklađenima s važećim regulatornim okvirom, te zatražio povrat sredstava po osnovu već izvršenih uplata.

Sud je svojom odlukom potvrdio ključne navode Energoinvesta ističući da je transport prirodnog plina regulirana djelatnost od javnog interesa, te da operator sustava nema ovlasti samostalno utvrđivati ​​cijene bez prethodne suglasnosti nadležnog regulatora. Utvrđeno je da su osporene tarife primijenjene bez potrebne suglasnosti, čime je potvrđena osnovanost zahtjeva za povrat sredstava, priopćeno je iz Energoinvesta.

– Ovom presudom dodatno je potvrđeno da je postupanjem uprave Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo nastala materijalna šteta koja je predmet sudske naplate, dok su zahtjevi i pravovremena reakcija Energoinvesta potvrđeni kao osnovani i u skladu sa zakonom.

Važno je istaknuti da ova presuda dolazi samo nekoliko dana nakon što je Energoinvest osporio potraživanja makedonskog MEPSO-a u iznosu od 19,2 milijuna eura i na arbitraži DAB-a ishodio povoljan ishod u vrijednosti od gotovo šest milijuna eura. Time je zatvoren ciklus nepovoljnih ugovornih odnosa iz prethodnog razdoblja, uz jasnu potvrdu da Energoinvest odlučno upravlja procesima i dosljedno štiti interese kompanije – priopćeno je iz Energoinvesta.

Vlada Federacije BiH danas je na telefonskoj sjednici dala suglasnost na veleprodajnu cijenu plina za distribucijska poduzeća na području Federacije Bosne i Hercegovine od 1. travnja.

Kako je najavljeno, nova cijena iznosi 865,40 KM za 1.000 standardnih metara kubnih nakon dosadašnjih 827,42 KM.

Porez na dodanu vrijednost nije uključen.

– Zahtjev Energoinvesta Sarajevo za suglasnost za promjenu veleprodajne cijene prirodnog plina prema distributivnim kompanijama u Federaciji BiH dostavljen je Ministarstvu trgovine FBiH.

Također, u obrazloženju zahtjeva dodatno je naglašeno da je tijekom prvog tromjesečja 2026. godine cijena za krajnje kupce zadržana nepromijenjena, unatoč značajnim oscilacijama na europskim tržištima, te da predložena korekcija za drugi kvartal predstavlja minimalno povećanje koje je još uvijek znatno niže u odnosu na referentne burzovne vrijednosti i cijene u Europi – navodi se u priopćenju.

Navedeno je i da je opskrbljivač plinom Gazprom Export doo dostavio koeficijent ukupne cijene uvećan za 4,59 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je osnova za određivanje cijene za naredni kvartal.

Vlada Federacije BiH je u siječnju ove godine donijela Odluku o davanju suglasnosti za povećanje veleprodajne cijene plina za 3,99 posto, s primjenom od 1. siječnja 2026. godine.

Vlada FBiH je na današnjoj telefonskoj sjednici zadužena da iz ovogodišnjeg federalnog proračuna osigura dodatnih 50.000 KM za izravnu potporu Organizacijskom odboru za obilježavanje godišnjice genocida nad Bošnjacima u “Sigurnoj zoni UN-a” Srebrenica, 11. srpnja 1995. godine.

– Zadužuje se Federalna uprava civilne zaštite da svoje ljudstvo, opremu i materijalno-tehnička sredstva stavi na raspolaganje za organizaciju i obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima i provođenje “Marša mira” 2026. godine – dodaju iz Vlade.

Energetski stručnjak Almir Bečarević tvrdi da u Federaciji BiH ne postoji pravni okvir koji Energoinvestu daje ekskluzivno pravo uvoza ukapljenog ili prirodnog plina, te dovodi u pitanje tvrdnje Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva.

Ministarstvo se oglasilo nakon tvrdnji MT Abraham grupe da su odabrani “za glavnog uvoznika američkog LNG-a u BiH”.

Prema Bečarevićevim riječima, važeći Zakon o energiji jasno propisuje da dozvole za trgovinu prirodnim plinom izdaje Regulatorna komisija za energetiku u Federaciji BiH (FERK), što znači da nijedan subjekt ne može imati monopol na tržištu.

Bečarević ističe da mu nije jasno na osnovu čega ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković govori o navodnoj malverzaciji u vezi s potpisanim ugovorom između Amerikanaca i MT Abraham grupe, ističući da su potpisivanju prisustvovali i ministri iz administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, što, kaže, potvrđuje da je proces vođen transparentno.

Podsjeća da plinovod još nije izgrađen, ali da je na plinskom tržištu uobičajena praksa da tvrtke unaprijed rezerviraju plinske kapacitete i količine kako bi bile spremne kada se infrastruktura dovrši. Memorandum potpisan na 20 godina, dodaje, predstavlja predradnju za konkretan ugovor koji bi, prema njegovim informacijama, mogao biti sklopljen do kraja 2026. godine.

Posebno ističe da je bit projekta Južne interkonekcije otvaranje tržišta i diversifikacija opskrbe plinom. To znači da bi svaki trgovac, s dozvolama FERC-a, imao pravo nabavljati plin iz raznih izvora – uključujući Katar, SAD ili druge proizvođače.

Bečarević smatra da je Federacija BiH danas među rijetkima u Europi koja još nema potpuno otvoreno tržište prirodnog plina, te upozorava da izgradnja Južne interkonekcije podrazumijeva ukidanje postojećeg modela s jednim dominantnim uvoznikom.

Dodaje da je sadašnja situacija rezultat postojećeg ugovora Energoinvesta s ruskim Gazpromom, a ne legalnog monopola, te naglašava da se tržište mora otvoriti kako bi konkurencija mogla donijeti drugačije i povoljnije cijene, ali to ne mora značiti ništa za krajnje potrošače.

– Otvoreno tržište znači sigurniju opskrbu i niže cijene. Ne može se nikome narediti da samo jedna tvrtka kupuje i prodaje plin – zaključio je Bečarević.

Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta, nije želio ništa komentirati. Osvrnuo se na jučerašnje pojašnjenje u priopćenju Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Federacije BiH.

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH oglasilo se povodom navoda vezanih uz tvrdnje tvrtke Abraham Group, u kojima se tvrdi da je ova tvrtka “odabrana za glavnog uvoznika američkog LNG-a u BiH”.

U priopćenju su naveli:

U Federaciji BiH, sukladno propisima, utvrđeno je tko ima pravni osnov za uvoz i promet prirodnog plina, a to je Energoinvest dd Sarajevo.

Izraelska MT Abraham Group, čiji je predsjednik kontroverzni Amir Gross Kabiri, objavila je da je u Washingtonu potpisala Memorandum o razumijevanju kojim se uspostavlja okvir za dugoročni ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

Kako se navodi u priopćenju, u Washingtonu je u utorak održan Transatlantski summit o sigurnosti opskrbe plinom u organizaciji predsjednika Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju i ministra unutarnjih poslova Douga Burguma te potpredsjednika Vijeća i ministra energetike Chrisa Wrighta.

Kabiri u tom priopćenju tvrdi da su odabrani “kao glavni uvoznik američkog LNG-a u BiH”.

– Time će se osigurati stabilna opskrba Hercegovine energijom, što će podržati razvoj industrije, otvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarstvo da ostvari svoje pune potencijale. Želio bih izraziti svoju zahvalnost veleposlanici Kimberly Guilfoyle na njezinoj odlučnosti i predanosti u pripremi terena za daljnji razvoj energetskog sektora u regiji Balkana. Aktivno prisustvo Sjedinjenih Američkih Država u BiH potiče priliv novih investicija, što osigurava daljnji rast i sigurnost – naveo je Kabiri.

Više prijava protiv direktora Energoinvesta dd Sarajevo Mirze Ustamujića, kao i prijave u kojima se on, između ostalih, spominje, proslijeđeno je Posebnom odjelu Federalnog tužiteljstva (POSKOK) iz Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo, potvrđeno je za Faktor iz POSKOK-a.

U POSKOK-u za Faktor kažu da se najviše prijava odnosi na nezakonita zapošljavanja i natječaje.

Istovremeno, grupa dugogodišnjih zaposlenika te tvrtke uputila je pismo Parlamentu FBiH i medijima optužujući aktualnu upravu za obmane, manipulacije poslovnim rezultatima i kontroverzne poteze oko cijena plina.

Zaposlenici u anonimnom pismu tvrde da je stvarno stanje u tvrtki mnogo gore nego što se javnosti predstavlja. Navode da, nakon gotovo dvije godine mandata sadašnje uprave, Energoinvest nema značajnijih novih inženjerskih projekata niti dugoročno osiguranih poslova.

Prema njihovim tvrdnjama, projekti koji se predstavljaju kao uspješni zapravo su započeti u vrijeme prethodne uprave. Osobito osporavaju najave o pokretanju proizvodnje transformatora, tvrdeći da tvornica ne postoji i da je riječ o propagandnoj priči.

Autori pisma smatraju da se u javnosti svjesno stvara slika uspješnog poslovanja kako bi se sadašnji menadžment zaštitio od političke i pravne odgovornosti.

Uposlenici dovode u pitanje i način obračuna cijene plina tijekom 2025. godine. Dosadašnja praksa je bila da Energoinvest kvartalno dostavlja prijedlog korekcije cijene nadležnom ministarstvu i Vladi Federacije BiH.

Kako tvrde, ta je praksa prošle godine promijenjena. Nakon uredno dostavljenog prijedloga za prvo tromjesečje, tvrtka nije poslala nove kalkulacije u drugom i trećem tromjesečju, iako je ruski dobavljač Gazprom u tom razdoblju dva puta smanjivao nabavnu cijenu plina.

Gazprom je u istom razdoblju dva puta smanjio nabavnu cijenu plina – u drugom kvartalu za 2,33 posto, a u trećem za dodatnih 3,85 posto. Istodobno je tečaj američkog dolara prema konvertibilnoj marki, koji je korišten u obračunu početkom godine, do 1. listopada pao za 13,05 posto.

Energoinvest novi prijedlog korekcije cijena dostavlja tek u četvrtom tromjesečju, kada Gazprom dodatno snižava cijenu za 1,63 posto, no sniženje se odnosi samo na to razdoblje, dok su razlike nastale u prethodnim kvartalima prevaljene na potrošače.

Istovremeno je došlo do značajnog pada tečaja dolara u odnosu na konvertibilnu marku, ali se, navodi se u pismu, te promjene nisu odrazile na račune građana i poduzeća. Novi prijedlog cijena dostavljen je tek u četvrtom tromjesečju, dok su razlike iz prethodnih mjeseci ipak naplaćene potrošačima.

Financijski podaci objavljeni na Sarajevskoj burzi pokazuju da je kompanija u prvih šest mjeseci 2025. godine ostvarila neto dobit od oko 7,1 milijun KM, nekoliko puta više nego godinu ranije.

Prihodi od trgovine plinom čine gotovo cjelokupnu djelatnost tvrtke, a zahvaljujući računovodstvenim razlikama tvrtka je, prema procjenama, ostvarila značajnu maržu. Do kraja godine najavljena je dobit od oko 15 milijuna KM, uz prosječnu plaću od 3.200 KM.

Direktor Mirza Ustamujić ranije je izjavio da se veće plaće uglavnom odnose na novozaposlene, dok dugogodišnji radnici primaju oko 2.000 KM.

Prijave koje sada obrađuje POSKOK odnose se, kako tvrdi skupina radnika, između ostalog na navodne nezakonite modele zapošljavanja i dvojbene odluke o sponzorstvima teška gotovo milijun KM.

Ustamujić odbacuje sve optužbe, tvrdeći da su cijene plina zakonski korigirane te da je BiH među zemljama s najnižim cijenama plina. Također navodi da su nadležne policijske institucije već provjerile prijave.

– Ništa od ovoga nije istina. Sve šteti firmi koja nakon trideset godina konačno posluje pozitivno – rekao je Ustamujić za Faktor.

Financijska izvješća pokazuju smanjenje zaduženosti i povećanje kapitala društva, što ukazuje na bolju likvidnost i stabilizaciju poslovanja. No, ključna polemika ostaje pitanje koliko se pad nabavne cijene plina doista prenosi na krajnje korisnike.

Konačna cijena plina, podsjećaju upućeni, ne ovisi samo o Energoinvestu, već prolazi kroz regulatorne i političke procedure odobravanja, zbog čega razlika između nabavne i konačne cijene često postaje predmet javnih i političkih prijepora.

Jasmina Biščević-Tokić (SDA), zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da je na adresu Parlamenta FBiH stigla koverta koja je potpisana “ja i neki urednici novinskih portala”.

– U dopisu su iznesene brojne optužbe na račun direktora Energoinvesta. Na sljedećoj sjednici ću kroz zastupnička pitanja zatražiti sve informacije o cijenama plina za drugo i treće tromjesečje, kao i je li Vladi dostavljen novi prijedlog kalkulacije cijene plina. Također, vezano za nova zapošljavanja, sponzorstva i reprezentacije.

Želim naglasiti da od svih nadležnih institucija i inspekcijskih tijela očekujem da u okviru svojih zakonskih ovlasti profesionalno i nepristrano rade svoj posao i utvrde sve relevantne činjenice.

Dužnost mi je kao zastupniku postavljati pitanja od javnog interesa i tražiti transparentnost u radu javnih poduzeća i ustanova. Drago mi je da građani prepoznaju moj rad u Saboru i da mi se obraćaju s informacijama i inicijativama, jer to potvrđuje da zastupnička funkcija ima smisla samo kada je u službi javnosti i zaštite javnog interesa – rekla je Biščević-Tokić.