Najnoviji izvještaj “Global Cancer Statistics 2026.” upozorava da rak predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji današnjice, dok bi broj novooboljelih u svijetu do 2050. godine mogao porasti za čak 67 posto.

Prema izvještaju zasnovanom na podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC/WHO) u svijetu je tokom 2024. dijagnosticiran gotovo 21 milion slučajeva raka, a 9,8 miliona ljudi izgubilo je život.

Procjenjuje se da će približno svaka peta osoba tokom života oboljeti od neke vrste raka.

Posebno su zabrinjavajući podaci koji se odnose na žene. Rak dojke je vodeći oblik raka kod žena prema broju novooboljelih i umrlih, sa približno 2,4 miliona novih slučajeva i 694.000 smrti godišnje.

Rak grlića maternice, bolest koja se velikim dijelom može spriječiti HPV vakcinacijom i organizovanim screeningom, i dalje je vodeći uzrok smrti od raka među ženama u 26 država.

Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke i drugih malignih oboljenja “Renesansa” upozorava da ovi podaci ne smiju ostati samo još jedna međunarodna statistika.

Oni predstavljaju ozbiljno upozorenje i za FBiH u kojoj se pacijentice istovremeno bore sa bolešću, nedostupnošću pojedinih lijekova, listama čekanja, nestašicama citostatika i nedostatkom jasnih informacija institucija.

– Dok svijet upozorava na dramatičan rast broja oboljelih, pacijentice u FBiH još čekaju da Vlada usvoji Listu lijekova koja nije ozbiljno revidirana od 2019. godine. One nemaju vremena za nova obećanja, prebacivanje odgovornosti i administrativna objašnjenja. Svaki izgubljeni mjesec za nekoga može značiti izgubljenu mogućnost liječenja – upozorava predsjednica Udruženja “Renesansa” Enida Glušac.

Prijedlog revidirane Liste lijekova Fonda solidarnosti Federalno ministarstvo zdravstva dostavilo je Vladi FBiH još 16. januara 2026. godine, ali Lista do danas nije usvojena.

Udruženja pacijenata pritom nisu dobila jasno obrazloženje gdje je proces zaustavljen, šta se konkretno čeka i kada će pacijentima biti dostupne nove terapije.

Udruženje stoga zahtijeva od Vlade Federacije BiH da:

– bez daljnjeg odlaganja razmotri i usvoji revidiranu Listu lijekova Fonda solidarnosti;

– istovremeno sa usvajanjem Liste osigura sredstva za njenu punu primjenu, kako novi lijekovi ne bi postojali samo na papiru;

– objavi jasan rok, odgovorne institucije i finansijski plan provođenja Liste, uključujući redovno informisanje pacijenata i javnosti;

– osigura održivo i zakonski usklađeno finansiranje Fonda solidarnosti, umjesto privremenih rješenja koja iz godine u godinu proizvode nove liste čekanja;

– garantuje kontinuiranu dostupnost citostatika i drugih neophodnih terapija, uz efikasnije procedure nabavke i pravovremeno reagiranje na nestašice;

– uspostavi plan ukidanja listi čekanja za onkološke terapije, sa javno dostupnim podacima o broju pacijenata, vrstama terapija i prosječnom vremenu čekanja;

– ojača programe ranog otkrivanja raka dojke i raka grlića maternice, uključujući organizirani screening, mamografske preglede, HPV testiranje i veću dostupnost HPV vakcinacije.

Globalni izvještaj pokazuje da mjesto stanovanja često odlučuju o ishodu bolesti. Primjera radi, žene u Zapadnoj Africi imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od raka dojke nego žene u Australiji i Novom Zelandu, iako je učestalost bolesti kod njih upola manja. Razlog takvih razlika nije samo biologija bolesti, nego nejednak pristup pravovremenoj dijagnostici i kvalitetnom liječenju.

– Ishod liječenja ne smije zavisiti od toga ima li pacijentica novac da sama kupi lijek, proda imovinu, podigne kredit ili pokrene humanitarni apel. Pravo na savremeno i pravovremeno liječenje nije privilegija. To je osnovno pravo svake pacijentice koja je godinama izdvajala sredstva za zdravstveno osiguranje – naglasila je Glušac.

Iz Udruženja pozivaju premijera FBiH i Vladu FBiH da osiguraju novac za revidiranu Listu lijekova, te da u skladu sa važećim zakonima sačuvaju dostojanstvo pacijenata tako što nijedna pacijentica neće morati sama kupovati propisani lijek.

– Procjene da će broj slučajeva raka u svijetu nastaviti rasti jasno pokazuju da odlaganje više nije moguće. Federacija BiH mora preći sa povremenog reagiranja na krize na dugoročnu politiku prevencije, ranog otkrivanja i jednakog pristupa liječenju. Rak ne čeka sjednicu Vlade, administrativnu saglasnost, sljedeći budžetski ciklus ili izbore. Zato ne smiju čekati ni pacijentice – navela je Glušac.

Srpanj je, a niko sa sigurnošću ne zna kada će lista lijekova Fonda solidarnosti biti dostupna pacijentima u Federaciji BiH.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine dostavilo Federalnoj vladi prijedlog odluke o Listi lijekova na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji rada spomenutog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Podatak kojim raspolažu udruge koje okupljaju onkološke bolesnike je “da se Ministarstvo financija izjasnilo da nema dovoljno novca za novoformiranu Listu lijekova”.

– Ne znamo što se trenutno događa. U najmanju ruku, Federalno ministarstvo zdravstva je odavno trebalo izaći u javnost i objasniti razloge kašnjenja. Odgovornost se ne može prebacivati ​​na nekog drugog, jer Federalno ministarstvo zdravstva treba napraviti listu koja će biti zadovoljavajuća i za pacijente i za raspoloživi budžet. Ako nema dovoljno novca, neki nađu drugačiji način financiranja. Svi znamo da novca u Federaciji ima, ali nije raspoređen na pravi način. Novac se preusmjerava tamo gdje je vlastima u interesu, a bolesni ljudi nisu u interesu – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa”.

Dok pacijenti čekaju da se zavede red u zdravstvu, javna nabava, uvedu nove terapije i prošire indikacije za terapije, pročiste liste čekanja, riješi problem nedostatka citostatika – bolest uzima danak.

Svakim danom odnosi sve više života onih koji su mogli biti spašeni i postati korisni i produktivni članovi društva da su na vrijeme primili terapiju.

Time će, kako kaže Glušac, biti proglašeni kolateralnom štetom.

Iz Udruge su se osvrnuli i na nedostatak citostatika.

Glušac podsjeća da u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a ništa bolja situacija nije ni u drugim kliničkim centrima i bolnicama, u proteklih godinu i pol do dvije godine redovno nedostaje od pet do čak 20 citostatika.

Zbog toga su pacijenti prisiljeni sami tražiti i nabaviti lijek, što je dodatno maltretiranje onkološkog bolesnika.

– Pacijentu kao pojedincu puno je teže pronaći gdje kupiti lijek. S druge strane, pacijent u danom trenutku mora imati dovoljno novca da plati terapiju – kaže Glušac.

Istina, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH pacijentima refundira puni iznos cijene lijeka, što znači da u takvim situacijama Zavod plaća punu maloprodajnu cijenu citostatika.

Prema riječima Glušca, da je lijek nabavljen regularnim putem za isti iznos novca, Federalni zavod bi mogao platiti terapiju za tri ili četiri pacijenta.

– Akcijske su cijene lijekova za Zavod u veleprodaji, a akcijske za fizička lica u maloprodaji. To znači da Zavod sam sebi stvara dodatne troškove. Iako iz Federalnog zavoda ističu da postoji zamjena za lijek koji nedostaje, moram reći da to nije uvijek tako, te su vrlo često pacijenti primorani kupiti lijek koji nedostaje, a da ih niko ne pita imaju li novca. U vremenu u kojem živimo, sa standardom s kojim se nosimo, mnogima su dva kilograma limuna luksuz, a ne kupovni lijekovi – zaključuje Glušac.

Lista lijekova Fonda solidarnosti nije obnavljana od 2019. godine.

Ono što je poznato jeste da su stručne komisije Federalnog ministarstva zdravstva prošle godine završile reviziju liste.

Iako su nadležni federalni organi obećali predstavnicima udruženja da će lista lijekova biti dostupna pacijentima početkom ove godine, to se nije dogodilo.

Za nekoliko dana ulazimo u šesti mjesec 2026. godine, a nitko ne zna gdje je lista lijekova i kada će biti dostupna pacijentima?

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu da je Federalno ministarstvo zdravstva završilo posao i Listu lijekova uputilo Ministarstvu finansija, odnosno Federalnoj vladi, koja bi trebala dati suglasnost za njeno stupanje na snagu.

– Procjenjuje se da je vrijednost liste lijekova 150 milijuna KM i da je tu zapravo zapelo jer treba osigurati novac – kazala je prije nekoliko dana za Faktor Ana Petrović, predsjednica Udruženja.

Dok čekaju da se Vlada smiluje i konačno potvrdi popis, pacijenti se bore za život.

Onkološki pacijenti i udruge, okupljeni u projektu “Glasaj za život”, kažu da im nitko od nadležnih ne govori što se događa s listom lijekova, gdje “zapinje” i zašto.

– Ono što znamo jest da je sastavljena lista vraćena i da su napravljene korekcije. Nitko nam ne govori gdje je sada i što je čeka – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa”.

Dodaje kako svakim danom čekanja i odugovlačenja pate pacijenti.

– Rak je bolest koja ne iscrpljuje samo zdravlje bolesnika, već i cijele obitelji, njezine financije. Kad potrošite ušteđevinu, ako je imate, onda gledate što možete prodati, opet imate li, da biste kupili lijekove. Mnogi odustaju u toj borbi. Jedina nada je humanitarna organizacija Pomozi.ba koja već duže vrijeme obavlja posao države. Vlast od pacijenata koji su, da su na vrijeme dobili optimalnu terapiju, mogli biti korisni članovi društva, stvara trajne pacijente, a mnoge osuđuje na smrt – naglašava Glušac.

Binasa Sarvan (44), majka četvero djece iz Sarajeva, već se četvrtu godinu bori s HER2 pozitivnim metastatskim rakom dojke.

Nakon operacije, zračenja i godinu dana korištenja jako dobrog lijeka u Bosni i Hercegovini, Binasovi liječnici su konstatirali da se bolest vratila.

Kako bi nastavila borbu, morala je prodati stan i 2025. krenuti na liječenje najnovijim lijekom u Istanbulu.

U Bosni i Hercegovini to nije mogla učiniti jer lijek enhertu nije na listi lijekova Fonda solidarnosti.

Terapija od 21 dan u Turskoj košta blizu 6.000 KM, plus dodatnih hiljadu i po maraka za bolničke troškove.

Kaže da je cijena lijeka u posljednja tri mjeseca udvostručena.

– Terapija se prima u bolnici u Istanbulu, a lijekovi se kupuju u bolničkoj apoteci. Zato već drugu godinu svaki 21 dan putujem u Istanbul. Svaki put kad idem moram imati između sedam i pol i osam tisuća maraka. Pitao sam doktoricu koliko ću još morati primati terapiju, rekla mi je još najmanje godinu, a možda i dvije – kaže Binasa.

Kaže nam da je sada dobro jer se bolest zahvaljujući lijeku smirila.

– Srećom, imao sam što prodati pa mi je taj novac spasio život. Ali što da radi onaj tko nema ništa osim krova nad glavom. Takvi su ljudi prisiljeni prikupljati novac preko humanitarnih organizacija kako bi kupili lijekove. Ljudi pronalaze put do terapije na razne načine. Čovjek u Turskoj mi je rekao da je dobio lijek, ali su paketi bili otvoreni. U takvim situacijama nitko vam ne može garantirati je li to taj lijek i je li ispravan. Također, postoje iskustva ljudi koji su prevozili lijekove da su oni koji ga pregledaju na granici razbili njegovu bočicu, koja košta 4.000 KM, kako bi se uvjerili da nije lijek – kaže Sarvan.

Sarvan kaže da su pacijenti uz pomoć udruga i liječnika apelirali na nadležne da se Enhertu uvrsti na novu listu lijekova Fonda solidarnosti.

– Ovaj lijek nije samo za rak dojke, već i za brojne druge maligne bolesti. Dobili smo informaciju od farmaceutske kuće koja proizvodi lijek da su učinili sve što su mogli i da su sada naše vlasti na potezu – istaknuo je Sarvan.

Iz Udruženja Pomozi.ba kažu da je Odjel za liječenje od početka mjeseca primio 77 novih zahtjeva, od čega je 27 onkoloških pacijenata.

Glasnogovornica Udruženja Maja Arslanagić-Hrbat kaže da Pomozi.ba tjedno objavljuje tri javna poziva za pomoć.

– Iznosi su različiti, od 1.000 KM, preko nekoliko desetina pa do nekoliko stotina tisuća maraka u samo nekoliko dana – navodi Arslanagić-Hrbat.

Iz Udruženja ističu da nastoje pomoći svim pacijentima, od onih koji ne mogu dobiti povrat novca za kupljeni lijek u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, do onih čije su terapije na listi lijekova, ali bez obzira na to pacijenti čekaju jer indikacija za lijek nije proširena.

U subotu (28. marta) u Sarajevu će, povodom Dana narcisa, biti održana tradicionalna manifestacija pod nazivom „Vozimo za hrabre žene, vozimo za život“.

Riječ je o humanitarnoj akciji u kojoj se prikupljaju skromni prilozi, a novac je namijenjen za prevenciju i rano otkrivanje raka dojke.

I ove godine Udruga oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa” obilježit će ovaj značajan datum.

Prema riječima Enide Glušac, predsjednice Udruženja, središnja manifestacija bit će održana u subotu na platou ispred SCC-a na Marijin Dvoru u Sarajevu od 10 do 15 sati.

– I ovoga puta s nama će biti bikeri koji će voziti počasni krug. Osim narcisa, svim zainteresiranima ćemo podijeliti edukativne brošure i mašne. Cilj je podići svijest o važnosti redovitih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja raka dojke, čime se značajno povećavaju šanse za uspješno liječenje. Pozivamo sve da svojim prisustvom doprinesu podizanju svijesti o sve većem broju oboljelih od karcinoma – rekao je Glušac.

Djelza Alija-Selmanović (38) godinama se bori s metastatskim rakom dojke.

No, osim borbe s opakom bolešću, ova profesorica ustavnog prava iz Sarajeva godinama se bori i sa zdravstvenim sustavom u Federaciji BiH.

Iako se naši političari vole hvaliti “zdravstvenim sustavom koji počiva na solidarnosti”, on je nažalost daleko od toga. Bolesnici, uključujući i one najteže onkološke, uglavnom su prepušteni sami sebi i humanitarnim udrugama koje prikupljaju novac za terapije.

Djelzi su naši onkolozi prepisali lijek enhertu (fam-trastuzumab deruxtecan-nxki) koji nije registriran u BiH, zbog čega ga naša sugovornica godinama nabavlja u Sloveniji o svom trošku.

Riječ je o izuzetno skupom lijeku, pa mjesečna, odnosno terapija od 28 dana košta 4.000 eura (8.000 KM).

No, nisu samo lijekovi ono što Đelza mora platiti, tu su i popratne stvari.

– Po lijekove idem u Ljubljanu, a kako liječnici u zemljama Evropske unije ne primaju recepte od naših onkologa, moram i to organizirati i platiti – kaže Alija-Selmanović.

Sedam godina traje agonija onkoloških pacijenata jer lista lijekova Fonda solidarnosti nije mijenjana od 2019. godine.

Dok su u zemljama regije i Europske unije pacijentima dostupne najnovije molekule, koje uspješno liječe bolest i produžuju život, u BiH se pacijentima prepisuju zastarjele terapije koje su na Zapadu odavno izbačene iz protokola liječenja.

Djelza s nestrpljenjem, ali i neizvjesnošću čeka Listu lijekova. Iskreno se, kaže, nada da su nadležna stručna povjerenstva uvrstila Enhertu na popis i da se on time više neće morati baviti.

– Lijek je dostupan pacijentima u svim zemljama regiona i države ga plaćaju, kod nas ga nema na listi, niti se može kupiti u Bosni i Hercegovini. Do sada sam imao sreće pa sam uz pomoć obitelji i prijatelja mogao kupiti lijekove. Ali stalno razmišljam o drugim pacijentima koji nemaju novca da ga kupe. Stvarno je neugodno znati da radiš desetljećima, ja imam 20 godina radnog staža i cijelo to vrijeme plaćaš zdravstveno osiguranje, a onda kad ti trebaju lijekovi, ne možeš ih dobiti. Zdrav razum ne može shvatiti šta vlast radi s najtežim bolesnicima u državi – ističe Alija-Selmanović.

Tijekom prošle godine stručna povjerenstva sačinila su listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva. Ali konačnu riječ ima Vlada Federacije BiH.

Posljednja informacija koju smo početkom ove godine dobili od Federalnog ministarstva zdravstva je da je Lista lijekova poslana na mišljenje Ministarstvu financija i Uredu za zakonodavstvo.

Prof.dr.sc. Fatima Gavrankašetanović-Smailbegović, zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH, kaže da je nedopustivo da su godinama životi pacijenata ugroženi zbog onih koji bi trebali svoj posao obaviti na vrijeme.

– Dok se u susjednim zemljama i u svijetu pacijenti liječe suvremenim terapijama, naši su prisiljeni čekati godinama. Nažalost, svjedoci smo da mnogi ne dočekaju. Moramo odgovoriti pacijentima zašto još nije revidirana lista lijekova i tko je za to odgovoran? Obveza Fonda solidarnosti je osigurati pravodobno i dostupno liječenje svima kojima je ono potrebno. Nažalost, svaki dan čekanja ima ogromnu cijenu, a to su ljudski životi – naglašava Gavrankapetanović-Smailbegović.

I dok čekaju da se federalna vlada konačno smiluje, pacijenti se snalaze kako znaju i umiju. Većina njih, jer više nemaju što prodati, pomoć traže putem Pomozi.ba, iz koje ističu da svakim danom dobivaju sve više zahtjeva onkoloških pacijenata za pomoć u liječenju.

– Ono što nas zanima jest da li je Vlada dobila određeni rok do kada to treba učiniti, jer prema našim informacijama lista lijekova je kod njih više od dva mjeseca – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke “Renesansa”.

Prema njezinim riječima, sve je više slučajeva da pacijenti umiru jer nemaju adekvatnu terapiju i odustaju od lijekova jer si ih više ne mogu priuštiti.

– Ministarstvo zdravstva KS i ove godine je osiguralo 25 milijuna KM za liječenje onkoloških pacijenata iz svog kantona, ali to dovodi do drugih problema, jer smo svjedoci velikih migracija stanovništva iz drugih dijelova Federacije koji se prijavljuju u Sarajevu kako bi dobili besplatno liječenje. Pacijenti su opravdano očajni, jer je krajnje vrijeme odavno prošlo. S druge strane, svi očekujemo što će biti na toj listi, jer je prošlo sedam godina, a nismo dobili niti jedan novi, inovativni lijek, a za mnoge terapije nisu proširene indikacije. Moram istaknuti da nismo nimalo optimistični – rekao je Glušac.

Djelza Alija-Selmanović (38) godinama se bori s metastatskim rakom dojke.

No, osim borbe s opakom bolešću, ova profesorica ustavnog prava iz Sarajeva godinama se bori i sa zdravstvenim sustavom u Federaciji BiH.

Iako se naši političari vole hvaliti “zdravstvenim sustavom koji počiva na solidarnosti”, on je nažalost daleko od toga. Bolesnici, uključujući i one najteže onkološke, uglavnom su prepušteni sami sebi i humanitarnim udrugama koje prikupljaju novac za terapije.

Djelzi su naši onkolozi prepisali lijek enhertu (fam-trastuzumab deruxtecan-nxki) koji nije registriran u BiH, zbog čega ga naša sugovornica godinama nabavlja u Sloveniji o svom trošku.

Riječ je o izuzetno skupom lijeku, pa mjesečna, odnosno terapija od 28 dana košta 4.000 eura (8.000 KM).

No, nisu samo lijekovi ono što Đelza mora platiti, tu su i popratne stvari.

– Po lijekove idem u Ljubljanu, a kako liječnici u zemljama Evropske unije ne primaju recepte od naših onkologa, moram i to organizirati i platiti – kaže Alija-Selmanović.

Sedam godina traje agonija onkoloških pacijenata jer lista lijekova Fonda solidarnosti nije mijenjana od 2019. godine.

Dok su u zemljama regije i Europske unije pacijentima dostupne najnovije molekule, koje uspješno liječe bolest i produžuju život, u BiH se pacijentima prepisuju zastarjele terapije koje su na Zapadu odavno izbačene iz protokola liječenja.

Djelza s nestrpljenjem, ali i neizvjesnošću čeka Listu lijekova. Iskreno se, kaže, nada da su nadležna stručna povjerenstva uvrstila Enhertu na popis i da se on time više neće morati baviti.

– Lijek je dostupan pacijentima u svim zemljama regiona i države ga plaćaju, kod nas ga nema na listi, niti se može kupiti u Bosni i Hercegovini. Do sada sam imao sreće pa sam uz pomoć obitelji i prijatelja mogao kupiti lijekove. Ali stalno razmišljam o drugim pacijentima koji nemaju novca da ga kupe. Stvarno je neugodno znati da radiš desetljećima, ja imam 20 godina radnog staža i cijelo to vrijeme plaćaš zdravstveno osiguranje, a onda kad ti trebaju lijekovi, ne možeš ih dobiti. Zdrav razum ne može shvatiti šta vlast radi s najtežim bolesnicima u državi – ističe Alija-Selmanović.

Tijekom prošle godine stručna povjerenstva sačinila su listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva. Ali konačnu riječ ima Vlada Federacije BiH.

Posljednja informacija koju smo početkom ove godine dobili od Federalnog ministarstva zdravstva je da je Lista lijekova poslana na mišljenje Ministarstvu financija i Uredu za zakonodavstvo.

Prof.dr.sc. Fatima Gavrankašetanović-Smailbegović, zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH, kaže da je nedopustivo da su godinama životi pacijenata ugroženi zbog onih koji bi trebali svoj posao obaviti na vrijeme.

– Dok se u susjednim zemljama i u svijetu pacijenti liječe suvremenim terapijama, naši su prisiljeni čekati godinama. Nažalost, svjedoci smo da mnogi ne dočekaju. Moramo odgovoriti pacijentima zašto još nije revidirana lista lijekova i tko je za to odgovoran? Obveza Fonda solidarnosti je osigurati pravodobno i dostupno liječenje svima kojima je ono potrebno. Nažalost, svaki dan čekanja ima ogromnu cijenu, a to su ljudski životi – naglašava Gavrankapetanović-Smailbegović.

I dok čekaju da se federalna vlada konačno smiluje, pacijenti se snalaze kako znaju i umiju. Većina njih, jer više nemaju što prodati, pomoć traže putem Pomozi.ba, iz koje ističu da svakim danom dobivaju sve više zahtjeva onkoloških pacijenata za pomoć u liječenju.

– Ono što nas zanima jest da li je Vlada dobila određeni rok do kada to treba učiniti, jer prema našim informacijama lista lijekova je kod njih više od dva mjeseca – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke “Renesansa”.

Prema njezinim riječima, sve je više slučajeva da pacijenti umiru jer nemaju adekvatnu terapiju i odustaju od lijekova jer si ih više ne mogu priuštiti.

– Ministarstvo zdravstva KS i ove godine je osiguralo 25 milijuna KM za liječenje onkoloških pacijenata iz svog kantona, ali to dovodi do drugih problema, jer smo svjedoci velikih migracija stanovništva iz drugih dijelova Federacije koji se prijavljuju u Sarajevu kako bi dobili besplatno liječenje. Pacijenti su opravdano očajni, jer je krajnje vrijeme odavno prošlo. S druge strane, svi očekujemo što će biti na toj listi, jer je prošlo sedam godina, a nismo dobili niti jedan novi, inovativni lijek, a za mnoge terapije nisu proširene indikacije. Moram istaknuti da nismo nimalo optimistični – rekao je Glušac.

Klinici za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nedostaje 17 citostatika, iznimno važnih lijekova u liječenju onkoloških bolesnika, objavljeno je na službenoj stranici te zdravstvene ustanove.

Kako se navodi, Klinika za onkologiju na listi ima 89 citostatika, od kojih nedostaju: anastrazol tbl. etopozid kap. a 50 mg, eligard 7,5 mg, flurouracil amp, karboplatin amp, fulvestrant inj., mesna amp, uniblastin amp, vinkristin amp, inlyta/axitinib, capecitabine/ecansya tbl, sunitinib caps. 12,5 mg, sunitinib caps. 25 mg, dorolutamid tbl, oksaliplatin amp i irinotekan amp.

Na listi nedostajućih lijekova uvršten je i Pazopanib-votrient tbl, ali je navedeno da je citostatik trebao biti isporučen – jučer, 16. veljače 2026. godine.

Informacija o nestašici 17 citostatika objavljena je dva dana nakon što je generalna direktorica KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav održao je sastanak s Vlatkom Martinović, ravnateljicom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH koji je nadležan za nabavu ovih lijekova.

Kako je navedeno u najavagodine, fokus sastanka je bio unapređenje sistema isporuke citostatika, te je zaključeno da “pacijenti moraju biti iznad svih administrativnih i sistemskih izazova, budući da u obje ustanove postoje problemi s nabavkom lijekova koji, kako je rečeno, prevazilaze nadležnost i KCUS-a i Federalnog zavoda”.

Dok nadležni održavaju sastanke od kojih pacijenti nemaju nikakve koristi, do tada najteži, onkološki bolesnici, bore se za preživljavanje.

Na društvenim mrežama pacijenti svakodnevno postavljaju upite – mogu li u nekoj od ljekarni u zemlji dobiti citostatik i koliko košta?

– Nama je to svakodnevica. Pacijentice se bore i snalaze kako znaju i umiju, jer su davno shvatile da su nažalost prepuštene same sebi – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.

U prošloj godini KCUS-u je dnevno nedostajalo pet do 10 osnovnih citostatika, a sada ih je od 10 do 20, što znači da je, kaže Glušac, situacija sve gora.

– Jedina svijetla točka su liječnici koji zajedno s nama prolaze istu muku. I njima je teško, jer znaju što nam treba, ali nisu u stanju postupati prema nama na način na koji se to radi u drugim zemljama. Oni najbolje znaju kakav će biti rezultat, s kakvim ćemo se posljedicama suočiti jer ne dobijemo adekvatnu terapiju na vrijeme, što niti naša Vlada zna, niti ih to izgleda zanima. Onkološki pacijenti su kolateralna šteta dok se svađaju koliko je u čijem mandatu učinjeno. Kamo sreće da se barem imaju s čime natjecati, a ne tko je napravio manje zlo – naglašava Glušac.

Iz Federalnog zavoda ranije su na upit Faktora odgovorili da su razlozi nedostatka citostatika različiti za svaki lijek, pa su naveli: zastoj u proizvodnji, reorganizacija proizvodnje, kašnjenje u proizvodnji serije namijenjene BiH. tržište.

Osim toga, kako su kazali, na opskrbljenost lijekovima utječu globalne nestašice pojedinih supstanci, uvjeti transporta, kao i obavezna, zakonom propisana kontrola lijekova pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu. tržište.

Iz Zavoda su poručili pacijentima da u većini slučajeva postoje alternative za lijek koji nedostaje, a ako to nije slučaj, pacijentu će biti vraćen novac za kupljeni lijek.

Ali Seda Sefić, ispred projekta “Glasaj za život”, naglašava da razlozi nedostatka citostatika, koje navodi Federalni zavod, nisu realni i da ovakvim odgovorima samo žele zamazati oči oboljelima.

– Kada imate dobro razrađen sustav planiranja, financiranja i nabave, ne može se dogoditi takva situacija, da u jednoj zdravstvenoj ustanovi, u ovom slučaju najvećoj u državi, u kojoj se liječi najveći broj onkoloških pacijenata u BiH, nedostaje 17 citostatika. Zato se ne mogu složiti s objašnjenjem Zavoda koji očito u svemu kasni, a rezultat je sve više lijekova koji nedostaju našim pacijentima. Brane se da smo malo tržište i da farmaceutske kuće nisu zainteresirane, pa Slovenci imaju još manje tržište pa nemaju problema s nedostatkom lijekova. Te kompanije postižu više cijene u BiH nego u zemljama Europske unije – kaže Sefić.

Kaže da je žalosno što se nadležne institucije oslanjaju na bolesne pacijente da će se same snaći za lijekove i da kasnije mogu refundirati novac u Zavodu.

– Ovo je dodatno iscrpljivanje ionako iscrpljenih ljudi, jer onkološkom bolesniku ne treba samo taj citostatik, već niz drugih lijekova i pripravaka, posebna prehrana i milijun drugih stvari u procesu liječenja. Pita li se itko iz Zavoda da li pacijent koji se mjesecima bori s bolešću ima novca da kupi lijekove, a onda čeka hoće li i kada Zavod omogućiti povrat novca – zaključuje Sefić.

Sedam godina nije obnavljana lista lijekova Fonda solidarnosti.

Bolesnici i dalje čekaju, među njima i oni najteži – onkološki – koji plaćaju najveću cijenu, najčešće životom, jer rak ne čeka da se federalne vlasti smiluju i privedu zahvate kraju.

Čekaju se i postojeća rješenja, jer sadašnja Vlada Federacije BiH, ni ove, ni prethodnih više od 20 godina, nije ispoštovala zakon koji je donijela prije više od dva desetljeća.

Istina, Federalna vlada je ove godine za Fond solidarnosti izdvojila najviše do sada – 80 milijuna KM, plus još 20 milijuna maraka usvajanjem amandmana zastupnika Admira Čavalića.

No, ni to je daleko od onoga što je propisano i opet neće biti dovoljno za lijekove pacijenata, koji će se 2026. godine pokušati snaći kako znaju za sebe – prodati svoju imovinu, ako je što ostalo, ili skupiti po dvije KM preko Pomozi.ba.

Podsjetimo, Vlada je ove godine prekršila i članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikuplja i uplaćuje po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Samo prošle godine Federalna vlada je od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili i federalni revizori.

Prema sadašnjim projekcijama, unatoč povećanim sredstvima, i ove godine od pacijenata će biti uzeto oko 150 milijuna KM.

– Posljednja informacija koju ima naše Udruženje je da je Federalno ministarstvo zdravstva revidiralo Listu lijekova i da se sada čeka suglasnost Vlade – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja “Renesansa”, koje okuplja oboljele od raka dojke i grlića maternice.

Ističe da se agonija oboljelih nastavlja, da se ljudi snalaze kako znaju i umiju, dok s Pomozi.ba stižu informacije o prebukiranosti apela za pomoć u liječenju onkoloških pacijenata.

– Za oboljele u BiH Pomozi.ba je jedini spas, svi se oslanjaju na njih kao da im je dužnost rješavati probleme koje je država napravila. Moramo shvatiti da je to dobra volja naših ljudi i organizacije Pomozi.ba i da je to nešto čemu trebamo pribjeći u krajnjem slučaju. Odgovorni su na drugom mjestu, a to je vlast – ističe Glušac.

Onkologija je grana medicine koja svakim danom napreduje, a u FBiH nijedan lijek nije stavljen na listu od 2019. godine.

– Nekako svi uvijek u prvi plan ističemo onkološke bolesnike, jer su oni najteži, ali pate i svi drugi pacijenti, pogotovo oni s rijetkim bolestima. Istina je da je ove godine Fond solidarnosti dobio najveći proračun do sada, ali to opet neće biti dovoljno, jer je sve više pacijenata kojima su potrebni lijekovi – naglasio je Glušac.

Prim. dr.sc. Fikreta Operte, zamjenica predsjednika Udruge oboljelih od malignog melanoma u FBiH, podsjetila je da su predstavnici Udruge na njihovu intervenciju bili pozvani na sjednicu Komisije za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH u siječnju, nakon čega je Čavalić podnio amandman kojim je u Fond solidarnosti uplaćeno još 20 milijuna KM.

– Znamo da ni tih 20 milijuna nije dovoljno, ali spasit ćemo barem nekoliko života. Davno mi je rečeno iz Federalnog ministarstva zdravstva da oni ne usvajaju listu lijekova jer nema novca i da se Vlada ne može izboriti za novac propisan zakonom. Zdravstvo i bolesni nisu prioritet, oni novac usmjeravaju u druge stvari. Zato se, po mom mišljenju, udruge moraju više angažirati kako bi se prikupio dodatni novac za Fond solidarnosti – rekao je Operta.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, nakon dvodnevnog zasjedanja, usvojio je proračun Federacije BiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti predviđeno 80.000.000 KM.

Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH Admira Čavalića kojim će se u proračun za Fond solidarnosti za onkološke pacijente uplatiti još 20 milijuna KM.

Iako je proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još uvijek nije dovoljan da svi onkološki pacijenti dobiju lijek, čime bi se liste čekanja potpuno zatvorile.

Nije dovoljno jer je Vlada Federacije BiH prekršila članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti isti iznos sredstava prikupljenih i uplaćenih po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u Fond solidarnosti.

Primjerice, samo u prošloj godini Vlada FBiH je od pacijenata uzela više od 160 milijuna KM, što su utvrdili federalni revizori.

Prema sadašnjim projekcijama, unatoč povećanim sredstvima, i ove godine od pacijenata će biti uzeto oko 150 milijuna KM.

No pacijenti su, kako su nam kazali, donekle zadovoljni, iako će mnogi oboljeli od malignih bolesti ove godine putem SMS poruka prikupiti po dvije KM za spasonosne terapije.

– Napravljen je iskorak, ali to nije dar vlasti, ovo je rezultat ustrajne, glasne i dosljedne borbe udruga i pacijenata. I da se razumijemo, ovo nije kraj naše borbe, već minimum minimuma – kaže Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH i članica projekta “Glasaj za život”, koja je dva dana prije oboljelih prisustvovala sjednici Zastupničkog doma.

Kaže da je zdravstvena zaštita konačno izbačena iz točke osam, pod rubriku “ostalo” i stavljena kao posebna točka – pet.

– Ovo nije tehnička izmjena, već poruka – zdravlje građana više ne smije biti fusnota u proračunu. Naravno, to znači da zdravstvo još nije proračunski prioritet i pacijenti će i dalje pratiti svaku proračunsku stavku, svaki glas i svaku odluku. Jer za pacijente to nikada nije bila politika – ovo je pitanje života – naglasio je Stefanišin.

U Udruzi oboljelih i liječenih od karcinoma dojke “Renesansa” zadovoljni su što se konačno, kako navode, u Saboru čuo glas oboljelih i što su saborski zastupnici prepoznali potrebe oboljelih, ali da im neće biti udovoljeno dok se cjelokupna situacija u zdravstvu ne riješi.

– Dodatnih 20 milijuna KM dobro će doći onima koji su mjesecima na listama čekanja za lijekove. Nadamo se da će rebalans proračuna dodatno popraviti situaciju. Ono što možemo obećati jest da nećemo stati dok se ne zatvore liste čekanja – naglašava Glušac.

Prema riječima prof.dr.sc. Maje Banjin, onkologinje, trenutno na listi čekanja na propisane terapije ima 1200 pacijenata.

Koliko će njih novim proračunom Fonda solidarnosti dobiti spasonosne lijekove, ostaje da se vidi nakon što Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja javnost upozna s planom utroška sredstava u 2026. godini.

Također, ostaje za vidjeti kako će se tih 100 milijuna KM i činjenica da je Federalna vlada još jednom propustila ispoštovati zakon odraziti na novu Listu lijekova, koja nije mijenjana sedam godina, a koja, nakon što su stručne komisije odradile svoj dio posla, tjednima stoji u ladici Federalnog ministarstva zdravstva čekajući koliki će biti budžet Fonda solidarnosti.

Na to je u kolovozu prošle godine za Faktor jasno upozorio prof. dr.sc. Semir Bešlija, predstojnik Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kazavši: “Mi nemamo ništa s tim da se pravi lista lijekova, a onda nam Federalna vlada kaže – tko će to platiti?”

Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, također kaže kako je vrlo vjerojatno da ni povećani budžet neće biti dovoljan da se zatvore liste čekanja i ispoštuje sve što je navedeno u novoj listi lijekova.

– Lista lijekova je u suštini gotova i upućena je Federalnoj vladi, jer smo čekali koliki će biti budžet. Mislim da dodatnih 20 milijuna KM i rebalans proračuna, koji bi se trebao dogoditi sredinom godine, ipak daju nadu da će lista lijekova biti uglavnom ispoštovana – ističe Petrović.

Napominje da će zdravstvo u idućem razdoblju saborskim zastupnicima morati objasniti brojke jer, kako kaže Petrović, zdravstvo mora imati točnu analitiku – koliko zapravo ima pacijenata, s kojim dijagnozama i zašto je potrebno izdvajati tolika sredstva.

– Moramo osvijestiti ljude da je broj pacijenata sve veći i da nije pitanje – hoćemo li povećati proračun za lijekove – nego se to jednostavno mora – dodaje Petrović.

Ona kaže da je pratila sjednicu Zastupničkog doma i da je veliki iskorak to što je većina parlamentaraca prepoznala da je potrebno povećati izdvajanja za Fond solidarnosti i pokušati doći do iznosa koji je Federalna vlada po zakonu dužna isplatiti.

– Ako se, primjerice, od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupi 220 milijuna KM, onda je Vlada dužna najmanje 80 posto tog iznosa planirati za Fond solidarnosti, a ne 15 ili 20 posto kako je do sada bilo. Mora se shvatiti da koliko god se ljudima dalo kroz povećanje plaća i mirovina, ako vi, s druge strane, niste riješili neke stvari, oni će taj novac potrošiti na lijekove. U našem zdravstvu 30 posto financira privatni sektor, što znači da ljudi plaćaju troškove zdravstvene zaštite iz vlastitih novčanika. Prosjek Europske unije je 19 posto, a ostalo snosi država. To je veliki nesrazmjer. To je nešto o čemu se mora voditi računa i odlučiti – idemo li u tom smjeru ili se vraćamo na prijašnje postavke i ravnotežu – kaže Petrović.

Smatra da je dobar trenutak da se u Saboru otvori sljedeća faza, a to je iznalaženje novih načina financiranja Fonda solidarnosti.

– Da se postavi pitanje izdvajanja dijela novca od trošarina, da vidimo što je s PDV-om. Već je niz saborskih zastupnika to prepoznao i pokrenuo inicijative. Nekako bi trebalo lijekove izuzeti iz javne nabave, pa da imamo posebne ugovore preko kojih možemo dobiti dodatne popuste na lijekove. Navest ću primjer kliničkih studija koje su izvrstan način da naši pacijenti što prije dobiju inovativne lijekove. Time se razvija cijelo zdravstvo, bolnice, educiraju se zdravstveni radnici, idete u korak sa svime što se događa u svijetu u medicini. To je veliki potencijal za malu zemlju kao što je BiH, jer uz minimalna ulaganja dobivamo i terapije za liječenje pacijenata i educiramo kadar – zaključuje Petrović.

Proračun FBiH za 2026. godinu iznosi skoro devet milijardi KM, a pacijenti, kao najugroženija kategorija našeg društva, i ovaj put su ugroženi. Zaista ne znam koju riječ upotrijebiti za ovu nebrigu i nerazumijevanje Vlade FBiH prema svojim građanima, istaknula je Enida Glušac, predsjednica Udruženja “Renesansa”, reagirajući na raspodjelu federalnog proračuna za ovu godinu.

– Proračun je povećan za 10 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu, ali je broj oboljelih onkoloških pacijenata povećan za 30 posto, a što je s rijetkim bolestima i svim ostalim pacijentima, a svi smo potencijalni pacijenti – dodao je Glušac.

Naglasila je da “Renesansa”, kao najveća udruga onkoloških pacijenata, već duže vrijeme nastoji smiriti tenzije među pacijentima te da su oni dosad vjerojatno bili najveća kočnica u organiziranju prosvjeda.

– Ali, čini mi se da Vlada FBiH svojim postupcima kao da nas nagovara da ovakve kakvi jesmo, iscrpljeni, ogorčeni, sa kolačićima u venama, izađemo na ulicu i tražimo svoje osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na život i pravo na dostojanstven tretman. Ne omalovažavam ničije potrebe, ali budžet za sve ostale kategorije je besmislen ako nema dovoljno budžeta za ljudski život.

Što će nam infrastruktura i ceste ako nemamo zdravstvo, jesu li oni svjesni da mrtvi ljudi ne hodaju – istaknuo je Glušac.

Pita ima li iko u našoj Vladi da nakon više od 20 godina stradanja nađe novi način financiranja Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Fonda solidarnosti, ako ovaj način financiranja Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja već ne funkcionira.

– Vlada je do sada Fondu dužna preko dvije milijarde KM. Riječ je o dijelu unutarnjeg duga države, a prva stavka prioriteta financiranja proračuna FBiH je povrat unutarnjeg i vanjskog duga.

Podsjetimo, u istom dokumentu posljednja stavka je zdravstvo, na osmom mjestu kao stavka “ostalo”. Pacijent našoj Vladi nema ni svoje slovo u zakonu, mi smo “ostali”. Stoga je besmisleno dalje komentirati ovu temu. Situacija se neće promijeniti sve dok zdravstvo ne bude na jednom od prva tri mjesta proračunskog financiranja.

Ako moramo izaći na ulicu da nas se čuje i vidi, i to ćemo učiniti – upozorio je Glušac.