Od 1. kolovoza povećanje plaće od pet posto u entitetu Republika Srpska neće imati samo zdravstveni radnici, službenici i namještenici u javnim ustanovama, već i najviši dužnosnici izvršne vlasti tog entiteta, najavio je. Kapital.

Prema pisanju ovog medija, premijer Republike Srpske Radovan Višković imat će bruto plaću od 9.246 KM, odnosno neto primanja od oko 5.706 KM.

To predstavlja povećanje od oko 600 KM u odnosu na prethodnu plaću.

Capital navodi da će bruto plaća potpredsjednika Vlade iznositi 8.111 KM, odnosno oko 5.015 KM neto.

U odnosu na prethodna primanja to je povećanje za oko 538 KM.

Povišicu će dobiti i ministri u Vladi Republike Srpske. Njihova bruto plaća do sada je iznosila 6.328 KM, odnosno oko 3.851 KM neto, a od kolovoza će primati oko 4.325 KM neto, odnosno 6.977 KM bruto.

Kako piše Capital, premijeru, potpredsjedniku Vlade i ministrima dodatno se povećavaju osnovne mjesečne plaće na temelju radnog staža.

Za svaku godinu radnog staža do 25. godine života obračunava se povećanje od 0,3 posto, a za svaku sljedeću godinu od 0,5 posto.

Lider Liste za pravdu i red i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović tvrdi da su političke tenzije unutar vladajuće koalicije u bh. entitetu, te da je posljednje uhićenje vijećnika Ujedinjene Srpske u Prijedoru povezano s narušenim odnosima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i lidera Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.

Vukanović smatra da je hapšenje Borislava Kojića, odbornika Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Prijedora, uslijedilo neposredno nakon što su predstavnici ove stranke, kako tvrdi, spriječili izbor članova Komisije za koncesije Republike Srpske na posljednjoj sjednici Narodne skupštine RS.

Prema njegovim izjavama, Kojić je uhićen u nastavku policijske akcije “Cilj”, a osumnjičen je za nezakonite radnje u periodu dok je bio direktor Strojarske škole u Prijedoru.

Vukanović tvrdi da je riječ o nezakonitom izdavanju školskih isprava i diploma, ali za sada nema službenih detalja o tim navodima iz nadležnih institucija.

Podsjetio je da su u okviru iste akcije ranije privedene i druge osobe iz Prijedora i Novog Grada, ocijenivši da posljednji događaji imaju i političku pozadinu.

Vukanović nadalje tvrdi da su odnosi Dodika i Stevandića ozbiljno narušeni te da bi nesuglasice unutar vladajuće koalicije mogle eskalirati prije ili neposredno nakon općih izbora iduće godine.

Vukanović navodi da unutar vlasti postoji nezadovoljstvo zbog raspodjele političkog utjecaja i jačanja uloge Igora Dodika.

Nakon što je od početka godine u Republici Srpskoj izdano više od 40 prekršajnih naloga zbog isticanja zastave Republike BiH, Udruženje veterana “Garda Panteri” podnijelo je inicijativu za donošenje zakona kojim bi se reguliralo koje se zastave mogu isticati na području ovog entiteta. I dok zagovornici ove ideje tvrde da je riječ o simbolu koji izaziva podjele i provokacije, pravni stručnjaci smatraju da ne postoji ustavna ni zakonska osnova za zabranu zastave Republike BiH, te najavljuju da će svaku eventualnu odluku osporiti pred nadležnim sudovima.

Petar Cvjetinović, predsjednik Udruge veterana “Garda Panteri” potvrdio je za Detektor da je podnio inicijativu o trajnoj zabrani zastave s ljiljanima na području entiteta Republika Srpska. Prema njegovim riječima, inicijativa je upućena predsjedniku RS-a, predsjedniku entitetske Narodne skupštine i ministru rada i boračko-invalidske zaštite. Kako kaže, očekuje se formiranje radne grupe koja će pripremiti prijedlog zakona o zastavama koje se mogu isticati na području ovog entiteta.

Odluka o pokretanju inicijative donesena je na dan kada je u Tuzli obilježena pogibija boraca na Brčanskoj Malti. Policija im je tom prilikom, kako tvrde u Federaciji BiH, oduzela trobojne upaljače i značke s istim obilježjem. Navodno im je rečeno da vrijeđaju identitet.

– Imamo zastavu sa ljiljanima ovdje u Bijeljini, i to nam nije bio problem. Međutim, korištenje tih zastava eskaliralo je kao provokacija prema nama – rekao je Cvjetinović za Detektor.

Unatoč stavu Europskog suda za ljudska prava, koji je istaknuo da, ako neki zastavu smatraju uvredljivom, šokantnom ili čak “fašističkom”, samo njeno isticanje ne može predstavljati narušavanje javnog reda i mira niti opravdati kažnjavanje za to, policija u RS nastavila je kažnjavati građane koji ističu zastave RBiH i nakon što su sudovi odbili takve naredbe i utvrdili da isticanje zastave prema važećim zakonima nije prekršaj ili kazneno djelo.

Sugovornici Detektora smatraju da je ovakva inicijativa usmjerena protiv jednog naroda u BiH, te najavljuju da bi, ukoliko bi se donio zakon o zabrani isticanja zastave Republike BiH, uslijedile pravne i političke reakcije, uključujući i pokretanje postupaka pred domaćim i međunarodnim institucijama.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) za Detektor su kazali da je zakonska osnova za postupanje policijskih službenika Zakon o javnom redu i miru RS.

– Osobito imajući u vidu da je javno isticanje simbola izazvalo uznemirenost i negodovanje građana, zbog čega je, temeljem procjene sigurnosnog rizika, u cilju sprječavanja stvaranja uvjeta za eskalaciju situacije i potencijalnog narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, pristupilo se procesuiranju predmetnih prekršaja na zakonom propisan način – navode u odgovoru.

U prvih pet mjeseci 2026. godine policijski službenici su u 42 slučaja oduzeli zastave i druge predmete, te izdali ukupno 41 prekršajni nalog.

Kako pojašnjavaju, izrečeno je 37 naloga po članku Zakona o javnom redu i miru RS-a koji kaže da će se “kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM tko narušava javni red i mir svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reproduciranjem glazbenog sadržaja ili teksta, nošenjem ili isticanjem simbola…”.

Ostala četiri naloga napisana su, kako su pojasnili, prema istom zakonu, ali prema članku koji kaže da će se “kazniti tko grubim vrijeđanjem druge osobe na političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi ili drugim bezobzirnim ponašanjem kod građana izazove osjećaj tjelesne ugroženosti ili uznemirenosti ili drugim bezobzirnim ponašanjem od 200 KM do 800 KM”.

– Oni su nadležnim sudovima podnijeli dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, zbog počinjenog prekršaja – kazali su iz MUP-a RS.

Predsjednik Bošnjačkog pokreta Sejfudin Tokić 2018. godine je u Osnovnom sudu u Banjoj Luci oslobođen optužbi za kazneno djelo rasne, vjerske i nacionalne mržnje zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima.

Viši sud u Doboju presudio je u korist Nihada Aličkovića, osnivača grupe “AntiDayton”, te istaknuo da nošenje zastave s ljiljanima nije prekršaj.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka kaže da nema razloga za pokretanje bilo kakvih inicijativa kojima bi se zabranilo nošenje zastave, jer je Republika BiH s tom zastavom primljena u Ujedinjene narode.

– Iz istog razloga bi još opravdanije mogli tražiti zabranu zastave RS. Prvo, jer je to bila nelegalna zastava do Daytona, a drugo, pod tom zastavom se vršio genocid i etničko čišćenje. Dakle, moglo bi se tražiti da se zabrani korištenje te zastave, a ne zastave Republike BiH koja je bila legitimna i donesena u skladu s Ustavom i zakonima – pojasnio je Trnka.

Cvjetinović kaže da nije ni sanjao da će ovakva inicijativa dobiti ogromnu podršku na cijelom području RS.

– Mi smo kao boračka udruženja iz RS-a bili vrlo tolerantni, da budem iskren. Ovo sada govorim zbog nekih stvari. Znate kako, i mi smo ginuli, kao i ljudi iz Federacije, a poenta je da te provokacije prave ljudi sa zastavama, ljudi koji nisu ni bili borci. Ne napadaju nas oni pravi borci iz Armije BiH, ne provociraju nas oni, nego nas provociraju neki koji su otišli u Ameriku – objašnjava Cvjetinović.

Na pitanje novinara Detektora jesu li upoznati s praksom Europskog suda, Cvjetinović je odgovorio da nisu, ali da je pravni tim iz Udruge pripremio inicijativu.

Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a, kaže da je moguće da takva inicijativa prođe proceduru jer oni koji zagovaraju takve ideje imaju većinu u Narodnoj skupštini.

Ono što ohrabruje, kako pojašnjava, jeste da o ovakvim inicijativama konačnu odluku daje Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Duraković kaže da se često brkaju zastave Armije BiH i Republike BiH.

– Ako to donesu, istog trenutka će biti pokrenuta inicijativa za ukidanje takve odluke, mi ćemo to učiniti. Kad kažem “mi” – odnosno Bošnjaci koji su u institucijama ovog entiteta – ili ćemo tražiti podršku viših nivoa vlasti jer se, u nekim slučajevima, ne možemo boriti ovdje na nivou entiteta kada je u pitanju zaštita vitalnog i nacionalnog interesa kroz Vijeće naroda jer nas Ustavni sud ovog entiteta uglavnom odbija, ali postoji način – kaže Duraković.

Smatra da je takav potez usmjeren protiv Bosanaca i Hercegovaca.

Stručnjak za sigurnost, profesor Sandi Dizdarević rješenje vidi u donošenju zakona o zastavama na državnoj razini, kojim bi se definirale i eventualne zabrane.

– Sve izvan toga pravno je usklađeno u smislu da je postupak proveden na nižim razinama. No, imajući u vidu ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine, to će uvijek proizvoditi posljedice, između ostalog, i po sigurnost – kazao je Dizdarević.

Prema njegovim riječima, zakonskim rješenjem dao bi se prostor policiji i inspekcijskim organima.

Nekoliko Zvorničana potvrdilo nam je da je, prema njihovim saznanjima, MUP RS-a nakon utakmice između BiH i Katara zaustavio kolonu automobila koja je namjeravala proslaviti pobjedu i plasman među 32 reprezentacije na Svjetskom prvenstvu, te pretresao vozila.

U odgovoru Policijske uprave Zvornik navode da “nije bilo evidentiranih pritužbi građana, niti bilo kakvih narušavanja javnog reda i mira koje bi zahtijevalo dodatno postupanje policijskih službenika”.

Rahman Nukić, predsjednik Skupštine grada Zvornik, za Detektor kaže da je razgovarao sa gradonačelnikom Zvornika Bojanom Ivanovićem i načelnikom Policijske uprave Zvornik Aleksandrom Vasiljevićem, koji su mu pokazali nalog vezano za raniju policijsku akciju koja je trajala deset do petnaest dana, tokom koje su bila i hapšenja. Nukić je kazao i da mu je na sastanku rečeno da im je potrebna pretraga, pregled i pretrage, s obzirom da je kasno navečer.

– Ali nisam vidio tu direktnu zabranu, da oni kažu “morali smo zabraniti zbog nečega” – kazao je Nukić.

Dizdarević kaže da se na svakom javnom okupljanju treba izvršiti sigurnosna procjena, te da se na temelju nje mora napraviti plan operativnih aktivnosti, koji će odrediti koje će vrste i postrojbe policije biti angažirane.

– Smatram da se, kada je u pitanju Svjetsko nogometno prvenstvo i okupljanje navijača, odnosno ljudi koji bodre reprezentaciju BiH, a koji se nalaze na području Republike Srpske, vrlo često zloupotrebljava na način da se smatra nekom vrstom provokacije, što apsolutno nije slučaj – kazao je Dizdarević.

Pojašnjava da pod određenim uvjetima svaki policajac može bilo koga zaustaviti i legitimirati ako je to legitimiranje utemeljeno na zakonu – da je osoba nepoznata, da je osoba kršila javni red i mir, da je počinila prekršaj i kaznena djela, uključujući i veće kolone.

– Svako veće javno okupljanje na javnom mjestu u pravilu treba biti najavljeno. Međutim, kada je u pitanju Svjetsko nogometno prvenstvo, u svim gradovima se ljudi okupljaju nakon utakmice i nemoguće je tako nešto prejudicirati u smislu najave da se precizira broj vozila i ljudi – naveo je Dizdarević i dodao da je više riječ o političkoj priči nego o stvarnoj potrebi da se netko legitimira u kolonama.

Nukić ističe da je zabrinut za naredne dane s obzirom na to da se približavaju kvalifikacije za Europsko prvenstvo u košarci i da će igrati Srbija i BiH, te je potrebno pronaći načine i kompromise kako bi svima koji žele slaviti, veličati uspjehe i radovati se.

SDA, Bh. zeleni i SBB dogovorili su sa SDP-om i partnerima NSZ i PDA izlazak na izbore u entitetu RS, saopćeno je iz SDP-a.

– Šest stranaka će početkom idućeg tjedna potpisati službeni sporazum o zajedničkom nastupu u entitetu RS. Smatramo da u interesu ne samo bošnjačkog naroda već i svih patriotski orijentiranih građana, teritorija entiteta RS ne smije biti mjesto napetosti, nesuglasica i međusobnog nadmetanja prodržavnih stranaka, bez obzira na različite političke stavove i rivalstva. Političke utakmice vodit ćemo na području Federacije BiH – stoji u priopćenju.

Dodaju da se, s obzirom na ranije rezultate, “samo zajednički nastup može osigurati zastupljenost državotvornih snaga iz entiteta RS u Parlamentu BiH, te snažnija zastupljenost prodržavnih stranaka u Narodnoj skupštini RS”.

– Rasipanje glasova na više različitih izbornih lista moglo bi potpuno minimizirati politički utjecaj bh. patriota u entitetu RS. SDA, SDP i njihovi partneri pozivaju sve stranke koje djeluju u entitetu RS, a računaju prije svega na glasove povratnika i dijaspore, da pristupe koaliciji, te da opći interes stavi iznad stranačkih i pojedinačnih interesa – navodi se u saopćenju SDP-a.

Vlast u bosanskohercegovačkom entitetu RS, predvođena neformalnim liderom Miloradom Dodikom, hvali se kako je financijska situacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine stabilna, nikad bolja…

Gledamo li brojke – nikad nije bila glavnija. Ukupan dug je blizu sedam milijardi maraka, tako da je svaki građanin danas dužan više od šest hiljada maraka. Dok je vlada obećavala prosperitet, odvela nas je u dužničko ropstvo, piše BNTV.

Milijuni maraka novog duga da se u panici pokriju stare rupe. Svaki građanin RS-a trenutno je dužan 6.068 KM.

Put do duga od skoro sedam milijardi bio je popločan isključivo SNSD-ovim pričama o stabilnosti, pa se prisjetimo što je početkom 2018. govorila tadašnja premijerka Željka Cvijanović.

– Nemamo više nikakvih financijskih problema prethodnih mjeseci, čak smo dva dana odustali od planiranog zaduženja jer nam taj novac ne treba – tvrdila je Cvijanović 4. travnja 2018. godine.

Stvarnost je premijera demantirala već u lipnju te godine, kada je RS izdala obveznice na Bečkoj burzi vrijedne 168 milijuna eura.

Trend rasta duga nastavio se sve do 2020. kada je probijena granica od 6 milijardi, a 2021. slijedi tajno zaduženje na Londonskoj burzi od 300 milijuna eura.

Dok su se dugovi plasirali putem aukcija trezorskih zapisa, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je 2022. javnosti poslao dijametralno suprotne poruke:

– RS nikada nije bolje radila, bolji smo od Federacije. U RS nema gladnih. To je apsolutna laž – rekao je Dodik u kolovozu i rujnu 2022. godine.

No, u lipnju 2022. ministrica financija Zora Vidović iznijela je oštre podatke – dug je premašio 6,1 milijardu maraka.

Rast duga neizbježno je popraćen vrtoglavim rastom kamata. Tako stižemo do 2026. godine u kojoj je Vlada RS još jednom pokucala na vrata Londonske berze.

U ožujku je izdala obveznice od 500 milijuna eura s kamatom od 6,25 posto, na što je ministrica Zora Vidović posebno ponosna, no podatke o vjerovnicima vješto skriva:

– Ponosan sam što smo na Londonskoj burzi… Zadužujemo se na burzi, s kim ne možete znati jer su pravila burze takva – navodi Vidović.

Ekonomist prof. dr. Milenko Stanić upozorava na pogubne posljedice ovakve politike.

– Samo po osnovu ova dva duga na Londonskoj berzi RS će platiti kamate od 523 miliona KM. Tko kaže da je to malo, mora imati problema sa zdravim razumom – ističe Stanić.

Zaduživanje je nastavljeno, ekonomski razvoj zaustavljen, a bilans SNSD-ovog “blagostanja” danas čine 6,85 milijardi maraka duga i 15 narodnih kuhinja širom Srpske.

Iznos dnevnica za službena putovanja u Federaciji BiH od početka ove godine povećan je na 45 maraka, dok je u RS-u dnevnica i dalje 20 KM.

Visina dnevnice u iznosu od 20 KM određena je Odlukom Vlade o visini naknade za službeno putovanje u zemlji za zaposlene u RS-u, koja je, vjerovali ili ne, donesena 2010. godine kada je entitetski premijer bio Aleksandar Džombić.

Vlada Radovana Viškovića donijela je u lipnju 2021. novu odluku o visini naknade troškova službenog putovanja, ali tom odlukom nije promijenjena visina dnevnice, već samo način njezina izračuna.

Za razliku od Vlade RS-a, Vlada FBiH je u prosincu donijela odluku o povećanju dnevnica za službena putovanja u zemlji s 25 na 45 maraka, piše Kapital.ba.

– Nova tarifa vrijedi od 1. siječnja 2026. godine i predstavlja prvo veće povećanje nakon više od deset godina.

Povećanje ima za cilj uskladiti ovu naknadu sa stvarnim troškovima hrane, pića i ostalih sitnih izdataka na putu, koji su u posljednjem razdoblju značajno porasli – priopćeno je iz Vlade FBiH nakon donošenja ove odluke.

Generalni sekretar Saveza sindikata RS-a Danko Ružičić kaže da je Sindikat u rujnu prošle godine entitetskoj vladi uputio inicijativu za povećanje dnevnica, ali da nisu naišli na razumijevanje ministrice financija Zore Vidović.

– Ministar nam je rekao da ove godine neće biti povećanja dnevnica jer je za to potrebno previše novca. Smatramo da ona nije u pravu i da povećanje dnevnica ne iziskuje velika sredstva – kaže Ružičić.

Dodaje da je neodrživo da dnevnica ostane na razini od 20 maraka.

– Zamislite službenog vozača koji treba tri puta jesti za 20 KM?! To nije mogao učiniti ni kada je ta odluka donesena, a kamoli danas i zato bi pod hitno trebalo povećati iznos dnevnice – kaže Ružičić, dodajući da je dnevnica za zaposlene u institucijama BiH 40 KM.

Nedavna sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora SDS-a, umjesto očekivanog jedinstva pred izbornu kampanju, otkrila je duboke unutarnje sukobe i neslaganja oko budućeg političkog kursa stranke.

Kako pišu Nezavisne novine, unutar najveće oporbene stranke u Republici Srpskoj vodi se ozbiljna borba između dvije struje koje imaju potpuno različite vizije koalicija i ključnih kandidatura.

Netrpeljivost u vrhu stranke prerasla je u javne obračune, što potvrđuje i oštra poruka Marinka Božovića, načelnika Istočne Ilidže i člana Glavnog odbora SDS-a.

Kritizirao je aktualno vodstvo stranke, aludirajući na nedostatak političke strategije i dodira sa stvarnošću.

Božović predvodi skupinu dužnosnika, među kojima su Darko Babalj, Đorđe Milićević i Ognjen Bodiroga, koja se aktivno zalaže da pokret “Sigurna Srpska” (PSS) pristupi SDS-u, te da aktualni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

S druge strane, ovoj ideji oštro se protivi struja koju čine Milan Miličević, Aleksandra Pandurević, Želimir Nešković i Ljubiša Petrović, a koja inzistira na samostalnom nastupu stranke.

Iako je stranačko Predsjedništvo isprva podržavalo ideju spajanja s PSS-om i Stanivukovićevu kandidaturu, situacija se promijenila na samoj sjednici Glavnog odbora.

Prema neslužbenim informacijama, ova tema je marginalizirana na samom odboru, da bi na kraju to tijelo jednoglasno podržalo Branka Blanušu kao kandidata za predsjednika Republike Srpske.

No, konfuzija i napetost unutar stranke bile su vidljive i nakon sjednice, s obzirom na to da Blanuša novinarima nije ponudio konkretne odgovore na pitanja o unutarstranačkim razmjenama mišljenja i statusu Stanivukovića, kratko se osvrnuvši isključivo na službeno priopćenje.

Kao kompromisno rješenje i pokušaj saradnje, Glavni odbor SDS-a odlučio je uputiti službeno pismo Pokretu “Sigurna Srpska”.

Ovim pismom od PSS-a se traži da predloži svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, uz ponudu da u slučaju izborne pobjede dobije mandat za sastav nove Vlade Republike Srpske.

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, oglasila se na društvenoj mreži X, gdje je komentirala politička događanja koja su obilježila tjedan iza nas. Cvijanović se u osvrtu dotakla uloge međunarodne zajednice u BiH, ali i aktualnih odnosa unutar političkih tabora u RS-u.

– Zanimljiv tjedan iza nas. Schmit se odjavio, PIC je ostao. Amerikanci za domaći dogovor, Evropljani za stranu kolonijalnu upravu – napisala je Cvijanović.

Ona je, u svojstvu potpredsjednice SNSD-a, dodala da ova stranka naveliko “pali motore”, dok se opozicija u RS-u istovremeno bori oko fotelja.

– Blanuša kandidira Stanivukovića, a SDS Blanušu. Jedan neće, ali ga tjeraju, drugi hoće, ali mu ne daju. Do kraja mjeseca konačno rješenje – rekla je Cvijanović.

entiteta RS Ćamil Duraković zvanično je uputio inicijativu Ministarstvu prosvjete i kulture RS i Narodnoj skupštini RS za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.

Predloženi nacrt zakona ima za cilj rješavanje dugogodišnjih sistemskih problema s kojima se susreću djeca, roditelji i nastavnici iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u obrazovnom sustavu ovog entiteta. Sadašnji zakonski okvir i dosadašnja praksa ne jamče u potpunosti pravo na materinji jezik, niti osiguravaju proporcionalnu nacionalnu zastupljenost zaposlenih u obrazovnim ustanovama, kazao je Duraković.

Inicijativa, kako navodi, predviđa deset konkretnih rješenja, među kojima su priznavanje bosanskog i hrvatskog jezika u pedagoškoj dokumentaciji, uvođenje garancije za izučavanje predmeta Materinski jezik s elementima nacionalne kulture i povijesti, te formiranje posebnog Povjerenstva za udžbenike za nevećinske zajednice.

Osim toga, predlažu se mjere afirmativne akcije pri zapošljavanju nastavnog kadra, te depolitizacija i deklerikalizacija školskog prostora, kako bi škole bile uistinu inkluzivne i sigurne za svu djecu.

– Ovim amandmanima predlažemo konkretna rješenja koja osiguravaju da škole budu uistinu inkluzivne i sigurne za svu djecu te da se konačno stane na kraj diskriminatornoj praksi u obrazovnom sustavu. Uvođenjem predmeta Materinski jezik s elementima nacionalne kulture i povijesti, omogućilo bi se da Bošnjaci i Hrvati u školi imaju dodatni predmet posebno usmjeren na naše jezike i književnosti, ali i okvir za izučavanje povijesti prostora i naše zemlje u razdoblju od srednjeg vijeka do modernog doba.

Na taj način bismo premostili višegodišnji problem nepostojanja konsenzusa oko studija povijesti, spojili taj dio s predmetom jezik i književnost, a razdvajanje djece sveli na minimum – ograničili na jedan predmet u cijelom entitetu tijekom cijelog toka obrazovanja. Riječ je o rješenju koje se koristi u nekoliko zemalja regije i vjerujem da smo dobra prilika Ministarstvu prosvjete i kulture RS da napravi iskorak – rekao je.

Predložene izmjene donose i strože sankcije za kršenje prava studenata, a onemogućavanje ostvarivanja prava na jezik sada je izrijekom definirano kao teža povreda radne obveze. Također, predviđena je obveza proporcionalne nacionalne zastupljenosti u školskim odborima i vijećima roditelja, čime se jamči institucionalno sudjelovanje roditelja iz nevećinskih zajednica u donošenju odluka i onemogućuje preglasavanje u osjetljivim pitanjima identiteta i kulture.

Uspostavljen je mehanizam kontrole i transparentnosti kroz obvezu resornog ministarstva da vodi posebnu evidenciju i podnosi godišnje izvješće o stanju inkluzivnog obrazovanja.

– Uvjeren sam da bi usvajanje ovih izmjena predstavljalo civilizacijski iskorak koji će značajno doprinijeti izgradnji povjerenja, povratku i stabilnosti u RS, kao i ispunjavanju obaveza iz međunarodnih konvencija o pravima djeteta. Ovo nije prazna retorika, proveo sam nekoliko mjeseci s vodećim pravnim stručnjacima. Ponudili smo nepopulističko, vrlo precizno i ​​napredno rješenje da se ovo pitanje konačno riješi za bošnjačku i hrvatsku zajednicu u RS-u – naglasio je Duraković.

Inicijativa je upućena zastupnicima na razmatranje i pokretanje redovnog zakonodavnog postupka. Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je, pojašnjava Duraković, u Ustavu RS-a koji jamči ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, te u Ustavu Bosne i Hercegovine i Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.

– Pozivam sve zastupnike da detaljno razmotre ovaj prijedlog i da mi se obrate kako bismo obavili zajedničke konzultacije, jer ovo pitanje nadilazi dnevnu politiku i tiče se osnovnih ljudskih prava naših najmlađih – zaključio je Duraković.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS dala je Sveučilišnom kliničkom centru zeleno svjetlo za podizanje kredita od 45 milijuna maraka, potvrđeno je za Kapital.

Ovim će se zajmom refinancirati postojeći dugovi, zatim financirati prenesene obveze prema Zavodu za zdravstveno osiguranje te kapitalna ulaganja.

Prema informaciji iz entitetske vlade, UKC RS će prvo provesti proceduru za dobivanje kreditnih sredstava, a potom podnijeti zahtjev za izdavanje garancije RS.

Provedba ovog posla povjerena je Ministarstvu zdravstva i socijalne zaštite i Ministarstvu financija.

– Vlada RS-a ovlastila je Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite, Ministarstvo financija i UKC RS-a da zaključe ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza po osnovi jamstva za kreditna zaduženja – naveli su iz entitetske vlade.