Šef Delegacije EU i specijalnih predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca napisao je kolumnu u kojoj se osvrnuo na dvije godine nakon zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

– Prije dvije godine, 21. ožujka 2024., Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti diljem zemlje osvijetljene su bojama zastave Europske unije, s nadom u novi početak.

Pristupni pregovori, kao strukturirani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja za izazove koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su najučinkovitiji način da se ojača funkcioniranje demokratskih institucija zemlje, osigura vladavina prava i radikalno poboljša životni standard, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu prema članstvu – kaže Soreca.

Dvije godine kasnije, prema riječima Soreca, umjesto novog početka koji bi ubrzao iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

Soreca kaže da je stav Europske unije jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji.

– No, ne možemo mi više željeti članstvo ove zemlje nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu – rekao je.

Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu, kako kaže, više nisu apstraktni: sporije europske integracije, promašene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak, zaostajanje za susjedima.

Navodi da se i dalje propuštaju rokovi vezani uz Reformsku agendu Plana rasta.

– Sada postoji vrlo realan rizik da, nažalost, budemo svjedoci smanjenja sredstava za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 milijuna eura za prijeko potrebna ulaganja u okviru Plana rasta. Taj bi novac mogao učiniti veliku razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.

U trenutnom vrlo nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju, postoji snažan zamah prema proširenoj Europi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidatkinje, u regiji i izvan nje, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst kako bi napravile značajne korake na svom europskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmišljaju o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora. Nažalost, ista razina političke volje i ambicije nedostaje u Bosni i Hercegovini – naglašava šef Delegacije EU i posebni predstavnici EU u BiH.

Koristi od napretka na europskom putu su, kaže, opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje sada prednjače na putu ka članstvu izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije nisu promatrale kao “zahtjeve iz Bruxellesa”, već kao temelje države koja funkcionira u interesu vlastitih građana.

– Bez toga gospodarski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi i dalje odlaze. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Europskom unijom, primjerice kroz pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera. Opsežne reforme poboljšat će poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i mogućnosti kao građani cijele Europske unije, smatra Soreca.

Vjerujemo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje države. Izborna godina ne smije biti izgovor za nerad. Istinska predanost osiguravanju dobrobiti članstva u EU za građane zahtijeva da reforme vezane uz EU budu visoko među političkim prioritetima – kaže Soreca.

U protekle dvije godine, dodaje, postignuti su određeni pomaci. Nakon dosta odgode Reformska agenda je konačno usvojena. No usvajanje na papiru ne znači i provedbu u praksi.

– Ključni koraci još uvijek nisu dovršeni, uključujući ratifikaciju Ugovora o instrumentu i Ugovora o zajmu, koji od imenovanja Koordinatora za Reformsku agendu čine pravni temelj za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga još uvijek nije dostupno ni predfinanciranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 milijuna eura na koje Bosna i Hercegovina ima pravo.

EU ističe punu podršku i pomoć na europskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće vodstvo. To su politički akteri u zemlji pokazali i ranije, pa tako i u razdoblju prije odluke Europskog vijeća prije dvije godine, da se, kada postoji politička volja, može postići konsenzus i pronaći rješenja za dobrobit svih. Vrijeme je da se ponovo pronađe ta politička volja, napisao je u svojoj kolumni šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto danas je u Bruxellesu održao sastanke s Gertom Janom Koopmanom, generalnim direktorom Generalne direkcije Europske komisije za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST) i Magdom Kopczynskom, generalnom direktoricom Generalne direkcije za mobilnost i promet (DG MOVE).

Na sastanku s Koopmanom razgovaralo se o europskom putu Bosne i Hercegovine, posebno o aktivnostima u okviru reformske agende.

– Bruxelles je još jednom naglasio da vrijeme za povlačenje sredstava iz Plana rasta istječe. Podsjetit ću vas da, iako je Reformska agenda usvojena, sredstva operativno nisu dostupna zbog nedovršenih proceduralnih radnji na razini Vijeća ministara – rekao je Forto i dodao:

– Stav EU je jasan – ako do ljeta ne ratificiramo dva sporazuma koji su na čekanju, milijarda KM koja je bila namijenjena BiH bit će raspoređena drugim zemljama Zapadnog Balkana, koje su odavno ispunile ono što se od BiH traži.

Središnja tema sastanka s Kopczynskim bilo je pitanje profesionalnih vozača i primjena pravila o boravku i radu u Europskoj uniji. Forto je ponovio kako je Bosna i Hercegovina već uputila konkretne prijedloge rješenja, kako bilateralno Republici Hrvatskoj tako i Europskoj komisiji.

– Glavna uprava za mobilnost i promet shvaća važnost ovog pitanja. No, prijedlog Europske komisije da se formira radna skupina koja će pomoći u pronalaženju rješenja je proces koji zahtijeva vrijeme – istaknuo je Forto, priopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.