Europska unija radi na tome da mjesto visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska Christiana Schmidta, preuzme europski kandidat koji će biti prihvatljiv svima, izjavila je visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, javlja Anadolija.

Pregovori o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu se nastavljaju, a do 14. srpnja tu će dužnost obavljati v.d. Louis Crishok.

Kallas je na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog posjeta Bosni i Hercegovini u kampu EUFOR-a u Butmiru kazala kako je ovo njen treći posjet Sarajevu u posljednjih 16 mjeseci, te istaknula kako to pokazuje da su stabilnost, teritorijalni integritet i suverenitet ove zemlje od strateškog značaja za Europsku uniju.

Govoreći o imenovanju novog visokog predstavnika, Kallas je kazala kako se nadala da će taj proces biti završen prije njenog dolaska, ali da to još nije slučaj.

Podsjetila je da je u utorak dogovoreno da će dosadašnji visoki predstavnik otići u mirovinu, a da će njegov zamjenik privremeno obnašati tu dužnost do 14. srpnja, a za to vrijeme će se nastaviti pregovori o izboru nasljednika.

Prema njenim riječima, uspjeh Ureda visokog predstavnika (OHR) mjerit će se danom kada više ne bude potreban, ali do tada ostaje važan stub stabilnosti.

Istaknula je kako je Europska unija odlučna pronaći europskog kandidata koji će pomoći Bosni i Hercegovini da nastavi napredovati na europskom putu.

– Najbrži način za okončanje međunarodnog nadzora je napredak prema Europskoj uniji – rekao je Kallas.

Istaknula je i da je europski put faktor ujedinjavanja, te da je najbolji način za postupno ukidanje međunarodnog nadzora ograničiti mandat visokog predstavnika, kako vremenski tako i na pitanja koja su izravno povezana s europskim integracijama.

Dodala je da je predloženo nekoliko kvalitetnih kandidata te da Europska unija radi “na pronalaženju osobe koja će biti prihvatljiva svima”.

Najavila je i sastanak s vojnicima koji služe u misiji EUFOR-a Althea, istaknuvši kako ova operacija ostaje kamen temeljac stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Dodala je da mir u Bosni i Hercegovini traje tri decenije, ali da ga ne treba uzimati zdravo za gotovo.

– Kao što je prošlogodišnja politička kriza pokazala, EUFOR Althea ostaje bitan, budan i spreman djelovati – rekla je.

Ujedno je naglasila da Europska unija kroz Europski instrument pomoći miru nastavlja pomagati Bosni i Hercegovini da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Podsjetila je da potpora Europske unije Oružanim snagama Bosne i Hercegovine trenutno iznosi ukupno 35 milijuna eura.

Govoreći o europskim integracijama, Kallas je istaknuo da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji te da podrška članstvu u EU u zemlji još uvijek prelazi 70 posto, zbog čega je europski put cilj koji ujedinjuje građane.

Istaknula je kako nedavni događaji potvrđuju da vrata Europske unije ostaju otvorena za nove članice.

Podsjetila je da Europska unija priprema pristupni sporazum s Crnom Gorom, da je Albanija otvorila pregovaračka poglavlja, dok su Ukrajina i Moldavija počele pristupne pregovore.

– Bosna i Hercegovina ne može sebi dozvoliti zaostajanje. Kontinuirana provedba reformi najbrži je i najučinkovitiji način za napredak u procesu pristupanja – istaknula je.

Dodala je da trenutni prozor mogućnosti možda neće zauvijek ostati otvoren te da članstvo u Europskoj uniji predstavlja najjače jamstvo protiv političke nestabilnosti i stranog uplitanja.

Kallas je istaknuo i očekivanja Europske unije da će izbori u listopadu biti demokratski, slobodni i pošteni.

– Prirodno je da svaka politička stranka želi pobjedu, ali politička retorika mora imati svoje granice – istaknula je.

Osvrnula se i na proces reformi, navodeći da je Bosna i Hercegovina dobro napredovala do 2024. godine, ali da je od tada došlo do zabrinjavajućeg usporavanja.

Ocijenila je da političke podjele usporavaju napredak te podsjetila da je Bosna i Hercegovina već izgubila 108 milijuna eura iz fondova Europske unije, novca koji će, kako je rekla, izravno koristiti građanima.

Upozorila je da bi, bez provedbe reformske agende i usvajanja Plana rasta, “Bosna i Hercegovina mogla izgubiti dodatnih 370 milijuna eura europskih fondova”.

– Lideri moraju preuzeti odgovornost i postizati rezultate. Europska unija ostaje vaš najjači partner. Nastavit ćemo podržavati Bosnu i Hercegovinu na svakom koraku, ali napredak ovisi o odlukama koje se ovdje donose – kazao je Kallas.

Govoreći o stranim utjecajima, Kallas je podsjetio da EU ima dobar skup alata za borbu protiv FIMI-ja (Foreign Information Manipulation and Interference).

– Vidjeli smo da su ti alati dali dobre rezultate u Moldaviji. Uspostavili smo i određene mehanizme koje mogu koristiti zemlje zapadnog Balkana, jer kada sam razgovarao s čelnicima iz te regije uvijek su isticali da im je potrebna ista vrsta pomoći u borbi protiv stranog uplitanja.

Ono što moramo imati na umu je da je cilj ovakvog miješanja upravo ometanje europskog puta i provođenja reformi. Zato alate koje imamo na raspolaganju u Europskoj uniji stavljamo na raspolaganje našim zemljama kandidatima, odnosno našim partnerima na zapadnom Balkanu – zaključio je Kallas.