Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta ponavlja podršku putu Bosne i Hercegovine u EU i poziva na brže reforme, jače demokratske institucije i političku odgovornost.

Članovi Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta u izvješću usvojenom u srijedu potvrđuju podršku pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji na temelju jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Pozivaju na reforme za jačanje demokratskih institucija, očuvanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te jamčenje osnovnih prava za sve građane.

Zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju političke čelnike da obnove svoju predanost članstvu u EU i bez odlaganja provedu dugo očekivane reforme. Naglašavaju da pristupni napori trebaju ojačati političku koheziju, a ne produbiti podjele. Također pozivaju na prestanak opstrukcionizma, politički motiviranih veta i retorike koja dovodi do podjela, što koči napredak, te pozivaju Vijeće ministara da imenuje glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju EU.

Zastupnici u Europskom parlamentu žale za godinama političkih podjela, govora mržnje, negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca, secesionističkih nastojanja i zarobljavanja države, upozoravajući da ti trendovi podrivaju povjerenje javnosti, ubrzavaju odljev mozgova i paraliziraju zemlju.

U izvješću se osuđuje kontinuirana suradnja vlasti Republike Srpske s ruskim dužnosnicima i sankcioniranim subjektima, ističući rizike po sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine. Zastupnici Europskog parlamenta također izražavaju zabrinutost zbog stranog uplitanja i kampanja dezinformiranja, posebno iz Rusije i Srbije, kao i sve većeg utjecaja drugih vanjskih aktera.

Izražavajući žaljenje zbog ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta, zastupnici Europskog parlamenta ponavljaju svoju potporu Uredu visokog predstavnika i operaciji EUFOR Althea, prepoznajući njihovu kontinuiranu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti. Predstavnici Europskog parlamenta ističu da svaka buduća tranzicija u vezi s Uredom visokog predstavnika mora u potpunosti poštovati ustavni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje.

Zastupnici Europskog parlamenta odbacuju narative koji iskorištavaju etničke napetosti, promiču povijesni revizionizam, negiraju genocid ili veličaju ratne zločince. Pozdravljaju program reformi Bosne i Hercegovine i pozivaju na njegovu brzu provedbu, ističući da je politička volja ključna za osiguravanje sredstava EU i održavanje zamaha reformi.

Izvjestitelj Ondřej Kolář (EPP, Češka) rekao je:

– Ako Europa želi ojačati, mora se i širiti – i geografski i politički. Istovremeno, članstvo u EU ne može se uzeti zdravo za gotovo. Poželjeli bismo dobrodošlicu Bosni i Hercegovini u EU, ali njeni napori su često razvodnjeni izgovorima ili ograničenim kapacitetom za postizanje dogovora čak i unutar vlastitih granica. Isto tako, sama EU mora hitno razmotriti je li došlo vrijeme da se krene prema modelu progresivnog članstva za one zemlje koje doista teže ispunjavanju kriterija.

Izvješće je usvojeno s 53 glasa za, 14 protiv i osam suzdržanih. Izvješće će sada biti podneseno na glasovanje Europskom parlamentu kao cjelini.

Povodom javnog istupa veleposlanika Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigija Sorece, u kojem je jasno istaknuto da Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje na europskom putu, želim izraziti duboku zabrinutost trenutnim stanjem institucija države i posljedicama koje takvo stanje proizvodi za građane, kazao je dopredsjednik Federacije BiH Refik Lendo, njegov Kabinet. najavio.

– Poruke koje dolaze iz Europske unije nisu političke prirode, već predstavljaju precizno i ​​dobronamjerno upozorenje da Bosna i Hercegovina propušta povijesnu priliku. Činjenica da naša država već zaostaje za regijom, da nije usvojila ključne zakone niti imenovala glavnog pregovarača, govori o potpunoj nefunkcionalnosti aktualne vlasti na državnoj razini.

Koalicija koju čine politički subjekti poznati kao Trojka, zajedno s HDZ-om i SNSD-om, pokazala je ozbiljnu nesposobnost da odgovori na osnovne obveze koje proizilaze iz europskog puta. Umjesto reformi, svjedoci smo blokada, odsustva dijaloga i potpunog odsustva političke odgovornosti. Građani Bosne i Hercegovine su zbog takvog pristupa već izgubili 108 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskih fondova, a sada postoji sasvim realna prijetnja gubitka dodatnih cca 380 milijuna eura – rekao je Lendo i nastavio:

– Ovo nisu apstraktne brojke – to su sredstva za infrastrukturu, razvoj, nova radna mjesta i bolji životni standard naših građana. Ovdje se mora jasno reći: odgovornost za ovakvo stanje prvenstveno snosi aktualna vlast na razini Bosne i Hercegovine koja nije u stanju provesti Reformsku agendu niti Plan rasta.

No, dodao je Lendo, dio odgovornosti snose i međunarodni akteri koji su svojim intervencijama omogućili formiranje takve vlasti, bez jasnih mehanizama odgovornosti i rezultata.

– Bosna i Hercegovina ne smije biti talac političke neodgovornosti i kratkoročnih interesa. Europski put nije deklarativno opredjeljenje – to je proces koji zahtijeva konkretne odluke, hrabrost i sposobnost postizanja kompromisa u interesu države i svih njezinih građana. Pozivam sve nadležne da žurno preuzmu odgovornost, deblokiraju procese i ispune svoje obveze prema Europskoj uniji. Svako daljnje odgađanje izravno šteti građanima i dodatno udaljava Bosnu i Hercegovinu od njenog strateškog cilja – punopravnog članstva u Europskoj uniji – istaknuo je.