Ovaj će tjedan toplinski val zahvatiti veći dio Europe.

Masa vrućeg zraka iz Sahare nataložila se iznad Pirenejskog poluotoka i proširila južnom i zapadnom Francuskom, uzrokujući porast temperatura do blizu 30 Celzijevih stupnjeva.

Prema prognozama, toplinski val će se sredinom tjedna proširiti sjeveroistočno diljem kontinenta.

U petak se očekuju visoke temperature u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, Italiju i Češku.

Ovaj toplinski val u Europi dolazi usred sve češćih ekstremnih vremenskih nepogoda povezanih s klimatskim promjenama, a meteorolozi upozoravaju na sve veće rizike od toplinskih valova tijekom ljeta. The Guardian.

Meteorolozi upozoravaju da se radi o nastavku neuobičajeno ranog niza toplinskih valova koji su već rušili rekorde prije službenog početka ljeta.

Prema prognozama, tijekom ovog tjedna nad Europom će se razviti snažan greben visokog tlaka.

Najprije će se nalaziti iznad Španjolske i Francuske, a zatim se proširiti prema Balkanu i južnim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva.

U Parizu se od danas (16. lipnja) očekuju tjedan i pol maksimalne temperature od 30 stupnjeva i više.

Vrhunac vrućine bit će u četvrtak i petak na 36 odnosno 35 stupnjeva – što je 10 do 15 stupnjeva iznad prosjeka za sredinu lipnja.

Vruć će se zrak zadržati još dugo, potencijalno i do sljedećeg vikenda i početkom sljedećeg tjedna.

Ovo nije prvi toplinski val ove godine.

Europa je već krajem svibnja bilježila ekstremne temperature: u Ujedinjenom Kraljevstvu je 26. svibnja zabilježena najviša temperatura za taj mjesec ikada – 35,1 stupanj u londonskom Kew Gardensu.

U portugalskom gradu Mora 27. svibnja izmjereno je 40,3 stupnja, čime je oboren nacionalni svibanjski rekord.

Ekstremne vrućine uzrokuju više ozljeda i smrti nego gotovo bilo koji drugi vremenski događaj.

U Europi su toplinski valovi posebno opasni jer većina kućanstava nema klima uređaje.

Zato meteorolozi i stručnjaci upozoravaju da bi ovaj novi toplinski val mogao biti posebno opasan za starije osobe, kronične bolesnike i one koji žive u urbanim sredinama. The Weather Network.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda kažu da će danas u Bosni i Hercegovini biti sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost. Tijekom dana, uz dnevni razvoj oblačnosti, poneki pljusak je moguć u poslijepodnevnim satima u Hercegovini i na jugozapadu Bosne.

Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29, na jugu do 32 Celzijeva stupnja.

U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Najviša dnevna temperatura zraka oko 26 stupnjeva.

U srijedu sunčano uz umjerenu naoblaku. Uz dnevni razvoj naoblake u poslijepodnevnim satima poneki lokalni pljusak moguć je na području Hercegovine, centralne i jugozapadne Bosne. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu do 18, a najviša dnevna uglavnom između 27 i 32, na jugu do 34 Celzijeva stupnja.

Od četvrtka pa do kraja lipnja nastupilo je stabilnije i iznadprosječno toplo razdoblje s više sunčanih intervala i postupnim porastom temperatura zraka.

Do 17. lipnja očekivana minimalna temperatura zraka u Bosni će se kretati od 10 do 15 stupnjeva, a u Hercegovini od 13 do 18 stupnjeva.

Najviše dnevne temperature u Bosni bit će od 27 do 32, a u Hercegovini od 29 do 34 stupnja.

Toplije razdoblje predviđa se od 18. do 30. lipnja.

Minimalne temperature zraka u Bosni se očekuju od 13 do 18 stepeni, a u Hercegovini od 16 do 21 stepen. Najviša dnevna temperatura u Bosni bit će do 32, a u Hercegovini do 36 stupnjeva Celzijevih.

Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je u subotu da se Europa suočava s onim što je nazvao “invazijom opasnih ideologija” koja dolazi morskim putem, aludirajući na migracije.

Govoreći na američkom vojnom groblju u Colleville-sur-Meru u Francuskoj, na 82. godišnjicu iskrcavanja u Normandiji tijekom Drugog svjetskog rata, Hegseth je ponovio kritike administracije Donalda Trumpa prema Europi zbog njezine migracijske politike.

– Nažalost, danas su različite europske plaže pod utjecajem različitih, opasnih ideologija. Brodovi i ljudi pristižu na obale Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske – rekao je.

Dodao je: “Kada će europske prijestolnice poduzeti nešto po tom pitanju ili je već prekasno? Nadam se da nije i vjerujem da nije”.

Hegseth je istaknuo da se svijet suočava sa “sve složenijim sigurnosnim prijetnjama”, naglasivši da su Sjedinjene Države primijenile “lekcije naučene prije 82 godine na ovim plažama: jaki saveznici, potpuno predani svom dijelu zadatka, pobjeđuju u ratovima”.

Kako se navodi u priopćenju MORH-a, istaknuo je i “potrebu zapadnih zemalja da se odupru udobnoj samodopadnosti koja se razvila u proteklom razdoblju”, podsjetivši da sloboda ima svoju cijenu.

– Zaboravili smo da sloboda nije besplatna. Zaboravili smo da se mir ne postiže željama. To se postiže svrhom, čašću i snagom. Ljudi koji su se iskrcali na ovim plažama su to znali; pitanje je znamo li mi to, zaključio je Hegseth.

U analizi objavljenoj na jednom američkom portalu Nacionalni interes navodi da bi Sjedinjene Države trebale dugoročno zadržati i čak ojačati svoju vojnu prisutnost u Poljskoj.

U analizi se ističe da je riječ o jednoj od najvažnijih zemalja saveznica NATO-a na njegovom istočnom krilu, posebice u kontekstu pojačanih sigurnosnih napetosti u Europi.

Poljska je u tekstu opisana kao strateški važna zemlja zbog svog geografskog položaja između Rusije, Bjelorusije i Ukrajine.

Upravo ga ta pozicija, kako se navodi, čini ključnom točkom u obrambenom planiranju i odvraćanju potencijalnih prijetnji, ali i važnim logističkim i operativnim čvorištem za NATO snage.

U analizi se upozorava da bi eventualno smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi moglo oslabiti vjerodostojnost NATO-ovog odvraćanja, dok bi stabilna i dugoročna prisutnost američkih vojnika u Poljskoj dodatno ojačala sigurnosnu arhitekturu na istoku kontinenta.

Posebno se ističe važnost brze reakcije u slučaju krize i bolje koordinacije američkih i poljskih snaga.

U tekstu se podsjeća da je Poljska posljednjih godina značajno povećala ulaganja u obranu i ubrzano modernizira svoje oružane snage.

Primjeri uključuju nabavu američke vojne opreme, uključujući tenkove Abrams, raketne sustave HIMARS i borbene zrakoplove F-35, što dodatno produbljuje vojnu suradnju između Varšave i Washingtona.

Također se ističe da bi dugoročno stacioniranje američkih snaga omogućilo bolje planiranje zajedničkih operacija, unaprijedilo interoperabilnost saveznika i povećalo ukupnu spremnost NATO-a za izazove u regiji.

Analiza zaključuje da bi takav pristup imao dvostruki učinak. Jačanje odvraćanja od Rusije i jačanje Poljske kao jednog od srednjoameričkih partnera u europskoj sigurnosnoj strukturi.

Sirija sve otvorenije pokušava graditi paralelne odnose i s Europom i s Rusijom, nastojeći pronaći političku ravnotežu između ekonomskog otvaranja prema Zapadu i dugogodišnjeg savezništva s Moskvom.

To stoji u analizi američkog časopisa Nacionalni interes, koji ističe da Damask želi izaći iz međunarodne izolacije ne odričući se ruskog utjecaja.

Europske zemlje u Siriji vide priliku za postupnu stabilizaciju regije, posebice kroz obnovu infrastrukture, humanitarnu pomoć i moguće diplomatsko približavanje.

S druge strane, Rusija ostaje najvažniji sigurnosni partner sirijskih vlasti nakon godina vojne i političke podrške tijekom građanskog rata.

Moskva nastoji zadržati svoju stratešku poziciju na Bliskom istoku, uključujući vojnu prisutnost i politički utjecaj u Siriji, dok europske zemlje inzistiraju na reformama, stabilnosti i većoj suradnji s međunarodnim institucijama.

U analizi se zaključuje da Damask trenutačno pokušava voditi pragmatičnu politiku balansiranja – tražeći ekonomske koristi i međunarodni legitimitet kroz približavanje Europi, ali bez narušavanja odnosa s Rusijom, koja i dalje igra ključnu ulogu u sigurnosnoj i regionalnoj politici Sirije.

Velik dio Europe suočava se s iznimno jakim toplinskim valom, koji meteorolozi opisuju kao nezapamćen u dosadašnjim mjerenjima, dok temperature u nekim dijelovima Francuske i Velike Britanije dosežu i do 40 Celzijevih stupnjeva.

Francuski meteorolog Adrien Warnan rekao je da je to “potpuno neviđen i povijesni” toplinski val.

U Francuskoj su temperature u nekim regijama dosezale 39 stupnjeva, dok je u okolici Londona izmjereno oko 35 stupnjeva. London je zabilježio jedan od najtoplijih svibnja u povijesti.

Velika Britanija je tako pred najtoplijim svibnjem u povijesti meteoroloških podataka.

– Radim u kuhinji i ovo je strašno – rekla je za Euronews Renata Stankeviciute, kuharica iz Litve koja živi u Engleskoj, opisujući svakodnevicu tijekom ekstremnih temperatura.

Visoke temperature značajno utječu i na turizam u europskim gradovima.

Posjetitelji Pariza navode da u razgledavanje mogu ići samo u ranim jutarnjim satima, dok ostatak dana zbog vrućine provode u zatvorenom prostoru.

– U prvom dijelu dana sve ide dobro i zanimljivo. Ali onda odem u stan i samo spavam jer mi treba više energije, jer je tako, tako vruće u ovo doba – kaže Sabina Ismailova, 29-godišnja turistkinja iz Ukrajine.

Više od 1500 ljudi umrlo je od vrućina u Velikoj Britaniji prošlog ljeta, objavila je britanska zdravstvena služba.

britanski Pošta Putni novac objavio najnoviji City Cost Barometer u kojem je objavio koji su europski gradovi najpovoljniji za odmor ove godine kako bi građani mogli planirati svoja putovanja.

Na popisu je 50 gradova, a uspoređivali su cijene kave, piva, automobila, vina u kafićima, prijevoza od zračne luke, turističkih obilazaka gradova, obilazaka povijesnih znamenitosti, muzeja i galerija te noćenja.

– Novo istraživanje otkrilo je koji europski gradovi nude najbolju vrijednost za putnike kad tamo dođu, a zbog kojih bi posjetitelji mogli platiti puno više. S obzirom na trenutno povećanje cijena letova, kratki odmori vjerojatno će biti jedan od najvećih turističkih trendova u Europi ovog ljeta, jer turisti skupe duge odmore mijenjaju za jeftinije i lakše odmore – piše ovaj portal.

Kažu da se ljudi, kada govore o jeftinim izletima u grad, često fokusiraju na letove, ali ono što potrošite kada stignete na odredište jednako je važno kao i cijena leta.

Sarajevo je ove godine najjeftiniji city break u Europi.

Slijede Bukurešt u Rumunjskoj, Tirana u Albaniji, Beograd i Trencin u Slovačkoj.

U tablicama ispod možete vidjeti cijene prvih pet najjeftinijih gradova, kao i pet najskupljih. A detaljan popis možete pogledati ovdje link.

Renault Clio trenutno je najprodavaniji automobil u Europi u 2026. godini. U prva četiri mjeseca dosegao je 71.996 registracija i prestigao Daciu Sandero, iako je u travnju upravo Sandero bio najprodavaniji model na mjesečnoj listi.

Europsko tržište novih automobila u travnju 2026. ponovno je pokazalo koliko je tijesna borba na vrhu. Najprodavaniji model mjeseca bila je Dacia Sandero, no gledajući prva četiri mjeseca u godini, prvo mjesto zauzima Renault Clio.

Prema podacima Dataforcea koje prenosi Everyeye Auto, Dacia Sandero ostvarila je 19.305 registracija u travnju i bila je najprodavaniji automobil u Europi. Na drugom mjestu završio je Peugeot 208 sa 17.270 primjeraka, dok je treći Volkswagen Golf sa 17.139 registracija. tportal.

Travanjsku listu obilježili su mali automobili i kompaktni SUV-ovi.

Iza Golfa smjestio se Volkswagen T-Roc sa 16.968 registracija, a peti je Renault Clio sa 16.249 prodanih primjeraka.

Slijede Volkswagen Tiguan, Toyota Yaris Cross, Peugeot 2008, Opel Corsa i Škoda Octavia.

Top 10 najprodavanijih automobila u Europi u travnju 2026.: Dacia Sandero – 19.305 jedinica, Peugeot 208 – 17.270, Volkswagen Golf – 17.139, Volkswagen T-Roc – 16.968, Renault Clio – 16.249, Volkswagen Tiguan – 15.669, Toyota Yaris Cross – 15.564, Peugeot 2008 – 15.053, Opel Corsa – 14.511, Škoda Octavia – 13.817.

Iako nije bio pri vrhu u žalbi, Clio je dosad najjači u ukupnom poretku za 2026. godinu. Od siječnja do travnja skupio je 71.996 registracija, čime je ispred Dacie Sandera sa 68.141 i Volkswagen Golfa sa 67.915 registracija.

Njemački kancelar Friedrich Merz ponovno je u ponedjeljak kritizirao SAD i Izrael zbog dugotrajnog rata s Iranom te najavio da će Europljani pojačati diplomatske napore u pronalaženju rješenja.

– Što se tiče Irana, da, razočarao sam se – rekao je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu, upitan o svojim ranijim izjavama da SAD nema izlaznu strategiju i da su Amerikanci poniženi od Teherana.

– SAD i Izrael su od samog početka pretpostavljali da će se ovaj problem riješiti u roku od nekoliko dana, a sada moramo priznati da nije tako. Zato mi s europske strane želimo diplomatski doprinijeti pronalasku rješenja – dodao je.

Konzervativni čelnik rekao je da je Njemačka ponovno započela izravne pregovore s Iranom i da se savjetuje s regionalnim partnerima kako bi podržala diplomatske inicijative usmjerene na rješavanje sukoba.

– U bliskoj smo koordinaciji s američkom stranom, ali također jasno dajemo do znanja da imamo vlastite europske ideje o tome kako doći do rješenja ovog sukoba. Nadam se da ćemo uspjeti, ali nisam siguran – rekao je Merz.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak da Europa ima puno toga za naučiti od Izraela, optužujući kontinent da pati od duboke moralne slabosti.

Govoreći tijekom izraelske službene ceremonije Dana sjećanja na holokaust, Netanyahu je rekao da je Europa zaboravila razliku između dobra i zla.

– Europa je danas zahvaćena dubokom moralnom slabošću. Ima puno toga za naučiti od nas, posebice osnovnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla – rekao je.

Netanyahu je rekao da trenuci poput sadašnjeg pozivaju na odlazak u rat za ono što je dobro, za život.

Također je rekao da Europa gubi sposobnost obrane svog identiteta i vrijednosti te da Izrael brani Europu i civilizaciju od barbarstva.

Netanyahuove izjave dolaze usred rastućih kritika u Europi zbog izraelske politike na okupiranoj Zapadnoj obali i Libanonu.

Ranije u ponedjeljak, njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je duboku zabrinutost zbog razvoja događaja na palestinskim teritorijima i upozorio na ono što je opisao kao de facto djelomičnu aneksiju okupirane Zapadne obale.

Merz je tijekom telefonskog poziva također pozvao Netanyahua da započne izravne mirovne pregovore s Libanonom i apelirao na prekid neprijateljstava u južnom Libanonu.

Netanyahu se već suočava sa sve većim pravnim pritiskom. Njegovo suđenje za korupciju, koje je počelo 2020. godine, još traje. Netanyahu poriče optužbe i opisuje ih kao političku kampanju čiji je cilj njegovo svrgavanje.

Također ga od 2024. godine traži Međunarodni kazneni sud zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi.

Dok je sukob u Iranu možda privremeno utihnuo, pravi poremećaj se događa u samom srcu zapadnog vojnog poretka. Donald Trump više ne skriva svoj prijezir prema onome što naziva “europskim parazitizmom”. Trump je shvatio što elita u Bruxellesu odbija prihvatiti. Za uništenje saveza nije potreban potpis na dokumentu, samo strateška šutnja, prema analizi časopisa The American Conservative.

NATO se godinama ne održava na snazi ​​tenkova, nego na nečem daleko krhkijem, na političkoj teologiji.

Gotovo je vjersko uvjerenje da će se američki nuklearni arsenal automatski aktivirati na svakom pedlju europske zemlje.

Međutim, Trump planira koristiti strategiju “Irski doviđenja” – ne mora službeno napustiti prostoriju, dovoljno je prestati sudjelovati u razgovoru.

Povlačenjem američkih zapovjednika i ignoriranjem zajedničkog planiranja Trump pretvara NATO u ljušturu.

Članak 5. pakta zapravo je pravno prazan. Povijest nas uči da on nikada nije jamčio rat, on jamči samo “diskrecijsko djelovanje”.

U Trumpovoj verziji stvarnosti, ta bi radnja mogla biti slanje buketa cvijeća napadnutom savezniku umjesto nosaču zrakoplova.

Glavni argument zagovornika NATO-a – onaj o neizbježnoj ruskoj invaziji na srce Europe – polako puca pod teretom stvarnosti.

Rat u Ukrajini razotkrio je ruske granice, dokazujući da Moskva nema kapaciteta obnoviti sovjetski imperij. Inzistiranje da je potrebno sto tisuća američkih vojnika za obranu bogatog kontinenta od 450 milijuna ljudi više nije strategija, već farsa.

Američki protekcionizam postao je otrovan jer potiče “naučenu bespomoćnost” kod Europljana. Sve dok Washington plaća račune i preuzima rizike, Pariz i Berlin neće imati stvarnog poticaja za izgradnju vlastite, vjerodostojne vojske.

Pitanje koje Trump postavlja, a koje transatlantski establišment smatra bogohulnim, glasi: Zašto bi Cleveland riskirao nuklearni pepeo za Varšavu ili Talin? Interesi koji su stvorili NATO – prvenstveno sprječavanje sovjetske dominacije njemačkim industrijskim resursima odavno su mrtvi.

Danas su ulozi Amerike u Europi marginalni, a prijetnje nuklearnim uništenjem u ime stranih granica postaju potpuno nevjerojatne.

Trumpov bijes zbog Irana možda je impulzivan i pogrešno usmjeren, ali njegova je dijagnoza NATO-a kirurški točna. On ne ruši savez, on samo odmiče zavjesu i pokazuje da iza toga više nitko ne stoji, stoji u analizi.

Ovo što vidimo nije samo hir jednog predsjednika, već bolan povratak u realpolitiku. Održavanje NATO-a na “aparatima” samo produžava europsku zabludu o vlastitoj sigurnosti.

Trumpov pritisak je koristan jer djeluje kao šok terapija koja bi Europu konačno mogla natjerati da se pogleda u ogledalo i shvati da su dani dječjih dodataka prošli.

Ako se američki kišobran sruši, Europa će se morati ili ozbiljno naoružati ili suočiti s posljedicama vlastite pasivnosti, zaključuje se u analizi.