Europska komisija prihvatila je prijedlog Bosne i Hercegovine za privremeno izuzeće BiH iz primjene Mehanizma prilagodbe granice ugljika (CBAM).

– Službeno smo obaviješteni od strane nadležne direkcije da je Europska komisija prihvatila naše prijedloge i ugradila ih u prijedlog izmjena CBAM uredbe, koji je upućen u zakonodavnu proceduru Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije – rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Predložene izmjene CBAM uredbe omogućuju izračun emisija električne energije uzimajući u obzir stvarni miks električne energije zemlje izvoznice, uključujući proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok se ujedno pojednostavljuje postupak dokazivanja stvarnih emisija.

Također je moguće prepoznati električnu energiju isporučenu putem ugovora o otkupu električne energije, uključujući ugovore sklopljene preko posrednika, kako bi se utvrdile stvarne emisije.

Također je predloženo da se navedene izmjene primjenjuju retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine, čime bi se otklonile poteškoće s kojima se suočavaju izvoznici električne energije iz Bosne i Hercegovine.

Ministar Košarac je naglasio da su nadležne institucije na svim razinama vlasti u BiH uložile maksimalne napore kako bi upozorile Europsku komisiju na zabrinjavajuće posljedice primjene CBAM-a na domaći elektroenergetski sektor.

– Europska komisija je prepoznala vjerodostojnost našeg zahtjeva i predložila izmjene CBAM uredbe, koje predstavljaju značajan korak ka pravednijoj primjeni CBAM-a i očuvanju konkurentnosti izvoznika električne energije iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta na tržištu Europske unije – rekao je Košarac.

Istovremeno, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine pripremilo je Prijedlog odluke o usvajanju Metodologije za proračun faktora emisije ugljičnog dioksida iz elektroenergetske mreže u Bosni i Hercegovini, čime su stvoreni preduvjeti za pravovremenu primjenu novih europskih pravila.

– Prvim amandmanom Europske komisije, zajedno s Prijedlogom odluke koju je pripremilo Ministarstvo, značajno će se smanjiti trošak izvoza električne energije na tržište Europske unije. Prema našim procjenama, uštede bi mogle biti i do 13 milijuna eura godišnje, što jača konkurentnost domaće elektroprivrede i štiti prihode od izvoza – rekao je Košarac.

Istaknuo je kako je cilj svih aktivnosti zaštita interesa domaćeg elektroenergetskog sektora i jačanje ukupne gospodarske aktivnosti u BiH.

Prijedlog izmjena Uredbe CBAM trenutno je u zakonodavnoj proceduri Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će nastaviti aktivnu suradnju s europskim institucijama do njegovog konačnog usvajanja, priopćeno je iz Kabineta ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Europska komisija planira preraspodijeliti sredstva namijenjena poticanju reformi na zapadnom Balkanu i usmjeriti ih u zemlje koje najviše napreduju na putu prema članstvu u Europskoj uniji.

Kako su za Euronews potvrdila dva dužnosnika EU, najveći dio sredstava trebao bi otići Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, dok će ostale zemlje u regiji snositi posljedice zbog kašnjenja u provođenju reformi.

Riječ je o Instrumentu za reforme i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine, čiji je cilj pružanje financijske potpore zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Europskoj uniji.

Instrument pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine, a ambicija mu je udvostručiti veličinu gospodarstava zemalja Zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću. No, prema podacima Europske komisije, dosad je isplaćeno tek približno 673 milijuna eura od ukupno šest milijardi eura, a gotovo sav taj novac završio je u samo tri od šest zemalja korisnica.

Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najviše su napredovale u procesu pristupanja zahvaljujući provedbi svojih reformskih programa. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija se smatraju zemljama koje zaostaju.

Instrument funkcionira po principu ispunjavanja unaprijed definiranih reformskih koraka u dogovorenim rokovima. Ako država ne ispuni svoje obveze na vrijeme, Europska komisija može uskratiti dio ili sva sredstva predviđena za taj reformski korak.

Zemlje imaju godinu dana da ispune postavljene uvjete prije nego što se sredstva preraspodijele ostalim korisnicima, dok je za prvu godinu primjene taj rok produljen na dvije godine. To znači da je kraj lipnja ove godine bio prvi rok nakon kojeg je moguća preraspodjela sredstava.

– Kako stoji u uredbi, ako se reformski koraci ne ispune u predviđenom roku, uključujući dodatno razdoblje, odgovarajuća sredstva mogu se preraspodijeliti drugim korisnicima – rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.

Govoreći o rokovima koji su istekli 30. lipnja 2026., glasnogovornik Komisije rekao je da će se sada provesti sveobuhvatna i objektivna procjena svih korisnika.

To praktično znači da će se neiskorištena sredstva usmjeriti prema zemljama koje najbolje napreduju u provedbi reformi.

Najveći gubitnik u ovom procesu mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila niti jedan euro iz ovog instrumenta, jer nije uspjela provesti niti jednu od traženih reformi, prvenstveno zbog složene institucionalne strukture zemlje. Kosovo i Srbija također bi se mogli naći u nepovoljnom položaju.

Na takvu je mogućnost još u travnju upozorila povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos, koja je u pismu upućenom zemljama zapadnog Balkana pozvala vlasti da ubrzaju reformske procese ili riskiraju gubitak financijskih sredstava predviđenih ovim instrumentom.

Dužnosnici Europske unije naglašavaju da je riječ o modelu financiranja koji se temelji na rezultatima.

Kako navode, Povjerenstvo državama ne oduzima sredstva jer one na njih nisu ni stekle pravo ako nisu ispunile dogovorene reformske obveze.

– To je kao posao po satu. Plaćeni ste samo za posao koji stvarno radite – rekao je jedan dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman.

Europska komisija trebala bi kasnije ovog mjeseca predstaviti više detalja državama članicama, uključujući točan iznos sredstava koji će biti preraspodijeljen.

– Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti koje nudi Plan rasta – rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Bosna i Hercegovina je u razdoblju do 2024. godine napravila dobar posao na europskom putu, no u posljednje dvije godine vidljiv je zabrinjavajući reformski zastoj, ocijenila je u razgovoru za Fenu visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas.

Govoreći o tome da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali da reforme još uvijek sporo napreduju zbog političkih blokada, Kallas je istaknuo da je EU spremna pomoći BiH, ali da domaće vlasti moraju provesti reforme koje su potrebne građanima, prosperitetu zemlje i njenom članstvu u EU.

– BiH je zaista napravila dobar posao u razdoblju do 2024. godine, provedbom reformi. Zadnje dvije godine vidimo stagnaciju reformi, zbog čega smo jako zabrinuti i zato sam već treći put ovdje. I drugi europski predstavnici se pitaju što još možemo učiniti da vam pomognemo da provedete te reforme – rekao je Kallas.

Istaknula je kako reforme nisu važne samo za formalni proces pristupanja Europskoj uniji, već prije svega za građane Bosne i Hercegovine.

– To su reforme koje su potrebne za vaš narod, za prosperitet vaše zemlje, za dobrobit svih ovdje, a nužne su i za ulazak u Europsku uniju – istaknula je.

Kallas je također upozorio da Bosna i Hercegovina zbog političkih trzavica već gubi značajna sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan.

– Europska unija je tu za vas, ali vaši političari, vaša vlada također moraju dati rezultate. Uzmimo za primjer ratifikaciju Plana rasta. To je plan namijenjen građanima Bosne i Hercegovine. Već je izgubljeno 108 milijuna eura, a sada postoji rizik od gubitka 373 milijuna eura – rekao je Kallas.

Istaknula je da se taj novac može uložiti u poboljšanje infrastrukture i poboljšanje kvalitete života građana.

Govoreći o tome kakav konkretan signal Europska unija može dati građanima zemalja kandidata kako bi pokazala da je europska perspektiva stvarna, Kallas je rekao da je proces uvijek dvosmjeran.

– S jedne strane su reforme koje tražimo od zemalja kandidata. Pred vama su i izbori i to je pitanje koje možete postaviti svim strankama koje sudjeluju na izborima – provode li te reforme. S druge strane, tu je i naša strana i trudimo se pomoći vašoj zemlji koliko god možemo – kazao je Kallas za Fenu.

Kao primjere konkretnih dobrobiti za građane navela je projekte poput “roaming like at home” (RLAH), odnosno mogućnost da građani telefoniraju u Europi pod uvjetima sličnim onima kod kuće, kao i procese vezane uz platni promet.

Na pitanje je li širenje prema Zapadnom Balkanu danas više pitanje vjerodostojnosti Europske unije ili europske sigurnosti, Kallas je rekao da je širenje uvijek geopolitički proces.

– Ako pogledamo geopolitičke procese u svijetu, jasno je da smo jači kad smo zajedno. Proširenje donosi mir i stabilnost. To smo već vidjeli. Zemlje koje su nekada bile na ratnoj nozi unutar Europske unije sada rade ruku pod ruku. Jasno je da je to nešto što moramo gurati naprijed – objasnio je Kallas.

Dodala je da Europska unija ne može iznevjeriti svoje partnere, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, te izrazila nadu da će proces proširenja ići brže.

– Nadamo se da ćemo se moći prilično brzo kretati u procesu proširenja, pod uvjetom da domaća zadaća bude obavljena s obje strane, kako u zemljama Zapadnog Balkana tako iu Europskoj uniji – istaknula je.

Komentirajući prijedloge Francuske i Njemačke o novom pristupu proširenju, koji predviđa postupno uključivanje zemalja kandidata u određene politike, institucije i jedinstveno tržište EU-a prije punopravnog članstva, Kallas je rekao da različite ideje proizlaze iz činjenice da je proces proširenja predugo trajao.

– Želimo vidjeti buduće članice koje stvarno rade s nama, jer zajedno smo puno jači. No također je istina da svi žele pristup unutarnjem tržištu. Istovremeno, želimo vidjeti da te zemlje isporučuju ono što mi nazivamo osnovama – temeljne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i načela vladavine prava koji zapravo donose prosperitet tim zemljama – rekao je Kallas.

Istaknula je da pristup unutarnjem tržištu i reforme moraju ići ruku pod ruku.

Na pitanje je li Europska unija institucionalno, financijski i politički spremna za novo proširenje, posebice ako Unija naraste na više od 30 članica, Kallas je istaknuo kako se na proširenje ne smije gledati kao na igru ​​u kojoj su ili svi unutra ili svi vani.

– Ako uzmemo za primjer Crnu Goru ili Albaniju, to su jako male zemlje i apsorpcijski kapacitet Europske unije to može prihvatiti. Ili ako uzmemo Bosnu i Hercegovinu, ni vi niste velika država. Mislim da moramo pogledati sve te zemlje pojedinačno i vidjeti kako možemo napredovati – rekla je.

Dodala je, međutim, kako je jasno da Europska unija s većim brojem članica mora imati učinkovitije procese odlučivanja.

Govoreći o promjenama u međunarodnom poretku, ratu u Ukrajini, promjenama u transatlantskim odnosima i utjecaju Rusije i Kine, Kallas je rekao da si Europska unija ne može dopustiti da Zapadni Balkan ostane dugo izvan Unije.

– Geopolitička situacija je takva da je, ako pogledate kartu, Europa zapravo vrlo mali kontinent. Imamo mnogo nacija, mnogo različitih kultura i jezika, ali svi smo jako mali. Da bismo se suprotstavili svim tim protivnicima izvana, moramo raditi zajedno – rekao je Kallas.

Zaključila je kako je u interesu Europske unije da zemlje zapadnog Balkana postanu njezine članice.

– Jasno je da je u našem interesu da Zapadni Balkan, odnosno zemlje Zapadnog Balkana, uđu u Europsku uniju – kazao je Kallas u razgovoru za Fenu.

Predstavnici prometnih udruga Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore uputit će novo zajedničko pismo Europskoj komisiji sa zahtjevom da do 10. kolovoza ponudi prihvatljivo, odnosno privremeno rješenje problema ograničenja boravka profesionalnih vozača u schengenskom prostoru.

Odluka je donesena na zajedničkom sastanku predstavnika prometnih udruženja četiri zemlje u Beogradu, a priopćio ju je predsjednik Poslovnog udruženja “Međunarodni transport” Neđo Mandić.

Kako je rekao, sudionici sastanka analizirali su trenutno stanje i ocijenili da problemi i dalje postoje, ali da nisu toliko izraženi kao u prethodnom razdoblju.

– Dogovorili smo se da u ovom trenutku ne poduzimamo konkretne radnje, već da pošaljemo dopis Europskoj komisiji s rokom do 10. kolovoza da se nađe prihvatljivo, ako ne konačno, onda barem privremeno rješenje kako bi naši vozači i prijevoznici mogli nesmetano raditi – rekao je Mandić.

Najavio je da će se predstavnici udruge ponovno sastati oko 10. kolovoza ako do tada ne bude prihvatljiv odgovor iz Bruxellesa.

– U tom slučaju najavit ćemo nove konkretne mjere kako bismo ubrzali rješavanje ovog problema – rekao je Mandić, ne precizirajući koje bi mjere mogle biti poduzete.

Prema njegovim riječima, prometne udruge su u protekle tri godine poslale više pisama Europskoj komisiji, a današnji sastanak potvrda je zajedništva i nastavka zajedničkih aktivnosti na rješavanju ovog problema.

Mandić je istaknuo kako prijevoznici žele izbjeći prosvjede i blokade granica jer bi takve mjere nanijele štetu prijevoznicima i gospodarstvima zemalja u regiji, ali i njihovim europskim partnerima.

Dodao je da su na nedavnom kongresu u Bukureštu špediteri iz regije jednoglasno usvojili deklaraciju kojom podržavaju zahtjeve prijevoznika.

Mandić je podsjetio da sadašnje pravilo, prema kojem državljani trećih zemalja u schengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana u razdoblju od 180 dana, nije prilagođeno profesionalnim vozačima.

Prema analizama prometnih udruga, vozačima je za nesmetano obavljanje međunarodnog prijevoza potrebno oko 130 radnih dana u razdoblju od 180 dana.

Smatra da se profesionalni vozači ne mogu poistovjećivati ​​s turistima, jer vrijeme provedeno u tranzitu i obavljanju prijevoza ne predstavlja pravi boravak.

– Profesionalni vozači većinu vremena provode u kamionu ili na obveznim pauzama na parkiralištu. Oni u schengenskim zemljama ne borave kao turisti, već rade svoj posao.

Zato smatramo da sadašnji način brojanja dana nije opravdan i da ozbiljno ugrožava poslovanje prijevozničkih tvrtki – rekao je Mandić.

Podsjetio je da je problem dodatno izražen nakon proširenja schengenskog prostora na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, zbog čega su zemlje regije praktički potpuno okružene članicama Schengena, pa vozači veliki dio svog radnog vremena provode u tom prostoru.

– S obzirom na to da su sada u Schengenu 33 zemlje, ne možemo prihvatiti da se tranzit tretira kao boravak. Ako se vozimo u neku državu ili čak u Veliku Britaniju, cijelo vrijeme smo u Schengenu, ali ne ostajemo ni trenutka jer smo ili u kamionu ili na parkingu tijekom obavezne pauze.

Ti dani se jako brzo potroše, pa praktički ispada da profesionalni vozač ne može raditi svoj posao – kazao je Mandić.

Grupa parlamentaraca Europskog parlamenta (MEP) pozvala je Europsku komisiju da razmotri potpunu zabranu trgovine robom koja potječe iz ilegalnih izraelskih naselja na okupiranim palestinskim teritorijima, javlja Anadolija.

U pismu od utorka visokoj predstavnici Europske unije (EU) za vanjske poslove Kaji Kallas i europskom povjereniku za trgovinu Marošu Šefčoviču, parlamentarci su pozvali blok da svoje trgovinske prakse uskladi s međunarodnim pravom uvođenjem strožih mjera, uključujući opću zabranu.

Apel je uslijedio nakon rasprava u Vijeću za vanjske poslove EU-a 21. travnja i nakon zajedničke inicijative Francuske i Švedske za ograničavanje uvoza iz sporazuma.

Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su se na savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde iz srpnja 2024., u kojem se navodi da zemlje ne smiju podržavati niti pomagati situacije koje se prema međunarodnom pravu smatraju nezakonitima.

Sud je također pozvao države da izbjegavaju ekonomske ili trgovinske odnose koji bi mogli pojačati takve uvjete.

Prema pismu, postojeće politike EU ne ispunjavaju te obveze, jer ne sprječavaju trgovinu naseljima.

– Dosljednost s međunarodnim pravom nije samo poželjna, to je zahtjev koji proizlazi izravno iz naših ugovora – napisali su parlamentarci, citirajući odredbe koje obvezuju blok na poštivanje međunarodnog prava u svojim vanjskim akcijama.

Istaknuli su prethodne mjere EU-a, kao što su ograničenja proizvoda povezanih s prisilnim radom i sankcije usmjerene na rusku energiju, kao dokaz da Unija ima alate za odlučno djelovanje.

U pismu se navodi da je nekoliko članica EU-a, uključujući Belgiju, Španjolsku, Irsku, Sloveniju i Nizozemsku, već poduzelo korake za ograničavanje uvoza naselja na nacionalnoj razini.

– Stoga vas pozivamo da ispitate i predložite trgovinsku mjeru usmjerenu na usklađivanje trgovinskih odnosa s Izraelom i okupiranim područjima s međunarodnopravnom zabranom trgovine s izraelskim naseljima – stoji u pismu.

Europska komisija preliminarno je utvrdila da popularna društvena mreža u kineskom vlasništvu TikTok krši Zakon o digitalnim uslugama zbog svog zaraznog dizajna.

Značajke koje izazivaju ovisnost uključuju beskonačno pomicanje, sadržaj s automatskom reprodukcijom, push obavijesti i vrlo personalizirani sustav preporuka.

Povjerenstvo ističe da ovi preliminarni nalazi ne prejudiciraju konačni ishod istrage. TikTok sada ima pravo na obranu, pristup dokumentaciji iz istražnih spisa Povjerenstva te mogućnost pisanog odgovora na iznesene nalaze. Ako se preliminarni zaključci potvrde, Povjerenstvo može donijeti odluku o nepoštivanju, što može rezultirati novčanom kaznom razmjerno prirodi, težini, učestalosti i trajanju povrede, u iznosu do šest posto ukupnog godišnjeg prometa pružatelja usluge u svijetu, javlja N1 Hrvatska.

– Sada očekujemo da TikTok, nakon ovih preliminarnih nalaza, poduzme konkretne mjere i promijeni dizajn svoje usluge u Europi kako bi zaštitio maloljetnike – rekla je izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnologiju Henna Virkkunen.

Preliminarni nalazi, koje je Komisija objavila u petak, dio su službenog pregleda usklađenosti TikToka sa Zakonom o digitalnim uslugama, pokrenutog 19. veljače 2024.

Osim ovisničkog dizajna, istraga uključuje i takozvani “efekt zečje rupe” u TikTokovim sustavima preporuka, kao i rizik da maloljetnici pristupaju dobno neprimjerenom sadržaju zbog pogrešnog predstavljanja dobi.

„Efekt zečje rupe“ u suvremenom kontekstu, posebice kada je riječ o društvenim mrežama i algoritmima, odnosi se na pojavu u kojoj aplikacija kontinuirano izlaže korisnike sličnom sadržaju nakon što pokažu interes za određenu temu.

Komisija tvrdi da TikTok nije na odgovarajući način procijenio kako značajke koje izazivaju ovisnost mogu negativno utjecati na fizičku i mentalnu dobrobit korisnika, uključujući maloljetnike i ranjive odrasle osobe. Konstantnim “nagrađivanjem” novih sadržaja, određene karakteristike dizajna potiču potrebu za kontinuiranim skrolanjem i stavljaju korisnike na svojevrsni “autopilot”.

Prema znanstvenim istraživanjima, takvi mehanizmi mogu dovesti do kompulzivnog ponašanja i smanjiti samokontrolu korisnika.

– Čini se da TikTok ne primjenjuje razumne, razmjerne i učinkovite mjere za ublažavanje rizika koji proizlaze iz njegovog dizajna koji izaziva ovisnost. Primjerice, postojeći alati za upravljanje vremenom provedenim pred ekranom i roditeljska kontrola nisu dovoljno učinkoviti u smanjenju tih rizika – zaključuje Europska komisija.

Logistički konzorcij BiH, koji okuplja bh. cestovne prijevoznike, pozdravlja odluku Europske komisije da u jučer predstavljenoj Europskoj strategiji za azil i upravljanje migracijama posebnu pozornost posveti problemu ulaska i rada vozača kamiona na području EU, ali ističu da problem nije riješen.

– U našim zahtjevima, koje ponavljamo već duže vrijeme, tražili smo i tražimo da vlasti Bosne i Hercegovine i predstavnici institucija EU pronađu sustavno rješenje. Vjerujemo da je to put do očekivanog, dugoročnog i sustavnog rješenja.

Problem zbog kojeg smo krenuli u prosvjed u ponedjeljak, 26. siječnja, još nije riješen. Europska komisija najavila je da će “tijekom 2026. godine, u suradnji sa državama članicama, raditi na pronalaženju konkretnih zakonodavnih rješenja, uključujući mogućnost donošenja novih pravila koja bi se primjenjivala u cijelom schengenskom prostoru. Cilj je osigurati pravnu sigurnost vozača i prijevozničkih tvrtki, a pritom očuvati sigurnost vanjske granice EU-a”. Dakle, i dalje je na snazi ​​postojeće pravilo prema kojem naši vozači ne mogu boraviti duže od 90 dana u šest mjeseci u EU – priopćili su iz Logistike BiH.

Stoga se od vlasti Bosne i Hercegovine, prije svega od Vijeća ministara BiH i nadležnih ministarstava, traži da intenziviraju aktivnosti kako bi se s predstavnicima institucija EU iznašlo privremeno rješenje koje će odmah stupiti na snagu i primjenjivati ​​se do donošenja sistemskog rješenja koje je najavila Europska komisija.

– Prosvjede ćemo nastaviti, zajedno s kolegama iz Srbije, sve dok se ne riješi problem boravka i rada naših vozača u zemljama EU, odnosno dok se ne promijeni sadašnje pravilo od 90/180 dana – dodali su.

Ističu da, unatoč višekratnim pozivima na pregovore, predstavnici bh. vlasti i dalje ignoriraju zahtjeve.

– To je pitanje kojim bi se trebali baviti članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković te entitetski premijeri Nermin Nikšić i Savo Minić. Nitko od njih, osim Edina Fortea, ministra prometa i komunikacija BiH, koji nas je pozvao na razgovore, nije se udostojio ni kontaktirati s nama, pitati što želimo i kako možemo riješiti svoje probleme – navode iz Konzorcija.

Podsjetili su da su, osim zahtjeva koji se odnosi na promjenu pravila o boravku i radu u EU, svi ostali njihovi zahtjevi u nadležnosti domaćih vlasti, a posebno vlada entiteta.

– Zato inzistiramo na razgovorima s Nerminom Nikšićem i Savom Minićem koji mogu, ako postoji minimum dobre volje i želje da se pomogne gospodarskoj grani koja zapošljava oko 47.000 radnika, riješiti naše zahtjeve za povrat dijela trošarina na gorivo, hitno sklapanje sporazuma sa zemljama EU o povratu PDV-a, popust na cestarinu u iznosu od 50 posto i smanjenje nepotrebnih. zadržavanja kamiona na graničnim prijelazima i carinskim terminalima – dodali su, te pozvali parlamentarne stranke, posebno stranke vladajuće koalicije na državnoj i entitetskim razinama, na razgovore o modelima i načinima ispunjavanja zahtjeva koji se odnose na parlamente.

Europska komisija (EK) razmatra mogućnosti iznalaženja rješenja za određene kategorije stručnih radnika iz trećih zemalja, među kojima su i vozači kamiona, kako bi se prilagodio njihov dulji boravak u schengenskoj zoni, najavio je. RSE.

Međutim, u ovom trenutku nema konkretnog rješenja, osim potvrde da će se ovo pitanje razmotriti u budućnosti.

U viznoj strategiji koju je Europska komisija usvojila 29. siječnja navodi se da će ta institucija blisko surađivati ​​sa državama članicama u pronalaženju “pragmatičnih rješenja” za prilagodbu produljenih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz pružanje sigurnosti i ekonomske koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.

U strategiji također stoji da će se, u cilju iznalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog, razmotriti mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na razini EU, s posebnim skupom pravila za produženi kratkotrajni boravak.

– U tom kontekstu Povjerenstvo će preispitati učinak postojećih bilateralnih sporazuma koji dopuštaju produženi boravak, s ciljem njihovog postupnog ukidanja – stoji u strategiji.

To se odnosi i na prijevoznike iz zemalja Zapadnog Balkana, koji od 26. siječnja blokiraju granične prijelaze sa Schengenskom zonom.

Potpredsjednica Europske komisije Hena Virkunen potvrdila je da su europski dužnosnici svjesni zabrinutosti koju su izrazili prijevoznici sa Zapadnog Balkana, ali je upozorila da uvođenje sustava ulaska i izlaska ne podrazumijeva promjenu pravila niti uvođenje dodatnih zahtjeva.

– Svjesni smo poteškoća na ovom području. Ovo pitanje također rješavamo u viznoj strategiji. Stoga predlažemo da se razmotri veća fleksibilnost, bez ugrožavanja sigurnosti – rekao je Virkunen.

Objasnila je da je situacija vozača kamiona drugačija od situacije prekograničnih radnika, koji redovito prelaze granicu na istim graničnim prijelazima i za koje već postoji određeni stupanj fleksibilnosti.

– Ovo je nešto drugačije kada su u pitanju, primjerice, vozači kamiona. Postoje i druge profesije u kojima smo identificirali izazove, kao što su sportaši i umjetnici na turnejama. Mi se ovim pitanjima bavimo u ovoj viznoj strategiji – dodao je Virkunen.

Usvojena strategija prepoznaje da određene kategorije radnika trebaju boravak dulji od 90 dana u razdoblju od 180 dana, što je trenutno dopušteno schengenskim pravilima.

To su kategorije koje se uvelike oslanjaju na mobilnost, kao što su umjetnici na turnejama, sportaši ili vozači kamiona, koji moraju ostati duže unutar schengenske zone, bez potrebe za boravištem ili boravišnom dozvolom.

– Time se stvara složen sustav, dodatno kompliciran postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke zemlje članice sklopile prije stupanja na snagu schengenske pravne stečevine. Ti sporazumi dopuštaju državljanima pojedinih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriju određene države članice, čime se narušava jedinstvena primjena schengenskog pravnog okvira – navodi se u dokumentu Europske komisije.

Prijevoznici iz četiri zemlje zapadnog Balkana počeli su blokadu graničnih prijelaza 26. siječnja zbog uvođenja sustava ulaska i izlaska u schengensku zonu.

Europski sustav ulaska i izlaska (EES) automatizirani je informatički sustav koji zamjenjuje ručno žigosanje putovnica za građane zemalja izvan Europske unije koji ulaze u schengenski prostor.

Sustav bilježi biometrijske podatke (otiske prstiju i slike lica), kao i imena i datume putovanja, s ciljem poboljšanja sigurnosti granice, otkrivanja osoba koje prekorače boravak i sprječavanja zlouporabe identiteta.

Ovaj sustav djelomično je uveden u listopadu 2025. godine, dok bi u potpunosti trebao postati operativan u travnju 2026. godine.

Bezvizni režim, koji vrijedi i za zemlje regije, uključuje kratkoročne boravke do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Ta su pravila usklađena na razini Europske unije i uređena zakonodavstvom EU, s jedinstvenim uvjetima, postupcima i valjanošću u cijelom schengenskom prostoru.

Protesti prijevoznika članica Logističkog konzorcija BiH nastavljeni su danas, četvrti dan, na graničnim prijelazima sa zemljama članicama Europske unije.

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto oglasio se nakon što je iz Bruxellesa dobio informaciju da je Europska komisija usvojila novu viznu strategiju u okviru koje će razmotriti poseban režim koji bi prijevoznicima omogućio boravak u Schengenu duži od 90 dana.

– Prvi put ili nakon dugo vremena prepoznata je posebna djelatnost profesionalnih vozača za čije će potrebe možda biti potrebno mijenjati postojeća pravila u sadašnjim sigurnosnim okvirima. Ovo nije pobjeda za danas, ovo može biti pobjeda za neko sljedeće razdoblje kada ćemo lakše razgovarati o tim temama u Bruxellesu, ali i na drugim adresama. Korak po korak, među ostalim, regionalni prosvjed vozača i zatvaranje teretnih terminala, ali i naše kontinuirane aktivnosti u protekle tri godine doveli su do toga – rekao je Forto.

Nakon što je Europska komisija danas usvojila prvu EU viznu strategiju, kojom se konačno priznaju profesionalni vozači kamiona kao posebna kategorija, čime se otvara put rješavanju problema boravka u schengenskom prostoru, šef Delegacije EU Luigi Soreca pozdravio je odluku.

Soreca je, pozdravljajući navedenu odluku, istaknuo kako Strategija ima za cilj jačanje sigurnosti, uključujući jači nadzor postojećih bezviznih režima, ali i poticanje prosperiteta i konkurentnosti čineći legitimna putovanja lakšim, bržim i predvidljivijim.

– EU i njegove države članice radit će zajedno s partnerskim zemljama na istraživanju pragmatičnih rješenja za smanjenje poteškoća za stručnjake koji se uvelike oslanjaju na mobilnost diljem Europe. Također će istražiti uvođenje novog zakonodavstva s posebnim skupom pravila za produljene kratke boravke na razini EU-a. Ovo se posebno odnosi na profesionalne vozače iz BiH i regije zapadnog Balkana, ali i na druge, poput turista ili sportaša – kazao je Soreca.

– Trenutna globalna situacija odlična je prilika da počnem piti, iako inače nisam ljubitelj alkohola.

Poručila je to danas Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, čelnicima klubova zastupnika u Europskom parlamentu.

Njene riječi prenijela su dva izvora koja su prisustvovala sastanku, piše Politico.

Komentar u šaljivom tonu uslijedio je nakon što su brojni zastupnici Europskog parlamenta razmijenili sarkastične novogodišnje čestitke, s obzirom na to da zbog situacije u Ukrajini, Gazi, Iranu itd. 2026. godina nije počela najsretnije.

To je komentirala dok su se ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda sastali s visokim američkim dužnosnicima u Bijeloj kući kako bi razgovarali o Trumpovoj prijetnji aneksijom otoka.