Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate vezane uz provedbu reformi.

Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči neke zemlje, ali također postavlja pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo poštuju rokove kako bi dobile novac.

Europska komisija pokrenula je Plan rasta za 2023. kako bi ubrzala europsku integraciju. Financijska sredstva uvjetovana su provedbom konkretnih gospodarskih, institucionalnih i reformi vladavine prava, uz postupno uključivanje šest zemalja Zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.

Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela niti jednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tijekom nedavnog posjeta Sarajevu da će daljnja odgađanja značiti nove financijske gubitke.

BiH je već izgubila 108 milijuna eura, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 milijuna eura.

Sličan problem ima i Kosovo, koje je u travnju dobilo 61,8 milijuna eura predfinanciranja, ali je politička kriza onemogućila provođenje potrebnih reformi.

Kosovska vlada procjenjuje da je država već izgubila oko 40 milijuna eura zbog neispunjenja reformskih ciljeva do kraja lipnja, dok bi do kraja godine mogla ostati bez ukupno 250 milijuna eura ako se ne formira funkcionalna vlada sposobna usvojiti potrebne zakone.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Kosovo Riho Terras ocijenio je da zemlja ne može napredovati dok se ne riješi politička kriza.

Srbija je primila jednu isplatu u siječnju, ali je izvjestitelj Europskog parlamenta Tonino Picula pozvao na obustavu daljnjih isplata dok Beograd ne pokaže veću predanost europskim reformama.

Marko Todorović, analitičar Centra za europsku politiku u Beogradu, rekao je da Srbija ima sposobnu administraciju i stabilnu parlamentarnu većinu, zbog čega je neispunjavanje obveza pitanje političkih prioriteta.

Dodao je da će pritisak na vlasti biti sve veći jer se sredstva koja se ne iskoriste mogu preusmjeriti u zemlje koje brže napreduju.

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata unatoč vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže donošenje reformskih mjera.

Direktorica Centra za demokraciju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjenje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno vidljivim strukturnim promjenama.

Prema njezinim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali nema dokumentacije potrebne za neovisnu provjeru rezultata, posebice u područjima pravosuđa i vladavine prava.

Europska komisija priopćila je kako je Plan rasta i instrument europske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.

Danas su u Visokom potpisani ugovori, čime je ozvaničen početak treće, završne faze projekta vodoopskrbe Visoko.

– Zahvaljujući bespovratnim sredstvima EU i bilateralnih donatora u iznosu od 1,1 milijun eura, osiguranim kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) i sufinanciranju Grada Visoko, ovaj značajan projekt omogućit će trajno i sigurno snabdijevanje pitkom vodom za oko 5.000 stanovnika iz sedam naselja na području Mjesne zajednice Moštra – saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Zamjenik šefa Delegacije EU Adebayo Babajide kazao je kako je BiH bogata prirodnim izvorima vode, ali zbog zastarjele infrastrukture mnoge lokalne zajednice još uvijek nemaju pristup čistoj i sigurnoj pitkoj vodi u svojim domovima.

– Svaki građanin ove zemlje zaslužuje vodu koja zadovoljava visoke standarde kvalitete EU. Ponosan sam što Europska unija kontinuirano stoji uz građane Bosne i Hercegovine da to postane stvarnost – dodao je.

Projektom je predviđena izgradnja nove akumulacije Dubrava i ugradnja moderne vodoopskrbne mreže čime će se značajno smanjiti gubici vode.

– Sama činjenica da se radi o investiciji od tri milijuna KM pokazuje njezinu vrijednost u financijskom smislu. Ali vrijednost je puno veća jer će naši građani dobiti vodu. Realizacijom projekta 92 posto teritorije našeg grada bit će pokriveno vodovodnom mrežom – rekao je gradonačelnik Visokog Mirza Ganić.

Josip Polić, viši bankar za sektor infrastrukture u EBRD-u, rekao je da je “EBRD ponosan što podržava Visoko u naporima da modernizira svoju vodoopskrbnu mrežu, osiguravajući više od 4,5 milijuna eura kredita i dodatnih grantova od donatora WBIF-a”.

Europski sustav putnih informacija i autorizacije, poznat kao ETIAS, trebao bi početi s radom u zadnjem kvartalu 2026. Važno je napomenuti da točan datum još nije objavljen, sustav trenutno nije aktivan i službene prijave još se ne prihvaćaju.

ETIAS će biti obavezan za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s Europskom unijom, uključujući i državljane Bosne i Hercegovine koji s biometrijskom putovnicom putuju u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju i druge zemlje obuhvaćene sustavom. Odobrenje će se odnositi na kratke boravke do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Važno je naglasiti da ETIAS nije viza, niti će se plaćati 20 eura svaki put kada pređete granicu. Naknada se plaća prilikom podnošenja zahtjeva, a odobrenje u pravilu vrijedi tri godine ili do isteka putovnice s kojom je zahtjev podnesen. U tom razdoblju moguće je više puta putovati u zemlje koje primjenjuju ETIAS.

Naknadu od 20 eura platit će većina kandidata koji imaju između 18 i 70 godina. Osobe mlađe od 18 i starije od 70 bit će izuzete, ali će i dalje morati imati ETIAS autorizaciju ako ne pripadaju jednoj od potpuno izuzetih kategorija. Pod određenim uvjetima, naknadu neće plaćati članovi obitelji državljana Europske unije ili druge osobe koje uživaju pravo na slobodno kretanje.

ETIAS neće biti potreban svim građanima BiH koji žive u Europskoj uniji. Službena pravila navode nositelje određenih boravišnih dozvola, boravišnih iskaznica i nacionalnih dugoročnih viza među izuzetim kategorijama. Hoće li se izuzeće primijeniti ovisit će o vrsti dokumenta i zemlji koja ga je izdala.

Zahtjev se podnosi putem službene web stranice ili mobilne aplikacije. Većina prijava trebala bi se obraditi automatski iu kratkom vremenskom razdoblju, ali u nekim slučajevima postupak može trajati duže ako se traže dodatne informacije ili intervju.

Odobreni ETIAS neće automatski jamčiti ulazak u Europsku uniju. Konačnu odluku ipak će donijeti granična policija nakon provjere putovnica i ispunjavanja ostalih uvjeta za ulazak. Putnicima se savjetuje da ne koriste neslužbene stranice koje već nude navodne ETIAS aplikacije jer sustav još nije proradio, a Europska unija trenutno ne prikuplja prijave, piše na službenoj stranici Europske unije. Putujte Europom.

Bosna i Hercegovina je u razdoblju do 2024. godine napravila dobar posao na europskom putu, no u posljednje dvije godine vidljiv je zabrinjavajući reformski zastoj, ocijenila je u razgovoru za Fenu visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas.

Govoreći o tome da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali da reforme još uvijek sporo napreduju zbog političkih blokada, Kallas je istaknuo da je EU spremna pomoći BiH, ali da domaće vlasti moraju provesti reforme koje su potrebne građanima, prosperitetu zemlje i njenom članstvu u EU.

– BiH je zaista napravila dobar posao u razdoblju do 2024. godine, provedbom reformi. Zadnje dvije godine vidimo stagnaciju reformi, zbog čega smo jako zabrinuti i zato sam već treći put ovdje. I drugi europski predstavnici se pitaju što još možemo učiniti da vam pomognemo da provedete te reforme – rekao je Kallas.

Istaknula je kako reforme nisu važne samo za formalni proces pristupanja Europskoj uniji, već prije svega za građane Bosne i Hercegovine.

– To su reforme koje su potrebne za vaš narod, za prosperitet vaše zemlje, za dobrobit svih ovdje, a nužne su i za ulazak u Europsku uniju – istaknula je.

Kallas je također upozorio da Bosna i Hercegovina zbog političkih trzavica već gubi značajna sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan.

– Europska unija je tu za vas, ali vaši političari, vaša vlada također moraju dati rezultate. Uzmimo za primjer ratifikaciju Plana rasta. To je plan namijenjen građanima Bosne i Hercegovine. Već je izgubljeno 108 milijuna eura, a sada postoji rizik od gubitka 373 milijuna eura – rekao je Kallas.

Istaknula je da se taj novac može uložiti u poboljšanje infrastrukture i poboljšanje kvalitete života građana.

Govoreći o tome kakav konkretan signal Europska unija može dati građanima zemalja kandidata kako bi pokazala da je europska perspektiva stvarna, Kallas je rekao da je proces uvijek dvosmjeran.

– S jedne strane su reforme koje tražimo od zemalja kandidata. Pred vama su i izbori i to je pitanje koje možete postaviti svim strankama koje sudjeluju na izborima – provode li te reforme. S druge strane, tu je i naša strana i trudimo se pomoći vašoj zemlji koliko god možemo – kazao je Kallas za Fenu.

Kao primjere konkretnih dobrobiti za građane navela je projekte poput “roaming like at home” (RLAH), odnosno mogućnost da građani telefoniraju u Europi pod uvjetima sličnim onima kod kuće, kao i procese vezane uz platni promet.

Na pitanje je li širenje prema Zapadnom Balkanu danas više pitanje vjerodostojnosti Europske unije ili europske sigurnosti, Kallas je rekao da je širenje uvijek geopolitički proces.

– Ako pogledamo geopolitičke procese u svijetu, jasno je da smo jači kad smo zajedno. Proširenje donosi mir i stabilnost. To smo već vidjeli. Zemlje koje su nekada bile na ratnoj nozi unutar Europske unije sada rade ruku pod ruku. Jasno je da je to nešto što moramo gurati naprijed – objasnio je Kallas.

Dodala je da Europska unija ne može iznevjeriti svoje partnere, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, te izrazila nadu da će proces proširenja ići brže.

– Nadamo se da ćemo se moći prilično brzo kretati u procesu proširenja, pod uvjetom da domaća zadaća bude obavljena s obje strane, kako u zemljama Zapadnog Balkana tako iu Europskoj uniji – istaknula je.

Komentirajući prijedloge Francuske i Njemačke o novom pristupu proširenju, koji predviđa postupno uključivanje zemalja kandidata u određene politike, institucije i jedinstveno tržište EU-a prije punopravnog članstva, Kallas je rekao da različite ideje proizlaze iz činjenice da je proces proširenja predugo trajao.

– Želimo vidjeti buduće članice koje stvarno rade s nama, jer zajedno smo puno jači. No također je istina da svi žele pristup unutarnjem tržištu. Istovremeno, želimo vidjeti da te zemlje isporučuju ono što mi nazivamo osnovama – temeljne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i načela vladavine prava koji zapravo donose prosperitet tim zemljama – rekao je Kallas.

Istaknula je da pristup unutarnjem tržištu i reforme moraju ići ruku pod ruku.

Na pitanje je li Europska unija institucionalno, financijski i politički spremna za novo proširenje, posebice ako Unija naraste na više od 30 članica, Kallas je istaknuo kako se na proširenje ne smije gledati kao na igru ​​u kojoj su ili svi unutra ili svi vani.

– Ako uzmemo za primjer Crnu Goru ili Albaniju, to su jako male zemlje i apsorpcijski kapacitet Europske unije to može prihvatiti. Ili ako uzmemo Bosnu i Hercegovinu, ni vi niste velika država. Mislim da moramo pogledati sve te zemlje pojedinačno i vidjeti kako možemo napredovati – rekla je.

Dodala je, međutim, kako je jasno da Europska unija s većim brojem članica mora imati učinkovitije procese odlučivanja.

Govoreći o promjenama u međunarodnom poretku, ratu u Ukrajini, promjenama u transatlantskim odnosima i utjecaju Rusije i Kine, Kallas je rekao da si Europska unija ne može dopustiti da Zapadni Balkan ostane dugo izvan Unije.

– Geopolitička situacija je takva da je, ako pogledate kartu, Europa zapravo vrlo mali kontinent. Imamo mnogo nacija, mnogo različitih kultura i jezika, ali svi smo jako mali. Da bismo se suprotstavili svim tim protivnicima izvana, moramo raditi zajedno – rekao je Kallas.

Zaključila je kako je u interesu Europske unije da zemlje zapadnog Balkana postanu njezine članice.

– Jasno je da je u našem interesu da Zapadni Balkan, odnosno zemlje Zapadnog Balkana, uđu u Europsku uniju – kazao je Kallas u razgovoru za Fenu.

Bosna i Hercegovina trenutno ne vodi pregovore, niti ima inicijativa za uspostavu prihvatnih centara za migrante na svom teritoriju, dok nadležne institucije prate provedbu novog europskog okvira za migracije i azil, koji bi od sredine ove godine trebao uvesti strože i učinkovitije procedure povratka osoba koje nemaju pravo boravka u Europskoj uniji.

Početkom lipnja Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su politički dogovor o novoj Uredbi o vraćanju, koja je jedan od ključnih elemenata EU Pakta o migracijama i azilu.

Cilj uredbe je ubrzati i pojednostaviti postupke vraćanja državljana trećih zemalja koji ilegalno borave u EU, povećati stopu izvršenih povrataka te omogućiti uspostavu tzv. povratničkih centara u trećim zemljama pod određenim uvjetima.

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije, nalazi se na jednoj od glavnih migracijskih ruta prema državama članicama, zbog čega se pažljivo prati razvoj europske migracijske politike i njeni mogući učinci na regiju.

Iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini za Fenu su pojasnili da nova uredba ne nameće obveze trećim zemljama, pa tako ni BiH.

– Uredba zahtijeva od država članica EU-a da popraće odluke o vraćanju ponovnim prihvatom kada je to relevantno. To ne stvara nove obveze za vlasti trećih zemalja – naveli su iz Delegacije EU.

Dodaju da Sporazum o readmisiji između Europske unije i Bosne i Hercegovine iz 2008. ostaje na snazi ​​te da se trenutno ne vode razgovori o sklapanju novih sporazuma.

Kada je riječ o mogućnosti uspostave prihvatnih centara izvan EU-a, iz Delegacije pojašnjavaju da uredba omogućuje državama članicama ili samoj Europskoj uniji sklapanje ugovora s trećim zemljama o uspostavi takvih centara, uz obvezno poštivanje međunarodnog prava i standarda zaštite ljudskih prava.

– Takav mehanizam trenutno nije u izradi na razini Europske unije – istaknuli su.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH poručuju da novu uredbu treba promatrati u kontekstu šireg Pakta EU o migracijama i azilu, usvojenog 2024. godine, čija puna primjena počinje 12. lipnja 2026. godine.

Prema ocjeni Ministarstva, još je rano za točnu procjenu svih posljedica koje bi primjena pakta mogla imati na treće zemlje, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu, ali je izvjesno da će predstavljati važan okvir za daljnje usklađivanje domaćih politika s europskim standardima u području migracija i azila.

U skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina kontinuirano usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.

Stoga su u tijeku aktivnosti na izradi nove Strategije u području migracija i azila te Akcijskog plana za razdoblje 2026.-2030. godina.

Tim će se dokumentima, navode iz Ministarstva sigurnosti, definirati moguće normativne i institucionalne prilagodbe koje bi mogle proizaći iz primjene Europskog pakta, prvenstveno u okviru Zakona o strancima i Zakona o azilu.

Ujedno, Ministarstvo sigurnosti odbacuje špekulacije o mogućem otvaranju prihvatnih centara u Bosni i Hercegovini.

– Bosna i Hercegovina trenutno nema sklopljene sporazume niti vodi pregovore o uspostavi prihvatnih centara na svom teritoriju. Ne postoje konkretne aktivnosti ili inicijative koje bi upućivale na uspostavu ovakvih centara u Bosni i Hercegovini – naveli su.

Sličan stav iznijelo je i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, ističući da prati provedbu postojećih sporazuma o readmisiji između Bosne i Hercegovine i Europske unije.

– Sporazumi o readmisiji uredno se provode i tijekom redovitih susreta s Europskom unijom nemamo problema niti dodatnih zahtjeva – potvrdili su u Ministarstvu.

Stav o novoj europskoj regulativi i sustavima povratka za Fenu je dostavio UNHCR, iz kojeg ističu da dobrovoljni povratak osoba kojima nije potrebna međunarodna zaštita smatraju najučinkovitijom, najdostojanstvenijom i najodrživijom opcijom, što bi i dalje trebalo biti prioritet.

Pritom iz UNHCR-a ističu da prepoznaju legitiman interes država da osiguraju učinkovite sustave povratka za osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka, te da je siguran i dostojanstven povratak osoba za koje je utvrđeno da im ne treba međunarodna zaštita važan element funkcionalnog sustava azila i šireg režima međunarodne zaštite.

Međutim, UNHCR podsjeća da se svi postupci vraćanja moraju provoditi u potpunom skladu s međunarodnim pravom o izbjeglicama i međunarodnim pravom o ljudskim pravima, uključujući načelo zabrane vraćanja osoba u zemlje u kojima bi mogle biti izložene progonu, mučenju ili drugim teškim kršenjima prava, poznato kao načelo zabrane protjerivanja, kao i pravo na učinkovit pravni lijek.

– U ovoj fazi nastavimo pažljivo pratiti razvoj događaja vezanih uz novu uredbu, te ćemo nastaviti surađivati ​​s institucijama Europske unije i državama članicama kako bismo podržali provedbu koja štiti međunarodne standarde zaštite i temeljna prava – navode iz UNHCR-a.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, povratak migranata iz Bosne i Hercegovine trenutno se provodi kroz programe dobrovoljnog povratka i reintegracije koje provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), te kroz postupke prisilnog udaljenja i readmisije za osobe koje ilegalno borave u zemlji.

Najveći izazovi ostaju utvrđivanje identiteta migranata, dobivanje putnih isprava, suradnja sa zemljama podrijetla te financijski i logistički zahtjevni postupci povratka. Služba trenutno ima smještajne kapacitete za oko 3000 osoba.

Iz odgovora nadležnih institucija i međunarodnih organizacija proizlazi da nova europska uredba o povratku neće automatski promijeniti pravni položaj Bosne i Hercegovine niti joj kao trećoj zemlji nametnuti nove obveze.

No, s obzirom na migracijske tokove na zapadnobalkanskoj ruti i proces usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, pažljivo će se pratiti njegova primjena, posebice u kontekstu readmisije, kapaciteta za prihvat i povratak, zaštite temeljnih prava migranata i izbjeglica te mogućih budućih prilagodbi domaćeg sustava migracija i azila.

Početkom ovog mjeseca članice EU i Europski parlament postigli su dogovor o uredbi o vraćanju ilegalnih migranata, koja će omogućiti njihovo upućivanje u prihvatne centre izvan EU, objavilo je ciparsko predsjedništvo.

– Nova uredba će ubrzati proces povratka i povećati povratak osoba koje nemaju zakonsko pravo ostati u EU – rekao je zamjenik ministra migracija Cipra Nicholas Ioannides.

Odbijene tražitelje azila koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje porijekla treba poslati u te centre. To bi se primjenjivalo u slučajevima kada matična država migranata odbije prihvatiti njihov povratak ili kada država članica EU nema diplomatske odnose s dotičnom zemljom.

Ti prihvatni centri mogu poslužiti ili kao konačno odredište ili kao transferni centri koji olakšavaju daljnji povratak u zemlju podrijetla ili drugu treću zemlju.

Europska unija kaznila je kineskog diva e-trgovine Temu s 200 milijuna eura (232 milijuna dolara) zbog nuđenja ilegalnih proizvoda na svojoj platformi.

Temu “nije uspio pažljivo identificirati, analizirati i procijeniti sustavne rizike ilegalnih proizvoda ponuđenih na njegovoj platformi i posljedičnu štetu potrošačima u Europskoj uniji”, priopćila je Europska komisija u četvrtak.

Istraga komisije, koja je uključivala i tajnu kupnju, zaključila je da mnogi proizvodi nisu prošli testove sigurnosti.

To uključuje nesigurne punjače i igračke za bebe koje sadrže kemikalije koje premašuju zakonska sigurnosna ograničenja i predstavljaju opasnost od gušenja.

– Temuova procjena rizika podcjenjuje specifične rizike, nema specifičnosti, ne temelji se na čvrstim dokazima i nije sveobuhvatna – rekla je potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen.

– Ovo ostavlja regulatore, korisnike i javnost u neznanju o pravom opsegu potencijalne štete koju predstavljaju ilegalni proizvodi prodani na Temu. Sada je vrijeme da Temu postupi u skladu sa zakonom – rekla je.

Komisija također tvrdi da bi ponude koje promoviraju utjecajne osobe “mogle povećati rizik od širenja ilegalnih proizvoda”.

Platforma za e-trgovinu aktivna je u Europi od 2023. godine i nudi široku paletu proizvoda, od odjeće do obuće i elektronike, po iznimno niskim cijenama. Njegove agresivne marketinške strategije i iznimno niske cijene pomogle su mu da se proširi i izazove etablirane konkurente poput Amazona.

Temu je dobio tri mjeseca da komisiji predstavi plan o tome kako riješiti kršenja.

Ako se u budućnosti ne bude pridržavala zakona EU-a, Komisija bi na kraju mogla nametnuti periodične novčane kazne uz kaznu od 200 milijuna eura.

Prema EU-ovom Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), vrlo velike internetske platforme podliježu pažljivom nadzoru.

Komisija također istražuje Temuov dizajn koji može izazvati ovisnost, uključujući programe nagrađivanja nalik igrama, i transparentnost platforme.

Osim toga, Temuov konkurent Shein pod istragom je zbog prodaje ilegalnih proizvoda, uključujući materijale o seksualnom zlostavljanju djece, potencijalno zaraznog dizajna platforme i nedostatka transparentnosti.

Kazna od četvrtka drugi je put da je EU izrekao financijsku kaznu internetskoj tvrtki prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) od njegova uvođenja 2024. godine.

Platforma društvenih medija X kažnjena je u prosincu sa 120 milijuna eura zbog kršenja transparentnosti.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” u svom saopćenju poručili su Europi da se stidi i da se srami svojih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Kako su istaknuli, dok se otvoreni aparthejd nad Bošnjacima nastavlja, što nije ništa drugo nego nastavak genocida nad Bošnjacima počinjenog tijekom agresije na BiH, Europa se pridružuje tom narativu i glasno podržava nasilno otvaranje graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.

– Naravno da nisu osudili fašističke izjave bolesnog ministra (Srđana) Amidžića upućene članu Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH Zijadu Krnjiću, jer je to valjda normalno.

Sramotno je podržavati nasilno otvaranje graničnih prijelaza, posebno imajući u vidu da ta ista Europa već godinama uskraćuje pravo bh. tvrtkama i njihovim vozačima da rade svoj posao pod izlikom zakonskih prepreka. Europa se prije svega srami svojih temelja na kojima navodno počiva – zaključili su u priopćenju.

Europska unija odobrila je danas novi paket od 15 milijuna eura za podršku Oružanim snagama BiH, objavio je šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca na svom nalogu na mreži X.

– Ovo je treća mjera kroz Europski fond za mir izravno namijenjena BiH. Nedavno je odobren još jedan paket za medicinske postrojbe u oružanim snagama diljem zapadnog Balkana. Time se ukupan iznos novca koji EU izdvaja za Oružane snage Bosne i Hercegovine povećava na gotovo 50 milijuna eura od 2021. godine.

Naša potpora pomaže jačanju vojnih i obrambenih sposobnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uključujući jačanje interoperabilnosti i operativne spremnosti. Ostajemo lojalan i predan partner Bosne i Hercegovine – kazao je Soreca.

Delegacija EU u BiH je u saopćenju podsjetila da se današnja odluka nadovezuje na potporu koja je do sada pružena kroz bilateralne pakete pomoći od 2021. i 2022. godine.

– Današnja odluka potvrđuje kontinuirani angažman s Bosnom i Hercegovinom u oblasti sigurnosti i obrane, te odražava punu usklađenost zemlje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.

U regionalnom kontekstu, Europska unija i Bosna i Hercegovina kontinuirano potvrđuju svoju opredijeljenost za unapređenje suradnje u ovoj oblasti, uključujući i kroz sudjelovanje Bosne i Hercegovine u Balkan Medical Task Force, regionalnoj inicijativi koja je podržana i kroz Europski instrument pomoći miru – navode iz Delegacije EU.

Istaknuli su da će iz Europskog instrumenta pomoći miru Oružane snage BiH dobiti individualnu zaštitnu opremu, opremu za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu zaštitu, uređaje za noćno motrenje i teretna vozila. Također će osigurati prateće materijale i usluge, uključujući operativnu obuku, prema potrebi.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je u četvrtak da je proširenje Europske unije u nadolazećim godinama realno te da bi prva sljedeća članica mogla biti Crna Gora, a potom Albanija.

Govoreći na konferenciji u Freiburgu, Kos je istaknuo da u dijelu zapadnog Balkana još uvijek postoji skepticizam u pogledu mogućnosti članstva u EU, ali da napredak Crne Gore i Albanije može poslužiti kao poticaj drugim zemljama u regiji, javlja RTCG.

– Sada je sasvim realno da će se Europska unija proširiti idućih godina. Nadam se da će pozitivan primjer Crne Gore i Albanije inspirirati i druge zemlje da krenu istim putem – kazao je Kos ne spominjući Bosnu i Hercegovinu i gdje se naša zemlja nalazi na tom putu.

Dodala je da će budući sporazumi o pristupanju sadržavati nove odredbe koje će omogućiti Europskoj komisiji izricanje sankcija u slučaju kršenja pravila i vrijednosti Unije.

Prema njezinim riječima, ugovor o pristupanju Crne Gore prvi će sadržavati posebne mehanizme zaštite proizašle iz iskustava EU s pojedinim državama članicama.

Kos je naglasio da EU želi spriječiti pojavu tzv. “trojanskih konja” u svojim redovima.

– Da ste me to pitali prije pet ili deset godina, rekao bih da je apsurdno. Ali sada razumijemo da se moramo znati zaštititi – rekao je europski povjerenik.

Peter Beyer (CDU), zastupnik u njemačkom Bundestagu, koji je boravio u glavnom gradu BiH, osvrnuo se na odnos američke administracije prema Europskoj uniji, a osvrnuo se i na odnos Washingtona prema Zapadnom Balkanu.

– Iza mene je američka ambasada. Upravo sam došao tamo i razgovarao s američkim predstavnicima ovdje u zemlji prije izbora. Ali kakav je zapravo američki stav prema ovoj zemlji? Primjećujemo da se Trumpova administracija drugačije razvija i postavlja druge prioritete u vezi s ovim dijelom Europe. Drugačiji ne samo od Berlina, nego i od Bruxellesa, pa čak i Europske unije – rekao je Beyer.

Naveo je kako pokušava ponovno povezati Sjedinjene Američke Države (SAD) i Europsku uniju kada je u pitanju razmišljanje o Zapadnom Balkanu.

– Stalno pokušavam povezati stvari, kao što je to bilo prethodnih godina i desetljeća da radimo zajedno po pitanju zapadnog Balkana – istaknuo je Beyer.

Sastao se i s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.

Na sastanku je bilo riječi o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, europskom putu naše zemlje, te mogućnostima prevazilaženja blokada i zastoja u radu institucija Bosne i Hercegovine, a posebno u Domu naroda Parlamentarne skupštine.

Posebno je istaknuto da su zbog nedostatka odgovornosti i političke volje aktualnih vlasti građani Bosne i Hercegovine ostali bez značajnih financijskih sredstava predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan, koja su trebala biti iskorištena za ekonomski razvoj, jačanje infrastrukture, digitalizaciju i poboljšanje životnog standarda.

Izetbegović i Beyer razgovarali su i o potrebi jačanja vladavine prava, neovisnosti institucija i odlučnijoj borbi protiv korupcije, kao ključnih preduvjeta za ekonomski razvoj, privlačenje investicija i napredak Bosne i Hercegovine ka članstvu u Europskoj uniji.

Dodajmo i kako se Beyer jučer sastao i s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

– Sadržajan razgovor sa Peterom Beyerom, članom njemačkog Bundestaga i predsjedavajućim Pododbora za prevenciju kriza, strateško planiranje, stabilizaciju i izgradnju mira, o aktualnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i širem regionu zapadnog Balkana, kao i napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u EU – saopćeno je iz OHR-a.