Europska unija radi na tome da mjesto visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska Christiana Schmidta, preuzme europski kandidat koji će biti prihvatljiv svima, izjavila je visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, javlja Anadolija.

Pregovori o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu se nastavljaju, a do 14. srpnja tu će dužnost obavljati v.d. Louis Crishok.

Kallas je na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog posjeta Bosni i Hercegovini u kampu EUFOR-a u Butmiru kazala kako je ovo njen treći posjet Sarajevu u posljednjih 16 mjeseci, te istaknula kako to pokazuje da su stabilnost, teritorijalni integritet i suverenitet ove zemlje od strateškog značaja za Europsku uniju.

Govoreći o imenovanju novog visokog predstavnika, Kallas je kazala kako se nadala da će taj proces biti završen prije njenog dolaska, ali da to još nije slučaj.

Podsjetila je da je u utorak dogovoreno da će dosadašnji visoki predstavnik otići u mirovinu, a da će njegov zamjenik privremeno obnašati tu dužnost do 14. srpnja, a za to vrijeme će se nastaviti pregovori o izboru nasljednika.

Prema njenim riječima, uspjeh Ureda visokog predstavnika (OHR) mjerit će se danom kada više ne bude potreban, ali do tada ostaje važan stub stabilnosti.

Istaknula je kako je Europska unija odlučna pronaći europskog kandidata koji će pomoći Bosni i Hercegovini da nastavi napredovati na europskom putu.

– Najbrži način za okončanje međunarodnog nadzora je napredak prema Europskoj uniji – rekao je Kallas.

Istaknula je i da je europski put faktor ujedinjavanja, te da je najbolji način za postupno ukidanje međunarodnog nadzora ograničiti mandat visokog predstavnika, kako vremenski tako i na pitanja koja su izravno povezana s europskim integracijama.

Dodala je da je predloženo nekoliko kvalitetnih kandidata te da Europska unija radi “na pronalaženju osobe koja će biti prihvatljiva svima”.

Najavila je i sastanak s vojnicima koji služe u misiji EUFOR-a Althea, istaknuvši kako ova operacija ostaje kamen temeljac stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Dodala je da mir u Bosni i Hercegovini traje tri decenije, ali da ga ne treba uzimati zdravo za gotovo.

– Kao što je prošlogodišnja politička kriza pokazala, EUFOR Althea ostaje bitan, budan i spreman djelovati – rekla je.

Ujedno je naglasila da Europska unija kroz Europski instrument pomoći miru nastavlja pomagati Bosni i Hercegovini da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Podsjetila je da potpora Europske unije Oružanim snagama Bosne i Hercegovine trenutno iznosi ukupno 35 milijuna eura.

Govoreći o europskim integracijama, Kallas je istaknuo da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji te da podrška članstvu u EU u zemlji još uvijek prelazi 70 posto, zbog čega je europski put cilj koji ujedinjuje građane.

Istaknula je kako nedavni događaji potvrđuju da vrata Europske unije ostaju otvorena za nove članice.

Podsjetila je da Europska unija priprema pristupni sporazum s Crnom Gorom, da je Albanija otvorila pregovaračka poglavlja, dok su Ukrajina i Moldavija počele pristupne pregovore.

– Bosna i Hercegovina ne može sebi dozvoliti zaostajanje. Kontinuirana provedba reformi najbrži je i najučinkovitiji način za napredak u procesu pristupanja – istaknula je.

Dodala je da trenutni prozor mogućnosti možda neće zauvijek ostati otvoren te da članstvo u Europskoj uniji predstavlja najjače jamstvo protiv političke nestabilnosti i stranog uplitanja.

Kallas je istaknuo i očekivanja Europske unije da će izbori u listopadu biti demokratski, slobodni i pošteni.

– Prirodno je da svaka politička stranka želi pobjedu, ali politička retorika mora imati svoje granice – istaknula je.

Osvrnula se i na proces reformi, navodeći da je Bosna i Hercegovina dobro napredovala do 2024. godine, ali da je od tada došlo do zabrinjavajućeg usporavanja.

Ocijenila je da političke podjele usporavaju napredak te podsjetila da je Bosna i Hercegovina već izgubila 108 milijuna eura iz fondova Europske unije, novca koji će, kako je rekla, izravno koristiti građanima.

Upozorila je da bi, bez provedbe reformske agende i usvajanja Plana rasta, “Bosna i Hercegovina mogla izgubiti dodatnih 370 milijuna eura europskih fondova”.

– Lideri moraju preuzeti odgovornost i postizati rezultate. Europska unija ostaje vaš najjači partner. Nastavit ćemo podržavati Bosnu i Hercegovinu na svakom koraku, ali napredak ovisi o odlukama koje se ovdje donose – kazao je Kallas.

Govoreći o stranim utjecajima, Kallas je podsjetio da EU ima dobar skup alata za borbu protiv FIMI-ja (Foreign Information Manipulation and Interference).

– Vidjeli smo da su ti alati dali dobre rezultate u Moldaviji. Uspostavili smo i određene mehanizme koje mogu koristiti zemlje zapadnog Balkana, jer kada sam razgovarao s čelnicima iz te regije uvijek su isticali da im je potrebna ista vrsta pomoći u borbi protiv stranog uplitanja.

Ono što moramo imati na umu je da je cilj ovakvog miješanja upravo ometanje europskog puta i provođenja reformi. Zato alate koje imamo na raspolaganju u Europskoj uniji stavljamo na raspolaganje našim zemljama kandidatima, odnosno našim partnerima na zapadnom Balkanu – zaključio je Kallas.

Integracija Zapadnog Balkana ključna je za mir, sigurnost i stabilnost Europe, zaključci su to Vijeća Europske unije koji bi trebali biti usvojeni na sjednici 16. prosinca, piše RSE.

Bruxelles je još jednom potvrdio stratešku važnost proširenja Europske unije i poručio zemljama Zapadnog Balkana da proces ostaje utemeljen na zaslugama, vladavini prava i temeljnim vrijednostima EU, dok dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju neizostavni elementi.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, navodi se da Vijeće EU-a očekuje da BiH ispuni uvjete iz preporuke Europske komisije i 14 ključnih prioriteta koji su definirani već u 2019. godini.

Proces je, međutim, u zastoju. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus na europski put i hitno usvoje zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, zakon o sudovima, te imenuju glavnog pregovarača.

Danas, kada zasjeda Vijeće EU, za 14 sati zakazana je nova sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj će biti usvojena odluka o glavnom pregovaraču, kao i zakon o VSTV-u i izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH.

Kako dalje navodi RSE u vezi sa zaključcima Vijeća EU, nema napretka u pravosuđu i borbi protiv korupcije, a traži se poštivanje odluka Ustavnog suda.

Pozitivno je evidentirana ratifikacija sporazuma s Eurojustom i zakona o zaštiti podataka, no nedostaju jasni zapisi o istragama i presudama.

Vijeće EU-a poziva na jačanje temeljnih prava, slobode izražavanja i poboljšanje izbornog integriteta uoči izbora 2026. godine.

Potrebne su ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava kako bi se osigurala ravnopravnost svih građana.

EU ističe važnost gospodarskih reformi, provedbe Plana rasta i ratifikacije sporazuma o korištenju sredstava iz Fonda za reforme i rast.

Pozdravljaju punu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, produženje mandata EUFOR-a i pozivaju na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.

Također je navedeno da politička blokada u BiH ostaje ozbiljan problem.

Kada su u pitanju ostale zemlje zapadnog Balkana, Crna Gora prednjači u pregovorima, Albanija mora ubrzati reforme, u Srbiji je napredak usporen, u Sjevernoj Makedoniji nisu provedene ustavne promjene, a na Kosovu je napredak ograničen.