Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto održala je sastanak s potpredsjednicom Europske komisije i visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosna pitanja Kajom Kallas.

– Predsjedavajuća Krišto je informirala Kallasa o postignućima Vijeća ministara BiH od posljednjeg sastanka u travnju prošle godine i koracima koji su poduzeti. Uz političku volju i odgovornost svih dužnosnika potrebno je napraviti još nekoliko koraka kako bi pregovori i službeno započeli – priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Dok Kristo vidi napredak, Kallas je samo dan ranije istaknula da je brine stagnacija u posljednje dvije godine.

– BiH je zaista napravila dobar posao u razdoblju do 2024. godine, provedbom reformi. Zadnje dvije godine vidimo stagnaciju reformi, zbog čega smo jako zabrinuti i zato sam već treći put ovdje. I drugi europski predstavnici se pitaju što još možemo učiniti da vam pomognemo da provedete te reforme – rekao je Kallas.

Vijeće ministara BiH u priopćenju nakon sastanka Krišto i Kallas navodi da je bilo riječi io drugim aktualnostima koje će doprinijeti funkcionalnosti i stabilnosti u BiH, kao i ulozi međunarodne zajednice.

– Kao i Bosna i Hercegovina, koja počiva na konsenzusu tri konstitutivna naroda i postizanju održivih dogovora, takav pristup naših međunarodnih partnera potreban je i našoj zemlji – dodaju iz Vijeća ministara.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović sastao se danas sa predsjednikom Bošnjačke stranke i ministrom vanjskih poslova Republike Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem.

Na sastanku je bilo riječi o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, odnosima dviju država, te položaju bošnjačkog naroda u obje države i regionu.

Posebna pozornost posvećena je potrebi jačanja političkog utjecaja Bošnjaka kroz institucije sustava, kao i intenziviranja suradnje bošnjačkih političkih predstavnika u pitanjima od zajedničkog interesa.

Razgovarano je io europskom putu Bosne i Hercegovine i Crne Gore, te putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u.

Na sastanku je bilo riječi i o potrebi čvršćeg povezivanja s iseljeništvom, s ciljem animiranja naših građana koji žive izvan domovine da ulaganjima, prijenosom znanja i jačanjem gospodarskih veza daju dodatni doprinos razvoju Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Posebno je istaknuta važnost nastavka suradnje Stranke demokratske akcije i Bošnjačke stranke, kao sestrinskih stranaka koje dijele zajedničke političke vrijednosti i opredijeljenost za očuvanje identiteta bošnjačkog naroda, jačanje institucija, regionalnu suradnju i europsku budućnost zemalja u kojima djeluju.

Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović i zastupnica u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić.

Revidirana Deklaracija obitelji Europske pučke stranke (EPP) u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, potpisana danas u Sarajevu, ocijenjena je kao ozbiljan politički dokument koji potvrđuje opredijeljenost europskom putu, vladavini prava i provedbi presuda domaćih i međunarodnih sudova, uz zajedničku poruku potpisnika da predstavlja temelj za jačanje političke suradnje i stabilnosti u zemlji, ali i obvezu da usvojene smjernice ne ostanu „mrtvo slovo na papiru“.

Sarajevo je domaćin dvodnevne konferencije “EPP EU-Enlargement Study Visit & Conference: EPP Family in the Western Balkan Region”, u sklopu koje je danas potpisana spomenuta Deklaracija.

Središnja tema konferencije je proces proširenja Europske unije (EU) i uloga političke obitelji EPP-a u jačanju europskih integracija zemalja regije.

Nakon što su Deklaraciju o obitelji EPP obitelji u BiH potpisali predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Ilija Cvitanović i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša i predsjednik EPP-a Manfred Weber održana je konferencija za novinare.

Medijima se prvi obratio Weber, koji je istaknuo kako Deklaracija sadrži temeljne vrijednosti za koje se zalaže EPP kao politička obitelj, te da uključuje tri ključna poglavlja vezana uz budućnost – identitet i različitost, socijalno tržišno gospodarstvo kao temeljni princip gospodarskog organiziranja te vladavinu prava kao temelj na kojem društvo treba funkcionirati.

Istaknuo je kako zajednički potpisi potvrđuju postojanje političke volje da se zajednički poduzmu potrebni koraci, posebice u kontekstu predstojećih izbora, pri čemu će stranke sudjelovati u kampanji, ali sa zajedničkim duhom i pogledom na sljedeće korake.

Govoreći o sadašnjem trenutku, rekao je da se okolnosti iz temelja mijenjaju i da svi osjećaju novi zamah i mogućnost da proširenje Europske unije (EU) postane realnost, posebno za Crnu Goru, ali i za druge zemlje u regiji.

Dodao je da to znači da BiH treba ubrzati reformske procese, pokazati spremnost za njihovu provedbu, prihvaćanje europskih standarda i konačno pristupanje EU na zajednički dogovorenim principima.

– Nadamo se da će se i ova Deklaracija uklopiti u taj širi trenutak i iskoristiti postojeći zamah – istaknuo je.

Ocijenio je da je ovo povijesni sljedeći korak iz perspektive EPP-a koji doprinosi razvoju BiH.

– I ja sam potpisao ovu deklaraciju, jer ćemo mi kao europska politička stranka i politička obitelj biti uz naše prijatelje u BiH na njihovom europskom putu, pratiti i ocjenjivati ​​potrebne korake i pomagati u tom procesu – kazao je Weber.

Jedan od potpisnika Deklaracije Bakir Izetbegović istaknuo je da je stranka koju vodi – SDA, već dugo dio EPP obitelji i da se u tom okviru osjeća ravnopravnim partnerom o kojem se vodi računa.

Govoreći o identitetu i ulozi Bošnjaka u europskom kontekstu, istaknuo je da su Bošnjaci autohtoni europski narod uz ostale muslimanske narode.

– Mislimo da je ta komponenta neizostavna, da europska kultura bez te komponente ne bi bila ovo što jest. Europska kultura nije izgrađena isključivo na judeo-kršćanskim vrijednostima, već na abrahamskom monoteizmu, abrahamskim vrijednostima i tradiciji, a Sarajevo je potvrda te teze – istaknuo je.

Ocijenio je da stranke okupljene oko Europske pučke stranke predstavljaju ključnu političku snagu koja može ojačati koheziju EU, osigurati potrebno vodstvo i vratiti snagu starom kontinentu.

Ustvrdio je da EPP može doprinijeti poboljšanju odnosa na Balkanu, ali i unutar Bosne i Hercegovine kroz obnovu suradnje između Bosne i Hercegovine. stranaka koje pripadaju toj političkoj obitelji i vraćanje zemlje na, kako je rekao, jedini ispravan put – reforme i europske integracije.

Govoreći o sadržaju potpisane deklaracije, izdvojio je ključne elemente.

– Između ostalog, potpisana deklaracija ističe, osim europskog puta, zajedničku zabrinutost stalnim napadima na Ustav BiH i daytonski ustavni poredak, neupitno poštivanje Ustava kao najvišeg pravnog akta BiH, vladavinu prava i neovisno pravosuđe – kazao je Izetbegović, poručivši kako osuđuju sve protuustavne ili radikalne radnje koje odudaraju od ustavnog i zakonskog okvira.

Na kraju je istaknuo da Deklaracija podržava ključna načela državnosti i pravnog poretka kao što su mir, stabilnost, teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH, te poziva na provođenje presuda, provođenje presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Predsjednik HDZ-a BiH Čović ocijenio je da danas treba govoriti isključivo afirmativno i pozitivno, istaknuvši da se, kako je rekao, jedino tako može ojačati uvjerenje da je europski put jedina bezalternativna opcija za BiH, unatoč svim različitostima koje, kako je rekao, čine bogatstvo zemlje.

Istaknuo je kako vjeruje da će svi akteri u narednom razdoblju, iako su u predizbornoj kampanji, doprinijeti rješavanju postojećih razlika i nesuglasica, kako ne bi ostali teret budućim generacijama.

Poručio je da Bosna i Hercegovina ima europsku budućnost koju treba zajednički iskoristiti.

U ime predsjednika PDP-a i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, medijima se obratio Branislav Borenović, koji je kazao kako potpisivanje Deklaracije dolazi u vrlo izazovnom razdoblju i potvrda je opredijeljenosti da BiH, zajedno s Republikom Srpskom, Federacijom BiH i svim njenim dijelovima, postane članica Europske unije.

– Na tom putu ćemo vrijedno raditi da osiguramo ono što građani od nas očekuju – vladavinu prava, snažnu ekonomiju, jake institucije, standarde, kriterije, procedure i sve ono što ovaj prostor treba učiniti normalnim uređenim društvom kakvom težimo – kazao je Borenović.

Dodao je da BiH pripada europskoj civilizaciji ne samo geografski i ekonomski, već i politički i kulturno.

– Sve države članice Europske unije kroz EU su očuvale svoj identitet, a mi ga možemo očuvati na najbolji mogući način, ali možemo stvoriti dobra pravna rješenja koja će rezultirati boljim životom, snažnijim gospodarstvom i punom vladavinom prava – rekao je.

No, istaknuo je kako je pitanje slobode kretanja trenutno od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, upozorivši na velike probleme s kojima se ona trenutno susreće. U tom kontekstu obratio se predsjedniku EPP-a tražeći pomoć u rješavanju izazova dugotrajnog čekanja građana na graničnim prijelazima s Europskom unijom, pri pronalaženju ravnoteže između sigurnosnih zahtjeva i slobode kretanja.

Predsjednik HDZ-a 1990 Cvitanović je, govoreći o Deklaraciji, istaknuo kako je riječ o dokumentu utemeljenom na načelu vladavine prava.

– Govorimo o poštenim izborima, društvenom statusu, borbi protiv klijentelizma. Riječ je o političkom uređenju države, gdje u Deklaraciji jasno kažemo da ćemo provoditi presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH – naglasio je.

Istaknuo je da je riječ o ozbiljnom dokumentu koji podrazumijeva odgovornost, zbog čega je važno da javnost ima uvid u ono što je potpisano, kako se ne bi opet dogodilo da sve ostane samo “mrtvo slovo na papiru”, kao što se, kako je naglasio, često događalo ranije.

Posljednji se obratio predsjednik SDS-a Branko Blanuša, koji je kazao kako Bosna i Hercegovina i Republika Srpska nemaju drugu alternativu osim članstva u EU, te istaknuo da je za ostvarenje tog cilja potrebno intenzivirati reformske procese u raznim oblastima.

Istaknuo je kako je posebno važno jačati vladavinu prava i provoditi reforme u obrazovnom i zdravstvenom sustavu, uz uvjerenje da u tom procesu postoji podrška EPP-a.

Zaključio je kako je, iako je članstvo u EU strateški cilj, usvajanje europskih vrijednosti još važnije.

Prvog dana konferencije održana je panel diskusija na visokoj razini posvećena izazovima i perspektivama europskog puta Zapadnog Balkana na kojoj su sudjelovali predsjednik EPP-a Manfred Weber, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt te brojni visoki dužnosnici iz zemalja regije.

Konferencija, koja završava sutra, okuplja visoke političke predstavnike zemalja zapadnog Balkana, Europske pučke stranke (EPP), Europskog parlamenta i partnerskih organizacija.

Pred Bosnom i Hercegovinom su novi “odlučujući tjedni” za europski put u kojima, kao i do sada, po svemu sudeći nećemo učiniti ništa.

Europsko vijeće zasjeda 18. i 19. lipnja, do kada naša država mora imati usvojene zakone o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine i sudovima, te imenovanom glavnom pregovaraču BiH s EU za otvaranje pristupnih pregovora.

Ova tri uvjeta postoje već godinama, a prije svake sjednice Europskog vijeća Bosna i Hercegovina iz EU-a dobiva poruke o ključnim tjednima koje ne treba propustiti.

No, ispunjenje ova tri uvjeta još nije na pomolu, a odgovornost je, naravno, na vlasti koju čine HDZ kao samoproglašeni lider europskih integracija, europski orijentirana Trojka (SDP, NiP i NS) i njihov treći partner SNSD.

Nekoliko prijedloga ova dva zakona je u parlamentarnoj proceduri i to na početku, s obzirom na to da niti jedan dom Parlamentarne skupštine BiH na kraju nije prošao.

Jedan set zakona predložio je Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke, a drugi set zakona, koji je aktualan od prosinca prošle godine, formalno su predložili članovi kolegija ovog doma Dragan Čović (HDZ), Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (bivši član NiP-a, sada u Crvenim redovima).

I jedni i drugi su došli od onih koji su na vlasti, što pokazuje da dogovora nema.

Novi pokušaj razmatranja zakona koje je predložio Kolegij je u četvrtak, za kada je zakazana sjednica Doma naroda Parlamenta BiH.

Već dugo nema spomena o glavnom pregovaraču.

Sljedeća sjednica Europskog vijeća nakon ove lipanjske je u listopadu, usred izbora u BiH, pa je teško očekivati ​​da će se do tada nešto promijeniti na europskom putu, s obzirom na to da je rujan rezerviran za predizbornu kampanju, a kolovoz za kolektivni godišnji odmor.

Prema kalendaru, nakon listopada, Europsko vijeće zasjeda u prosincu, pa će ispunjavanje uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora vjerojatno ostati za drugu vladu.

Posljednje optužbe dopredsjedatelja Doma naroda Nikole Špirića na račun predsjedavajućeg Kemala Ademovića, u kojima tvrdi da se Poslovnik krši s ciljem eliminacije SNSD-a i HDZ-a, jasno govore da je politička kampanja u Bosni i Hercegovini ušla u agresivnu fazu.

Iako Špirić retorički brani “legalitet i volju naroda”, praktični potezi delegata SNSD-a, koji su najavili nedolazak na zakazanu sjednicu, potvrđuju nastavak strategije blokade državnih institucija kao glavnog političkog alata.

Špirićeva priča o pokušaju Bošnjaka da kroz Dom naroda grade “unitarnu BiH” je provjerena matrica zamjene teza.

U trenutku kada optužuje Ademovića da samoinicijativno zakazuje sjednice, činjenica je da upravo nedolazak delegata iz RS onemogućava kvorum i rad tijela u čijem je opisu poslova donošenje zakona.

Posebno je indikativno Špirićevo ciljanje na oporbu iz Republike Srpske, koju unaprijed označava kao faktore koji bi “uspješno kreirali događaje u BiH”.

Time se stvara atmosfera unutar biračkog tijela RS u kojoj je svaka alternativa SNSD-u automatski “izdajnička”, što je klasičan uvod u predizbornu kampanju.

Istovremeno, optužbe da Bošnjaci “ugrožavaju europski put” dolaze u trenutku kada su SNSD i HDZ ključni akteri koji Dom naroda već godinama koriste kao mehanizam za usporavanje ili potpuno zaustavljanje reformskih zakona.

Špirić govori o želji drugih za dominacijom, a realnost na terenu pokazuje da su on i njegovi suradnici ti koji diktiraju tempo (ne)rada države, koristeći kvorum kao instrument ucjene.

Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca je u svojoj kolumni istaknuo važnost reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, fokusirajući se na dva zakona koja trebaju usvojiti institucije naše zemlje.

Riječ je o zakonu o Vrhovnom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i zakonu o sudovima.

– Ponekad se proces pristupanja Europskoj uniji može činiti tehnokratskim ili apstraktnim, ali u svojoj biti europski put je uvijek i prije svega za ljude – usmjeren na poboljšanje njihovih života kroz konkretne promjene koje će donijeti veći prosperitet i stabilnost.

Sljedeća važna faza na europskom putu BiH je formalno otvaranje pristupnih pregovora. Da bi se to postiglo, ključni koraci su donošenje zakona o VSTV-u i zakona o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. S obzirom da su nacrti ova dva zakona iz područja pravosuđa trenutno u zakonodavnoj proceduri, potičem nadležne institucije da usuglase svoja stajališta, osiguraju usklađenost zakona s europskim standardima i usvoje ih što je prije moguće – rekao je Soreca.

Ističe da Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima idu u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionirati kao pravna država, te je li spremna učiniti odlučujući napredak na svom europskom putu.

– Ovi zakoni se u svojoj suštini tiču ​​povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost, te povjerenja Europske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti. Koristi od donošenja ovih zakona su konkretne i dalekosežne. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ojačao bi pravnu sigurnost i unaprijedio borbu protiv teškog i organiziranog kriminala. Također bi se ojačala neovisnost pravosuđa propisivanjem da odluke Suda BiH preispituje neovisno žalbeno tijelo, u skladu s europskim standardima pravičnog suđenja – kazao je.

Dodaje da je zakon o VSTV-u neophodan za zaštitu integriteta samog pravosuđa.

– Treba unaprijediti način imenovanja, ocjenjivanja i stegovne odgovornosti sudaca i tužitelja, ojačati pravila o sukobu interesa, te omogućiti učinkovit sustav izvještavanja o imovini i interesima. Ovo nisu kozmetičke promjene. To su mehanizmi koji štite pravosuđe od nedopuštenog utjecaja i osiguravaju odgovornost prema javnosti. Ta dva zakona zajedno čine okosnicu vjerodostojnog, neovisnog i profesionalnog pravosudnog sustava – objašnjava Soreca.

Osvrnuo se na to što znači uskladiti te zakone s europskim standardima.

– Usklađivanje znači osigurati da zakoni i institucije poštuju temeljna europska načela: neovisnost i nepristranost pravosuđa, pravnu sigurnost, transparentnost, odgovornost i učinkovite pravne lijekove. U praktičnom smislu to znači zakone koji su u potpunosti usklađeni s preporukama Venecijanske komisije, nalazima Priebeovog izvješća, peer review-a i godišnjih izvješća Europske komisije o Bosni i Hercegovini.

Na primjer, usklađivanje zahtijeva da izjave o imovini i interesima budu sveobuhvatne kako bi imale pravo značenje i uključivale bliske rođake; da protiv pravomoćnih odluka VSTV-a postoje učinkoviti pravni lijekovi; te da se postupno ukida nacionalna pripadnost kao faktor prilikom imenovanja sudaca i izbora članova VSTV-a, što Venecijanska komisija kontinuirano preporučuje – pojašnjava Soreca.

Dodaje da Bosna i Hercegovina zadržava slobodu odlučivanja kako će na najbolji način organizirati svoj pravosudni sustav, pod uvjetom da konačno rješenje bude u skladu s tim standardima.

– Nakon usvajanja ovih zakona, Europska unija spremna je pružiti podršku u njihovoj provedbi – tehničku, financijsku i političku. Nakon usvajanja Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina je stekla pravo na značajna ulaganja za svaku dogovorenu i provedenu reformu.

Iznos od 7,26 milijuna eura bit će na raspolaganju kada se uspostavi funkcionalno drugostupanjsko pravosudno tijelo na državnoj razini, nakon donošenja i primjene novog Zakona o sudovima. Iznos od 14,52 milijuna eura bit će dostupan kada se usvoji i počne provoditi cjeloviti Zakon o VSTV-u, koji će, između ostalog, osigurati neovisan stegovni sustav u pravosuđu, sustav ocjenjivanja rada temeljen na kvalitativnim kriterijima, te imenovanja na temelju stručnosti.

Osim potpore kroz Plan rasta, pomoć za provedbu ovih zakona, kao i za jačanje vladavine prava, i dalje će biti dostupna kroz inicijative poput EU4Justice i druge programe financirane iz IPA fondova – istaknuo je Soreca i dodao:

– U konačnici, usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u odredit će kakva država Bosna i Hercegovina želi biti: zemlja u kojoj je pravda neovisna i predvidiva, a institucije rade u interesu građana. Pristupni pregovori mogu se otvoriti tek kada se zakoni u potpunosti usklade s europskim standardima.

Standardi su jasni. Prednosti su neupitne. Nastavit ćemo zagovarati Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost u Europskoj uniji. Odgovornost za to, ali i prilika za napredak je u rukama Bosne i Hercegovine. Ta prilika neće biti dostupna zauvijek. Naredni tjedni bit će odlučujući za europski put Bosne i Hercegovine.