Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio je tužbu Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske koji se žalio da su mu ugrožena ljudska prava tijekom suđenja pred Sudom BiH koje je završilo osuđujućom presudom, doznaje. Istraga.ba.

O ovoj odluci ESLJP, koju je, kako doznaje ovaj portal, donio sudac pojedinac, već su upoznati Dodikova obrana i institucije BiH. U pismu sutkinje iz Strasbourga navodi se da je Dodikov zahtjev očito neutemeljen, te da nema apsolutno nikakvog razloga da se meritorno razmatra. To znači da je Milorad Dodik iscrpio sve pravne mehanizme koje je mogao koristiti kako bi osporio presudu Suda BiH kojom je prošle godine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti predsjednika RS-a i svih drugih javnih dužnosti zbog kaznenog djela nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Ranije, u travnju ove godine, Europski sud za ljudska prava odbio je zahtjev odvjetničkog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Ovom mjerom željelo se zaustaviti primjenu sudskih odluka u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo, Milorad Dodik proglašen je krivim što je od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju Zakone i druge propise RS, poduzeo radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, neprimjenjivanja i neprovođenja odluka Visokog predstavnika.

Presuda je donesena zbog Dodikovog potpisivanja zakona koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2023. godine, a kojima je propisano da se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati ​​u Službenom glasniku RS-a, niti će se provoditi u tom entitetu. Podsjetimo, visoki predstavnik Christian Schmidt je te zakone odmah nakon usvajanja poništio i kriminalizirao nepoštivanje odluka OHR-a. No, Dodik se oglušio o tu odluku i potpisao ukaz o proglašenju zakona, kojim je prekršen izmijenjeni Kazneni zakon BiH, u dijelu koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Zbog toga je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, ali i direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića. Dodik je pravomoćno osuđen, dok je Lukić oslobođen. Nakon toga Milorad Dodik je morao odstupiti s mjesta predsjednika RS-a. U međuvremenu je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali je ona proglašena neutemeljenom. Nakon toga Dodik se obratio Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, koji je prvo odbio prijedlog sigurnosne mjere, da bi na kraju postupak pred Strasbourgom okončan dopisom suca pojedinca koji je obavijestio institucije BiH da nema osnova za žalbu.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu potvrdio je 10. travnja Radiju Slobodna Europa da je odbio zahtjev odvjetničkog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere.

Tom mjerom želio se zaustaviti primjenu sudskih odluka u Bosni i Hercegovini na temelju kojih mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska.

U odgovoru RSE-u navodi se da je zahtjev za donošenje privremene mjere, u skladu s pravilom 39. Pravila Suda, razmatran i odbijen, bez dodatnog očitovanja o njegovom sadržaju.

Milorad Dodik je sredinom prošle godine presudom Suda BiH pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Sud je utvrdio da je Dodik kao tadašnji predsjednik RS-a svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno poništio.

Žalba Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u siječnju 2026. godine, nakon čega je zatražena privremena mjera.

Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić za Radio Slobodna Europa nije želio komentirati odluku Europskog suda za ljudska prava.

Istovremeno, vd agentica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da BiH još nije dobila predmet od Suda u Strasbourgu.

Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove žalbe, o kojoj će Sud u Strasbourgu eventualno odlučivati ​​u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen Bosni i Hercegovini, a sve strane u postupku se očituju.

Europski sud za ljudska prava za RSE nije pojasnio u kojoj je fazi Dodikova žalba.

Privremene mjere mogu se zatražiti pred Europskim sudom za ljudska prava na temelju pravila 39. Poslovnika Suda.

Riječ je o izvanrednom mehanizmu koji se primjenjuje samo u iznimnim okolnostima, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost od nepopravljive štete za jedno od prava zaštićenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere najčešće se izriču u slučajevima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnositelj zahtjeva mogao biti izložen životno opasnom ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.

Sud vrlo rijetko primjenjuje pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o dopuštenosti ili meritumu predmeta.

Europski sud je u dosadašnjoj praksi više puta naglašavao da Pravilo 39. nije namijenjeno zaustavljanju izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u iznimnim situacijama.

Milorad Dodik osuđen je sredinom prošle godine presudom Suda BiH zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Na temelju pravomoćne presude, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine 6. kolovoza 2025. donijelo je odluku o prestanku mandata Dodika kao predsjednika Republike Srpske.

Sud BiH je 18. augusta 2025. godine odbio žalbu njegovih odvjetnika, čime je odluka CIK-a postala pravomoćna.

Ustavni sud BiH odbio je u studenom Dodikovu žalbu na izrečenu presudu, te dodatno pojasnio da je Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske 12. lipnja 2025. godine, odnosno na dan stupanja na snagu presude Suda BiH.

Dodatno je pojasnio da nakon tog datuma više nema ustavne ovlasti obnašati predsjedničku funkciju.

Europski sud za ljudska prava utvrdio da je izbor rukovodstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te predsjednika i potpredsjednika FBiH u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Po žalbama Zlatana Begića, zastupnika DF-a u Parlamentu BiH, sud je utvrdio da su mu povrijeđena prava u vezi s nemogućnošću kandidiranja za ove funkcije.

Tim povodom danas su predstavnici DF-a održali konferenciju za medije.

Predsjednik DF-a i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić istaknuo je da se odluke Europskog suda tiču ​​odluka visokog predstavnika u BiH. Christian Schmidt te struktura i struktura kolegija Zastupničkog doma u smislu zastupljenosti ne samo pripadnika konstitutivnih naroda već i onih koji se izjašnjavaju kao ostali.

Rekao je kako ne misle da će se presude tako lako provesti te da ranije odluke Europskog suda govore da se to ne događa jer ova vlast, stranke iz ovog ustavno-pravnog sustava izvlače političku korist u smislu trajnog postavljanja na vlast.

– Ovo je politička i prije svega pravna pobjeda… Ovo je pokazatelj opravdanosti našeg otpora svemu što je Schmidt učinio suspendirajući Ustav kada je formirana ova Vlada FBiH. Pogriješio je. Ne dovodimo u pitanje njenu legalnost ni legitimitet, odluka se mora poštovati. Ono što je u tom trenutku bilo razočaravajuće i što su te sudske odluke potvrdile jest svjestan pristanak Trojke da sudjeluje u takvoj političkoj šaradi. Razumijem što je vlast i politička borba, ali ponekad ne treba ići dalje od načela koja zastupaš, barem javno.

Mislim da je to politička lekcija koja se može naučiti, da je Schmidt svjesno išao na tu varijantu i sud je to potvrdio. Igru je vodio tadašnji američki veleposlanik Michael Murphy, a Schmidt je bio samo egzekutor – dodao je Komšić.

Kazao je i da je, osim Begićeve dvije, postojala i prijava u ime stranke koja je odbijena. O toj trećoj prijavi nije mogao reći više detalja, dodavši da će je proučiti hoće li ići dalje u žalbenom postupku.

Zlatan Begić pojasnio je da su izaslanici DF-a u Parlamentu FBiH pokušali predložiti izaslanika za predsjednika/dopredsjednika FBiH između ostalih, pozivajući se na Protokol 12 Europske konvencije, koji je, ističe, iznad domaćeg pravnog poretka i dio je Ustava, ali je SIP to odbio, kao i Sud BiH, pa su se obratili Europskom sudu, koji je potvrdio kršenje Protokola 12.

Isti protokol korišten je i za člana Kolegija Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine. parlamenta, ali je Nebojša Radmanović (SNSD) to odbio pozivajući se na Ustav i odbijajući Begića da bude kandidat.

– Te funkcije su značajne. U jednoj fazi zakonodavnog postupka članovi kolegija preuzimaju zakonodavni postupak u svoje ruke. Sada smo uspostavili diskriminaciju. Oštro ćemo tražiti da se ova i druge presude provedu. Neprovođenje presuda Europskog suda je kazneno djelo. Mnogi se pitaju kada će to biti sankcionirano. Kada u institucijama ne sjede ljudi koji se u startu slažu da presude nisu teme za raspravu i prave kompromise ispod razine koju je uspostavio Dayton.

Pitanje je bi li Schmidt sa svojim suradnikom Murphyjem nametnuo ovakva izborna pravila da nisu imali podršku iz Sarajeva. I u toj fazi političke opcije koje danas drže vlast u Kantonu, FBiH i državi bile su važnije pozicije u vlasti i pristajale su na ovakva diskriminatorska rješenja koja nas ne vode europskim putem i cestom nego kroz šumu i tako ćemo samo doći u provaliju. Država koja ne provodi i ne poštuje presude Europskog suda ne može biti primljena u obitelj europskih država. I sarajevski mozgovi moraju shvatiti da nema kompromisa mimo presuda i vladavine prava – kazao je Begić.

Slaven Kovačević, kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH, raniji žalitelj koji je “pobijedio” pred Europskim sudom, ali izgubio pred Velikim vijećem, komentirao je kako je Schmidt 2022. godine uveo fenomen famoznom odlukom – da imate matematičku formulu pomoću koje možete izračunati vlastitu vrijednost kao živih bića i sredine u kojoj živite.

– Kako to može učiniti čovjek koji dolazi iz Europe. Zanima me što će učiniti Vlada, posebno Trojka, jer znam što će učiniti s ostalima. Hoće li dopustiti ovakvu halabuku i pravni kaos da se od osoba koje nemaju aktivnu iskaznicu jer im je istekao mandat šalje zahtjev za preusmjeravanje predmeta Velikom vijeću, mislim na Vijeće ministara u kojem sudjeluje Trojka. Ako se dozvole budu radile s predumišljajem, diskriminacija će ostati u Bosni i Hercegovini – dodao je Kovačević.

Begić je istaknuo kako očekuju da Schmidt popravi ono što je pokvario ili da podnese ostavku i vrati se kući, “a nama postavi čovjeka koji će biti čovjek pravne države”.

– Ako je pošten, predan europskom putu, pravnoj državi, dajemo mu priliku da to i pokaže – dodao je.

Komentirao je kako mu ne bi bilo mrsko na ročištu “rastrgati te domaće bitange” kad bi njegov slučaj došao pred Veliko vijeće.

– Čak bi mi bilo drago da dođemo da se pogledamo u oči, da vidimo koji su argumenti – rekao je Begić.