Europski sud za ljudska prava (ECHR) utvrdio je da je izbor rukovodstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) te predsjednika i potpredsjednika FBiH u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Povodom žalbi Zlatana Begića, zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH ispred Demokratske fronte, Europski sud je utvrdio da su mu povrijeđena prava u vezi s nemogućnošću kandidiranja za navedene funkcije.

U rukovodstvo Zastupničkog doma PSBiH trenutno može biti biran samo Bošnjak, Hrvat ili Srbin. U rukovodstvo Doma ne može biti biran predstavnik iz reda ostalih, iako je u PSBiH biran na neposrednim izborima.

– Podnositelj zahtjeva, koji se ne izjašnjava kao pripadnik niti jednog ‘konstitutivnog naroda’, dakle, po zakonu je isključen na temelju svoje nacionalne pripadnosti. Primjena mjerodavnog zakona u praksi pokazuje se u slučaju podnositelja zahtjeva činjenicom da o njegovom imenovanju za ta mjesta nije glasovalo. Sud smatra da to predstavlja razliku u postupanju prema osobama u analognim situacijama – navodi ECHR.

U presudi “Begić protiv BiH 1”, objavljenoj u utorak na stranicama ECHR-a, navodi se da su slične ustavne odredbe, “koje se odnose na nepodobnost podnositelja zahtjeva za kandidiranje na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo” BiH, već utvrđene diskriminirajućim u predmetima “Sejdić i Finci” i “Zornić”.

– Sud ne vidi razloga za odstupanje od te sudske prakse u ovom slučaju,” navodi uz zaključak da su “prethodna razmatranja dovoljna da bi Sud mogao zaključiti da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.

Također, ECHR je utvrdio povredu Konvencije u slučaju apelacije “Begić protiv BiH 2”, koja se odnosi na nemogućnost kandidiranja za mjesto predsjednika i potpredsjednika entiteta Federacija BiH.

– Ustavni sud je u konkretnom slučaju utvrdio da podnositeljeva nemogućnost sudjelovanja na izborima za predsjednika i potpredsjednike Federacije predstavlja razliku po nacionalnoj pripadnosti i da joj nedostaje objektivno i razumno opravdanje. Sud ne vidi razloga da se ne složi s utvrđenjem Ustavnog suda. Zapravo, utvrdio je povredu članka 1. Protokola br. 12 u nizu sličnih slučajeva – naveo je ECHR i dodao:

– Prethodno navedena razmatranja dovoljna su da dopuste Sudu da zaključi da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.

Prema Ustavu FBiH, Bošnjaci, Hrvati i Srbi mogu biti kandidati za predsjednika i potpredsjednike tog entiteta.

Zlatan Begić uložio je žalbu na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine kojim mu nije prihvaćena kandidatura za predsjednika Federacije BiH 2022. godine, jer se izjasnio kao član ostalih. Sud BiH je odbio apelaciju, dok je presudom Ustavnog suda BiH utvrđeno postojanje diskriminacije, ali ta presuda nije izvršena, a Europski sud za ljudska prava prihvatio je razmatranje apelacije.

Na temelju navedenih odluka, državi BiH je naloženo Begiću isplatiti oko 40.000 KM odštete.

Povreda članka 1. Protokola br. 12. Pravedna naknada: Sud je utvrdio da je samo utvrđivanje povrede dovoljna pravična naknada za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je pretrpio podnositelj te da bi tužena država trebala platiti 10.000 eura troškova i izdataka”, navodi se u priopćenju Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

– Gospodin Begić je tvrdio da je njegova nemogućnost kandidiranja na izborima za predsjednika/dopredsjednika Federacije u suprotnosti sa člankom 3. Protokola br. 1. (pravo na slobodne izbore) uz Europsku konvenciju, neovisno iu vezi s člankom 14. (zabrana diskriminacije) Konvencije, te također člankom 1. Protokola br. 12. (opća zabrana diskriminacije) i članak 17. (zabrana zlouporabe prava).

Povreda članka 1. Protokola br. 12. Pravična naknada: Sud je utvrdio da samo utvrđivanje povrede predstavlja dostatnu pravičnu naknadu za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je podnositelj pretrpio te da mu tužena država treba isplatiti 10.000 eura na ime troškova i izdataka – stoji u priopćenju Europskog suda za ljudska prava.

Prema važećem Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik i dopredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine mogu biti birani samo iz reda konstitutivnih naroda. Ovaj izbor (pot)predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je i sam visoki predstavnik Christian Schmidt, namećući amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Prema informacijama iz izvora bliskih Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine (ADS BiH), na listi kandidata koji su se prijavili na javni poziv za mjesto agenta i zamjenika agenta BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu nalaze se Fuad Golić, Amer Hasanefendić, Monika Mijić, Tuhana Lolić i Jelena Cvijetić.

Povjerenstvo formirano u okviru postupka javnog poziva, kako je potvrđeno za Faktor, utvrdilo je da svi navedeni kandidati formalno-pravno ispunjavaju uvjete propisane natječajem.

No, u javnosti su se pojavile ozbiljne pravne i proceduralne nedoumice oko kandidature Monike Mijić, aktualne vršiteljice dužnosti zastupnice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Prema izvorima Faktora, Mijić više ne bi mogao ispunjavati zakonske uvjete za ovu poziciju, s obzirom na ograničenja propisana Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Naime, člankom 34. stavak (2) ovog zakona propisano je da se tajnik s posebnim zadatkom imenuje na određeno vrijeme koje ne može biti duže od pet godina, dok je najduže vrijeme imenovanja na istu dužnost ukupno deset godina.

Izvori navode da Monika Mijić dulje od 15 godina neprekidno obavlja dužnost zastupnice BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, što prema ovakvom tumačenju zakona prelazi maksimalno dopušteni mandat.

Iako sam javni poziv ADS BiH ne sadrži eksplicitno vremensko ograničenje trajanja mandata agenta pred Europskim sudom za ljudska prava, neki pravnici i raniji medijski napisi ukazuju da se ova funkcija, po svojoj pravnoj prirodi, mora tumačiti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Prema ovim tumačenjima, mandat zastupnika BiH pred Europskim sudom ograničen je na najviše deset godina na istoj poziciji, što izravno proizlazi iz članka 34. stavak (2) spomenutog zakona.

Dio stručne javnosti u tom kontekstu postavlja pitanje kojim se zakonskim kriterijima rukovodilo povjerenstvo prilikom ocjenjivanja prijava te je li prilikom utvrđivanja formalnog ispunjavanja uvjeta uzeto u obzir zakonsko ograničenje trajanja mandata.

Dodatne kontroverze izaziva činjenica da ADSBiH nije javno objavio listu kandidata, što neki izvori smatraju odstupanjem od načela transparentnosti i javnosti rada institucije.

Pozicija zastupnika BiH pred Europskim sudom za ljudska prava nosi značajnu političku, pravnu i profesionalnu odgovornost, budući da podrazumijeva zastupanje države u postupcima koji mogu imati ozbiljne financijske i reputacijske posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

Upravo zbog toga, tvrdnje o mogućem nepoštivanju zakonskih ograničenja dodatno su potaknule interes odvjetništva i dijela javnosti, kao i zahtjeve da se postupak izbora u potpunosti razjasni i uskladi s važećim propisima.

Zanimljivo je i da je već četvrti put odgođena sjednica Komisije za izbor agenata i zamjenika agenata Vijeća ministara BiH pri Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Džemal Smajić (SBiH), izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kaže za Faktor da se već mjesecima u parlamentarnu proceduru pokušavaju “progurati” izmjene Zakona o državnoj službi, te da se na prvi pogled čini da se radi o “kozmetičkim izmjenama”, ali da je ključan član 34. stav 2., koji propisuje koliko vremena osoba može provesti na određenoj poziciji.

– To ide u prilog kandidatima Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH: Moniki Mijić, ali i Draganu Primorcu, Čovićevom zetu kojem je već istekao drugi mandat na čelu BHANSA-e – ističe Smajić.

Listu kandidata ADS BiH nije službeno objavio, Povjerenstvo je potvrdilo da svi prijavljeni kandidati formalno ispunjavaju uvjete javnog poziva. Neki pravni stručnjaci tvrde da Monika Mijić zbog duljine trenutnog mandata više ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje funkcije zastupnice. Zakon o državnoj službi propisuje najviše deset godina na istom radnom mjestu, što je u ovom slučaju ključno.