Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je u prvom čitanju Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine, kao i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.

Prije konačnog usvajanja u Domu naroda slijedi amandmanska faza, a da će amandmana biti najavljeno je u raspravi na današnjoj hitnoj sjednici Doma naroda. Amandmane su najavili i predlagatelji zakona.

Potrebno je da zakone usvoji Zastupnički dom Parlamenta BiH kako bi stupili na snagu.

Ove zakone u parlamentarnu proceduru u prosincu prošle godine uputili su članovi kolegija Doma naroda Kemal Ademović (Crvene linije), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD). No, o donošenju ovih zakona raspravlja se već tri godine.

Kolegij Doma naroda je samo formalni predlagač, a zapravo je riječ o zakonima koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH, ali to nisu prihvatili ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Ovi zakoni, uz imenovanje glavnog pregovarača, ključni su za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

No, s obzirom na oprečne stavove oko Zakona o Sudu BiH, pitanje je hoće li ovaj europski zakon proći drugo čitanje.

Između ostalog, SNSD-ov Radovan Kovačević najavio je da izmjene Zakona o sudu, koje predviđaju formiranje drugostupanjskog suda, neće proći drugo čitanje ako sjedište drugostupanjskog suda nije u Banjoj Luci “ili negdje drugdje u RS-u gdje mi u RS-u odredimo” i da je to ranije dogovoreno. Opozicija iz RS traži da to budu Pale, a Džemal Smajić (SBiH) kaže da u Klubu Bošnjaka neće pristati ni na jedno drugo rješenje osim Sarajeva ili eventualno Goražda.

Za Zakon o VSTV-u u prvom čitanju danas su glasali Nenad Vuković (PDP), HDZ-ovi Marina Pendeš, Dragan Čović i Zdenko Ćosić, Ilija Cvitanović (HDZ 1990), te SNSD-ovi Nikola Špirić, Sredoje Nović i Radovan Kovačević, kao i Kemal Ademović (Crvene linije).

Protiv su bili delegati Zlatko Miletić, Džemal Smajić (SBiH) i Dženan Đonlagić (DF). Šefik Džaferović (SDA) i Želimir Nešković (SDS) bili su suzdržani. Delegat SAfet Softić (SDA) nije bio na sjednici jer se službeno povukao.

Slično je bilo i glasovanje o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.

Burna rasprava u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH vodila se oko zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, koji je korišten uglavnom za obračune SNSD-a i oporbe iz RS-a.

Ovu, kao i izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, o kojima Dom danas raspravlja, predložili su članovi kolegija Doma naroda Kemal Ademović (Crvene linije), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD).

Oni su samo formalni predlagač, a zapravo je riječ o zakonima koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH, ali to nisu prihvatili ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Ovi zakoni, uz imenovanje glavnog pregovarača, ključni su za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Ademović, kao formalni predlagač, rekao je da se zakon može poboljšati, ali to nije korak unazad, te je najavio amandmane i pozvao delegate da danas u prvom krugu usvoje zakon i amandmanima ga poboljšaju.

O zakonu je govorio i ministar pravde BiH Davor Bunoza koji je rekao da je on najvažniji za naše pravosuđe, da sadrži 23 pozitivne stvari i da će podržati sve izmjene koje će ga dodatno unaprijediti. Rekao je i da je zakon prestrog, da se žale udruge sudaca i tužitelja, ali je važan za europski put.

Upravo činjenica da čelnici SNSD-a nisu podržali zakon, a potom ga je predložio SNSD-ov Špirić, bila je prva rečenica rasprave delegata Nenada Vukovića (PDP). Na to ga je predsjedatelj Doma naroda Dragan Čović zamolio da se izjasni o zakonu, pa mu je Vuković oštro odgovorio “Nećeš me ti učiti” i da to više ne čini kako ne bi došlo do incidenata.

Vuković je napomenuo da su Sud BiH i VSTV RS proglašeni neustavnim i čak im je zabranjen rad u RS, a danas imamo te zakone koje je potpisao Špirić.

– Zar tako vraćate nadležnosti RS-u, a te neustavne institucije. Imamo li sada stav Vlade RS? Neka izađu muški i kažu “promijenili smo politiku, varamo birače” – dodao je Vuković.

Špirić je uzvratio vrijeđanjem izaslanika koji dolaze iz opozicije u RS (PDP, SDS).

– Data je mogućnost da se djeluje amandmanom. Tada će se čuti i stavovi svih onih na koje se zakon odnosi. Oni koji danas žele raspravljati o zakonu, a nisu ga ni pročitali, njihov intelektualni kapacitet nije u stanju savladati sadržaj, ponuđen u Zastupničkom domu da podrži i predloži zakon naše stranke. Srećom, nije usvojen. Htjeli su poručiti da ovi iz RS-a drže svoje partnere iz Sarajeva, da ih ne zanima RS i većina u Domu naroda. Naša stranka je preuzela taj zakon. Vuković, amandmanska faza će omogućiti da svatko kaže što misli o zakonu, imat ćemo ozbiljne primjedbe na oba zakona. Nemate snage da nas navijate, vi ste dio bošnjačkog kluba. Ne zanima vas RS – rekao je Špirić.

odgovorio je Vuković.

– Rekli ste da je cilj razgovarati. Ne bi li pravosuđe trebalo vratiti na entitetsku razinu, a ukinuti na razini BiH? Kad ste promijenili stav. Zašto vam je cilj razgovarati. Valjda cilj nije raspravljati. Kad ne govoriš istinu, danas ili inače. Kažete da ćete predložiti amadmane. Napominjemo da se ne slažete s vašim prijedlogom. Predložili ste zakon na koji imate mnogo primjedbi – rekao je Vuković.

Špirić je potom nastavio kako je i započeo.

– Zaista sam vjerovao da će se prisjetiti visokih priprema na Kupresu koje je vodio Čović s oporbom (aludirajući na sastanak od prošle godine kada se govorilo o novoj većini), da će oni nešto shvatiti o politici, ali prevario sam se. Oni nisu za takvo političko planinarenje. U to se uvjerio Čović, nadam se da će i Bošnjaci, a mi Srbi odavno ne vjerujemo – rekao je Špirić.

Delegat Džemal Smajić (SBiH) komentirao je kako vidi “da su ove ravničarske pripreme u Mostaru bile uspješne”, misleći na nedavni sastanak Čovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

– Ovdje očito imate Špirića koji radi što vam Čović kaže. Ne stoji da su Vuković i Nešković dio bh. kluba – dodao je Smajić.

Delegat Želimir Nešković (SDS) ocijenio je da je današnja sjednica osmišljena da se realiziraju interesi HDZ-a i SNSD-a, odnosno HDZ-a.

– S jedne strane je interes HDZ-a i njegovog predsjednika (Čovića), koji i nakon više od godinu dana blokade u radu Doma naroda ponovno želi pokazati da je prvi Europljanin BiH. S druge strane, imamo SNSD, koji želi da se vrati bilo kakvom odnosu prema zemljama EU – stav je Neškovića.

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je počela, a na početku je većina izaslanika negodovala jer predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović (HDZ) nije omogućio raspravu o dnevnom redu.

Na dnevnom redu današnje hitne sjednice su Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, kao i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine. Ove zakone, ključne za europski put Bosne i Hercegovine, predložili su članovi kolegija Doma naroda Čović, Kemal Ademović (Crvene linije) i Nikola Špirić (SNSD).

Delegat Džemal Smajić (SBiH) rekao je da je Čović prekršio Poslovnik Doma naroda i tražio da se raspravlja o dnevnom redu.

Dženan Đonlagić (DF) dodao je da prema Poslovniku svaki delegat ima pravo predlagati nove tačke, da je Čovićeva obaveza da otvori raspravu, ali da su navikli da on to ne čini.

– I prethodnu sjednicu 30. lipnja vodili ste neredovito. Tada je osam izaslanika stavilo svoje potpise (za razrješenje Čovića s mjesta člana kolegija) i Vi ste razriješeni. To što ne dopuštate Domu da se očituje, ne poštujete Poslovnik, ali ste potpisima jasno poručili da nemate većinu ni kredibilitet za obnašanje predsjedničke funkcije.

Budući da nastavljate s istom praksom nedopuštanja predlaganja dnevnog reda, vaša smjena će vas čekati na svakoj narednoj sjednici – rekao je Đonlagić.

Podsjetimo, delegati Kluba Bošnjaka Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Šefik Džaferović (SDA) i Kemal Ademović (Crvene linije), koji je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, zatim delegati Kluba Srba Nenad Vuković (PDP) i Želimir Nešković (SDS), te izaslanik Kluba Hrvata Zlatko Miletić, potpisao za smjenu Čovića.

S obzirom na to da Čović ovo nije stavio na dnevni red na prošloj sjednici, na sjednici je ostalo osam izaslanika, ali ni o čemu nisu glasali.

I delegat Zlatko Miletić danas je govorio o povredi Poslovnika i najavio da će u narednom periodu razmotriti mjeru apelacije Ustavnom sudu BiH i tražiti privremenu mjeru otkazivanja prethodne sjednice Doma naroda “koja je neustavna i protivna Poslovniku” jer nije bilo kvoruma.

– Da nas ne optuže da kočimo europski put, jer na to ste se pripremili, bez obzira na to što moramo gutati svašta, mi ćemo se i dalje svađati. A vi nastavite s prekršajem – dodao je Miletić.

Šef Kluba bošnjačkih delegata Šefik Džaferović (SDA) istaknuo je da je Poslovnik akt odmah nakon Ustava BiH i da ne mogu pristati na praksu da predsjedavajući utvrđuje dnevni red i određuje tok sjednice.

– Tražimo poštivanje naših ustavnih prava. Ima nas 15, ti imaš ulogu koordinatora, a uloga i težina svih nas 15 je jednaka. To je nemoguće za ono što pokušavate proći. Vjerovatno ćemo o tim stvarima raspravljati pred Ustavnim sudom BiH – dodao je Džaferović, napominjući da takvu bahatost nikada nije vidio.

Marina Pendeš (HDZ) je napomenula da je na prošloj sjednici bio kvorum, a Ademović je uzvratio da se elektronskim glasanjem bilježi da li je bilo kvoruma.

– Imam popis. Sedam prisutnih. Sustav je registrirao da nismo prisutni. Stoga je sjednica vrlo upitna – dodao je Ademović.

– Nema rečenice da se na hitnim sjednicama ne raspravlja o dnevnom redu, niti da se hitna i redovna sjednica rade na drugačiji način – rekao je delegat Nenad Vuković (PDP).

Čović se na te primjedbe nije osvrnuo.

Delegat Ilija Cvitanović (HDZ 1990) prosvjedovao je jer se na hitnoj sjednici raspravljalo o prošloj sjednici.

– U Ukrajini su imali 22 hitne sjednice, a danas imamo 33. hitnu sjednicu. Držimo se dnevnog reda ili idemo kući – dodao je Cvitanović.

Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, koje su uvjet koji se postavlja pred našu zemlju za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, naći će se na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 15. srpnja, najavljeno je iz predsjedatelja Doma. naroda Dragan Čović (HDZ).

Mogli bi proći u Domu naroda, ako se o njima glasa, ali mogu li proći u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, pogotovo do listopada, kada je nova sjednica Europskog vijeća?

Riječ je o dva zakona koje su u parlamentarnu proceduru uputili članovi kolegija Doma naroda – Čović, Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (koji je napustio NiP i sada je u stranci Crvena linija). Oba zakona zapravo su izašla iz Ministarstva pravde BiH, ali nisu prošla Vijeće ministara BiH zbog protivljenja ministara iz SNSD-a.

Za usvajanje ovih zakona u Zastupničkom domu potrebna su 22 glasa, a među njima pet iz RS-a i deset iz FBiH. SNSD i njihovi partneri u vlasti u RS zajedno imaju osam zastupnika, a HDZ četiri.

Nedostaje još deset ruku za opću većinu.

Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) zajedno ima 11 ruku. No, iz Naše stranke su u proceduru dali svoje verzije ovih zakona. Onaj o VSTV-u je odbijen, a drugi je još u proceduri.

Zanimalo nas je jesu li prihvatljivi zakoni koje je uputio Kolegij Doma naroda 17. prosinca prošle godine i od tada javno dostupni na web stranici Parlamenta BiH.

– Te zakone nismo dobili pa nismo mogli o njima raspravljati na sjednici kluba. U ovom trenutku ne mogu govoriti o njihovom sadržaju – kazao je za Faktor Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a.

SDA ima osam zastupnika u Zastupničkom domu.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, istaknuo je da je glavna primjedba na zakon o VSTV-u to što nisu ispoštovane neke preporuke Venecijanske komisije, a koje se odnose na etničku strukturu VSTV-a, gdje se preporučuje da se ide prema principu profesionalnosti.

– Vidjet ćemo kako ćemo reagirati. Načelno podržavamo ono što je zaslužno u prvom čitanju, pa to popravljamo amandmanima. Tako i za Zakon o sudu. U predloženim izmjenama, koliko znam, nije navedeno gdje će biti sjedište Apelacionog odjela. Preporuča se njihovo razdvajanje (Sud i Žalbeni odjel), iako to ne zadovoljava zahtjeve Europske komisije. Oni traže zakon o sudovima, a ne zakon o Sudu – podsjetio je Špago.

Napomenuo je da u Domu naroda zakoni prolaze prvo čitanje, zatim fazu amandmana, zatim drugo čitanje i tek onda dolazi u Zastupnički dom.

– Nisam siguran da je moguće, ovakvim načinom rada Doma naroda, to završiti u mandatu, vidjeli ste kakve su sjednice. Teško da se to može napraviti, tim više što nema dogovora što je prihvatljivo za sve – rekao je Špago.

Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-PDP-ZA Pravda i crveni, koji ima pet zastupnika iz RS-a, kazala je da sigurno neće podržati da zakoni idu po hitnom postupku.

– U Zakonu o sudu ćemo inzistirati da sjedište Apelacionog odjeljenja bude na Palama – dodao je Pekić.

U predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Sudu nije bilo riječi o sjedištu Apelacionog odjeljenja, što znači da je u Sarajevu sjedište Suda BiH, a na kraju teksta zakona je navedeno da će novi zakon o Sudu BiH biti donesen u roku od godinu dana.

Dragan Čović, koji je danas u okviru redovne rotacije preuzeo dužnost predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, najavio je plan deblokade rada ove institucije, no najveću pažnju novinara u susretu s predstavnicima medija izazvali su odgovori na optužbe iznesene posljednjih tjedana na račun njegovog akademskog obrazovanja, javlja N1.

Čović, inače prvi čovjek HDZ-a, govorio je io problemima oko infrastrukturnih projekata, odnosima s Europskom unijom, radu Doma naroda, te situaciji oko projekta Južne plinske interkonekcije.

Govoreći o radu Doma naroda, Čović je rekao da će učiniti sve da ne dođe do deblokade rada tog tijela, te najavio da bi redovna sjednica sa oko 100 točaka dnevnog reda trebala biti održana 30. lipnja.

– Na toj sjednici svi dogovori, sva izvješća, sva imenovanja i inicijative koje niti jedan ured ne osporava, a takvih je ocjena oko stotinu – rekao je.

Istaknuo je da bi do sredine srpnja trebala biti održana još jedna sjednica na kojoj bi se našli zakoni koji nisu predmet političkih prijepora.

Najavio je posebne sjednice posvećene europskom putu Bosne i Hercegovine na kojima će biti razmatrani zakon o VSTV-u i zakon o Sudu BiH.

Podsjetimo, proteklih mjeseci sjednice Doma naroda uglavnom nisu održavane jer su delegati HDZ-a i SNSD-a uskraćivali kvorum.

Komentirajući europski put Bosne i Hercegovine, Čović je ocijenio da je zemlja izgubila zamah koji je imala prije dvije godine.

– Činjenica je da posljednjih godinu i pol nitko u Bruxellesu nije razmišljao o Bosni i Hercegovini – rekao je i dodao da je BiH izgubila pozornost europskih institucija zbog nedostatka reformi i političkih dogovora.

– Ostat ćemo crna rupa jer će se napraviti put za Crnu Goru, Albaniju i druge zemlje u okruženju, a mi ćemo ostati tu gdje jesmo – rekao je.

Govoreći o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta i budućnosti Ureda visokog predstavnika, Čović je ponovio stav HDZ-a da mandat OHR-a treba biti oročen.

– Visoki predstavnik, odnosno OHR, izgubio je smisao koji je imao posljednjih trideset godina – kazao je.

Dodao je da se ovlasti visokog predstavnika trebaju postepeno smanjivati, a sjedište OHR-a treba izmjestiti iz Bosne i Hercegovine.

– Predložio sam Bruxelles. Pošaljimo poruku da je to put Bosne i Hercegovine u Europsku uniju preko Bruxellesa – dodao je.

Na upit novinara N1 o ranije iznesenim tvrdnjama izaslanika Zlatka Miletića, a koje se odnose na njegov magisterij i akademske kvalifikacije, Čović je kategorički odbacio sve optužbe.

– Osnovnu školu sam upisao 1963. godine, zatim gimnaziju 1971. godine, zatim sam 1975. godine upisao Strojarski fakultet u Mostaru i diplomirao 1979. godine među trojicom kolega. Strojarstvo je to. Čistio sam svake godine na vrijeme – rekao je Čović.

Naveo je da je nakon toga završio postdiplomski studij na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a potom i specijalistički studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

– Zatim sam upisao postdiplomski studij i uredno ga završio za dvije godine kada sam upisao i magistrirao na Strojarskom fakultetu u Mostaru. Zatim sam upisao specijalistički studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Samo tako, dodao je.

Rekao je da ga čudi što se, kako tvrdi, u javnosti iznose tvrdnje koje je lako provjeriti.

– Lako se ide na Sveučilište u Mostaru, na Strojarski fakultet. Ulazite u evidenciju. Dragan Čović tada je upisao fakultet, položio tada, obranio magistarski rad preko mentora tog i tog, tada i tada. Tebi je jednostavno – rekao je.

Dodao je da mu je mentor bio profesor Božo Ćorić te da su svi podaci dostupni u službenoj evidenciji.

Govoreći o kaznenoj prijavi koju je protiv njega najavio Miletić, Čović je kazao:

– Ovo što je podnio protiv mene njegova je dvadeseta kaznena prijava protiv mene u posljednjih trideset godina.

Tijekom razgovora otvoreno je i pitanje projekta izgradnje autocesta u Federaciji BiH te odnosa Europske investicijske banke prema pojedinim projektima.

Novinari su podsjetili na navode da je Europska investicijska banka zaustavila financiranje pojedinih dionica zbog istrage koja se, između ostalog, vodi i protiv direktora Autocesta FBiH Denisa Lasića.

Čović je rekao da, prema njegovim informacijama, nije riječ o smjeni jedne osobe, već o preispitivanju rada uprave.

– Nitko ne traži smjenu Denisa Lasića. Riječ je o menadžmentu. Ljudi su tražili da se preispita uloga i prethodne i sadašnje uprave u projektima, a ne jedne osobe – rekao je Čović.

Otkrio je i da je Lasić, nakon što su se pojavile optužbe, ponudio svoj mandat na razrješenje.

– Kada je riječ o kolegi Lasiću, on je došao odmah kad je počelo i rekao: “Dajem svoj mandat na raspolaganje. Nemojte da budem teret na bilo kojem projektu” – dodao je Čović.

Kazao je kako je federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić (HDZ) već izvijestila Vladu Federacije BiH o razgovorima s Europskom investicijskom bankom.

– Koliko ja znam, premijer, odnosno Vlada, razgovara s izvođačem radova, ovom turskom tvrtkom, da se radovi na ovom projektu nastave dok se ne riješi spor s Europskom investicijskom bankom – naglasio je.

Prema njegovim riječima, očekuje relativno brzo rješavanje situacije.

– Mislim da ćemo brzo izaći iz toga – dodao je Čović.

Pred Bosnom i Hercegovinom su novi “odlučujući tjedni” za europski put u kojima, kao i do sada, po svemu sudeći nećemo učiniti ništa.

Europsko vijeće zasjeda 18. i 19. lipnja, do kada naša država mora imati usvojene zakone o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine i sudovima, te imenovanom glavnom pregovaraču BiH s EU za otvaranje pristupnih pregovora.

Ova tri uvjeta postoje već godinama, a prije svake sjednice Europskog vijeća Bosna i Hercegovina iz EU-a dobiva poruke o ključnim tjednima koje ne treba propustiti.

No, ispunjenje ova tri uvjeta još nije na pomolu, a odgovornost je, naravno, na vlasti koju čine HDZ kao samoproglašeni lider europskih integracija, europski orijentirana Trojka (SDP, NiP i NS) i njihov treći partner SNSD.

Nekoliko prijedloga ova dva zakona je u parlamentarnoj proceduri i to na početku, s obzirom na to da niti jedan dom Parlamentarne skupštine BiH na kraju nije prošao.

Jedan set zakona predložio je Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke, a drugi set zakona, koji je aktualan od prosinca prošle godine, formalno su predložili članovi kolegija ovog doma Dragan Čović (HDZ), Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (bivši član NiP-a, sada u Crvenim redovima).

I jedni i drugi su došli od onih koji su na vlasti, što pokazuje da dogovora nema.

Novi pokušaj razmatranja zakona koje je predložio Kolegij je u četvrtak, za kada je zakazana sjednica Doma naroda Parlamenta BiH.

Već dugo nema spomena o glavnom pregovaraču.

Sljedeća sjednica Europskog vijeća nakon ove lipanjske je u listopadu, usred izbora u BiH, pa je teško očekivati ​​da će se do tada nešto promijeniti na europskom putu, s obzirom na to da je rujan rezerviran za predizbornu kampanju, a kolovoz za kolektivni godišnji odmor.

Prema kalendaru, nakon listopada, Europsko vijeće zasjeda u prosincu, pa će ispunjavanje uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora vjerojatno ostati za drugu vladu.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je na hitnoj sjednici izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, kojima se, između ostalog, definira i rigorozno kažnjava vožnja u pijanom stanju.

S obzirom da je ovaj zakon ranije usvojio Zastupnički dom, današnjim izglasavanjem u Domu naroda stekli su se uvjeti da stupi na snagu.

Protiv su bili jedino izaslanici iz SNSD-a, uz obrazloženje izaslanika SNSD-a Radovana Kovačevića da su dva ministarstva RS-a kazala da je to tema koja je regulirana zakonima u RS-u, pa nema potrebe raditi na razini BiH.

SNSD-ov Sredoje Nović ponudio je drugačije obrazloženje za neprihvatanje zakona, kazavši da je prošlo godinu dana od obećanja novog zakona, a da je ovo već njegova deseta ili 12. izmjena.

– Nevjerojatno je ovo što radimo u Bosni i Hercegovini, mijenjamo zakone član po član, a ne mijenjamo zakon koji je katastrofalan. Ove izmjene nisu nešto što će spriječiti nekoliko tisuća nesreća, nekoliko tisuća žrtava – rekao je Nović.

Odgovorio im je delegat Nenad Vuković (PDP) zbog povlačenja pitanja prijenosa nadležnosti.

– Tko je odgovoran za zajedničke tablice za aute, za prometne dozvole. Govorite i o nekom prijenosu nadležnosti. nemoj to raditi Time se neće promijeniti nadležnost nad Daytonskim sporazumom. Nije normalno da se na ovakav način pristupa ovakvom prijedlogu zakona – rekao je Vuković.

Prema usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa, kazna za obustavu vožnje je od 2.000 do 3.000 KM, a ako je izazvana prometna nesreća kazna je do 5.000 KM.

Osim novčane kazne, predviđena je i zabrana upravljanja vozilom do devet mjeseci, kao i izricanje kaznenih bodova, a vozilo se može i trajno oduzeti.

Izmjenama ovog zakona predviđene su kazne za korištenje mobitela u vožnji od 200 do 400 KM.

Na fotografiji ispod pročitajte zakonsku definiciju obustave vožnje.

Dom naroda danas je usvojio set zakona iz oblasti intelektualnog vlasništva i to zakone o patentu, industrijskom dizajnu, žigu, zaštiti poslovne tajne, zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda, o zastupanju u oblasti prava industrijskog vlasništva i o mjernim jedinicama.

Ovaj saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine formiran je početkom 2023. godine, kada smo slušali izjave o najbrže formiranom Vijeću ministara. Nedugo zatim imali smo priliku slušati ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lidera NiP-a Elmedina Konakovića o najbrže usvojenom budžetu, rekordnom budžetu, najproduktivnijoj sjednici Vijeća ministara…

O uspješnosti Vijeća ministara i njegovom bržem i boljem radu od prethodnih saziva Konaković je govorio početkom 2025. godine, istog dana kada su SNSD-ovi ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić Konakoviću donijeli bager igračku da se “igra”, a kraj 2025. godine Konaković je zaključio pohvalama za solidne, kvalitetne sjednice i Vijeće ministara koje nikada nije bilo u blokadi.

Slušali smo i izjavu predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ) sredinom prošle godine o sadržajnoj sjednici, napretku i dobrom raspoloženju, te o Krištinom zadovoljstvu tom i prethodnim sjednicom.

U toj kvalitetnoj i brzoj “nikad boljoj” godini Vijeće ministara BiH je, prema vlastitom izvješću o radu, usvojilo samo tri zakona.

Ostalih više od 50 ostalo je djelomično dovršeno, nedovršeno ili odgođeno u 2025. godini.

Sadržajne i produktivne sjednice vladajuće koalicije, koju čine Trojka, HDZ i SNSD, nastavljene su iu ovoj godini, u kojoj još nismo došli do proračuna.

Pokazana „opredijeljenost za europske procese i europski put“, o kojoj smo imali prilike čuti svako malo, rezultirala je gubitkom od 108,5 milijuna eura i prijetnjom gubitka još 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, dok europski zakoni stoje u SNSD/HDZ-ovoj blokadi Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

A za ulazak u NATO ispunili smo sve uvjete, uvjerava nas predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP), samo da nam se uputi poziv. Osim onoga što nemamo 800 milijuna KM iz obrambenog proračuna, a što NATO traži od nas.

Novi prijedlog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koji je u proceduru uputio zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Predrag Kojović, ima već na prvi pogled vidljivih nedosljednosti i primjedbi i treba ga doraditi, kazao je Edo Kanlić iz nevladine organizacije Transparency International u BiH.

Kojović je svoj prijedlog zakona u proceduru uputio prije nepunih deset dana, gotovo u isto vrijeme kada je oporba iz RS-a (PDP, SDS i Za pravda i red) povukla iz procedure svoj prijedlog istoimenog zakona.

No, kako je ocijenio Kanlić, u odnosu na sve što smo imali u postupku, Kojović nije ponudio ništa posebno novo.

Zakon o VSTV-u, ali da bude usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije, jedan je od uvjeta Bosne i Hercegovine za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Ovakav zakon u BiH nije donesen godinama. U proceduru se upućuju samo zakoni istog naziva, različitih predlagatelja.

– Pitanje je s kim se zastupnik Kojović konzultirao, jer smo vidjeli dosta primjedbi VSTV-a i stručne javnosti na ranije prijedloge. Postoje određeni pomaci u pravcu poboljšanja, primjerice kod izbora članova VSTV-a, ali je zabrinjavajuće što nisu predviđena prijelazna rješenja u pogledu minimalne nacionalne pripadnosti, pa postoji opasnost da ona ostane trajna. Ono što je također problematično jest da su određeni članci zakona izmijenjeni u odnosu na ranije verzije, ali ta izmjena ne prati cijeli tekst zakona – rekao je Kanlić.

Istaknuo je kako su kroz tekst zakona vidljive nedosljednosti, nedosljednosti unutar samog zakona. Iz toga bi se moglo zaključiti da je zakon pisan na brzinu.

– Primjerice, u sastavu Vijeća stoji da, uz suce i tužitelje, ima pet članova koje bira Zastupnički dom, a onda se ispod, u dijelu koji se odnosi na javni poziv, spominju odvjetničke komore – pojasnio je Kanlić.

Kazao je da je nedosljednost vidljiva i u obrazloženju zakona jer je ostao dio obrazloženja iz stare verzije zakona, a problematično je i to što se neke važne odredbe temelje na donošenju podzakonskih akata, poput dijela koji se tiče sukoba interesa.

– Prilikom provjere imovinskog izvješća uopće nije predviđena mogućnost žalbe na negativan ishod, iako smo iz prakse vidjeli da su sudovi osporavali odluke Vijeća jer nemaju pravni lijek – dodao je Kanlić.

Istaknuo je kako je važno da se o Kojovićevom prijedlogu provede javna rasprava.

Kanlić je rekao da ga generalno zabrinjava to što još uvijek postoje dva paralelna procesa, odnosno da su dva zakona o VSTV-u istovremeno u proceduri. Drugi koji je u proceduri je zakon koji su predložili članovi kolegija Doma naroda Parlamenta BiH Kemal Ademović, Nikola Špirić (SNSD) i Dragan Čović (HDZ).

– To znači da nema jedinstvenog pristupa ovoj kao suštinskoj reformi, nego svi ukazuju samo na dio nedostataka – zaključio je Kanlić.

Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, koji su predložili zastupnici opozicije iz RS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, povučen je iz procedure.

Zakon je bio na dnevnom redu današnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH, a o njemu se konačno trebalo glasati nakon što prođe prvi krug glasanja.

– Zakon smo povukli jer je izmijenjen amandmanima koje je usvojila Ustavnopravna komisija, a mi kao predlagači nismo podržali sve amandmane – pojasnila je za Faktor Mira Pekić, predsjednica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red.

Riječ je o zakonu koji je jedan od uvjeta za otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Drugi uvjet je zakon o Sudu BiH, a treći imenovanje glavnog pregovarača.

No, u međuvremenu, točnije jučer, zastupnik Naše stranke Predrag Kojović podnio je svoj prijedlog zakona o VSTV-u. Nije poznato je li ono usklađeno s mišljenjem Venecijanske komisije, budući da se nigdje ne spominje u obrazloženju.

U saborskim klupama već se spominje da će i na ovaj Kojovićev zakon biti primjedbi.

Treći zakon o VSTV-u je već duže vrijeme u parlamentarnoj proceduri, a to je onaj koji su predložili članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD). Njihov prijedlog zapravo je zakon Ministarstva pravde BiH koji nije dobio podršku SNSD-ovih ministara u Vijeću ministara BiH.