Vlada Federacije BiH uputila je u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, kojim se uvodi borački dodatak. Sada se postavlja pitanje ima li vremena za održavanje sjednica i usvajanje zakona, jer se redovna sjednica zbog materijala mora zakazati 15 dana ranije, a za to više nema vremena jer je 1. kolovoza kolektivni godišnji odmor u Parlamentu FBiH.

U rujnu je predizborna kampanja u kojoj se ne održavaju sjednice, a u listopadu su opći izbori.

– Što se ove godine tiče, još nije sve izgubljeno. To znači da Sabor može zakazati izvanredne sjednice na kojima bi to usvojio. Ne radi se o voluminoznom materijalu. Događalo nam se da navečer dobijemo proračun koji ima 500 ili 600 stranica, a sutradan ga usvojimo. To je praksa ove vlasti i navikli smo na to – kaže nam Fahrudin Čolaković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Javnost je donekle zbunjena činjenicom da je u materijalu Vlade FBiH navedeno da je na dnevnom redu bio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, te da je nacrt zakona potom usvojen.

– Može se učiniti da se zakon u formi prijedloga uputi u Parlament FBiH, iako je bio u formi nacrta, a sve je da se procedura ubrza. Odnosno, da ne ide dva puta u Sabor i da se može djelovati amandmanom, rokovi su kraći, nema javne rasprave. Čekali smo četiri godine da donesu izmjene zakona. Napravili su radnu grupu, malo čudno, ali vjerujmo da se to može popraviti. Ako ne sada u ovoj saborskoj proceduri, jer nemamo parlamentarnu većinu, onda u budućnosti. Bitno je da smo izvršili pritisak na Vladu da to konačno pokrene. Dok ne vidim zakazane sjednice oba doma, ne mogu vjerovati da će se rokovi ispoštovati, da će realizacija krenuti u siječnju 2027. godine – kaže Čolaković i dodaje:

– Naravno da su to prenijeli na sljedeći sastav Vlade, međutim, smatram i više puta sam rekao da je to apolitično rješenje. Ne smijemo se igrati s braniteljskom populacijom da kažemo: “ovo je prošla vlast, a ovo je sljedeća vlada itd.” To mora biti vlada kontinuiteta i s tim se ne smije igrati.

Izmjenama i dopunama zakona stoji da “pravo na borački dodatak može ostvariti demobilizirani branitelj Oružanih snaga koji je sudjelovao u obrani Bosne i Hercegovine u razdoblju od 8. travnja 1992. do 23.12.1995. godina, najmanje godinu dana i članovi obitelji poginulog ili umrlog branitelja, bez obzira na vrijeme sudjelovanja u Oružanim snagamakoji su korisnici prava sukladno odredbama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji

U Federaciji Bosne i Hercegovine pri zapošljavanju u organima državne službe (ministarstva, uprave i druge institucije) mora se voditi računa o nacionalnoj zastupljenosti. Struktura državnih službenika mora okvirno odražavati nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem službenom popisu stanovništva, no kada zatražite popis nacionalnosti zaposlenih u nekoj od federalnih institucija ili poduzeća na čijem je čelu, primjerice, HDZ-ovac, tu nastaje problem.

U odgovoru stoji da “institucija postupa isključivo u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije, a ta nacionalna pripadnost spada u osjetljive osobne podatke koje nisu ovlašteni prikupljati niti obrađivati”.

Ovo je odgovor koji je dobio delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Fahrudin Čolaković kada je, između ostalog, zatražio podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u Fondu za zaštitu okoliša FBiH.

– Kada sam od Fonda tražio evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih, nisam tražio imena i prezimena, nego brojeve. Odnose se na zaštitu osobnih podataka. Ime i prezime me ne zanimaju. Svjesni su koga su zaposlili i kakva je nacionalna neravnoteža stvorena prilikom zapošljavanja, jer sam prethodno dobio neke informacije, a potom tražio službeni odgovor Fonda – kaže Čolaković i dodaje:

– Vidjeli smo što se događa u Čapljini, Stocu… Ne treba ići daleko. Dozvolili smo sebi da imamo Federaciju, državu samo u onom dijelu Bosne i Hercegovine gdje žive Bošnjaci. Na kraju bi tome konačno trebao doći kraj. I dok u jednom dijelu BiH, u manjem entitetu RS-u, gdje Bošnjaka posebno nema u institucijama, nema ravnopravnosti, mi u Federaciji jako vodimo računa da temelj za zapošljavanje bude popis stanovništva. Trojka je svojim dolaskom stvorila ambijent u kojem Bošnjaci nisu zastupljeni ni tamo gdje su većina.

Federalni zastupnik Haris Šabanović kaže da je ironično da odbijanje davanja podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih dolazi od HDZ-ovih kadrova koji su svoju politiku sveli na nacionalnost.

– I sad slušam pa ne žele prikazati nacionalnu strukturu zaposlenih. Treba znati tko radi u javnoj upravi. Odete na šalter banke, piše ime i prezime osobe koja radi sa strankama. Ne znam što će biti sporno da se zna tko radi za narodni novac, koje je nacionalnosti. Ne vidim kako bi se to moglo osporiti osim ako nešto skrivate. A ti se sakrij ako ti koristi.

U Čapljini i Stocu se itekako ide u prilog jednom narodu nauštrb drugoga jer to nećete pokazati jer nema teze o majorizaciji, nema teze “hrvatski narod pokoren, ugrožen”, posebno je simptomatično kada dolazi iz institucije koju vode HDZ-ovi kadrovi. Kao što kada govorite o stanju u Čapljini, oni kažu: “Nije to tako”. Pa kažete: “Pa recite mi onda kako je”, a oni vam odgovore: “Nije tako kako kažete” – kaže Šabanović i nastavlja:

– U Mostaru trenutno imamo priču o nacionalnoj ugroženosti hrvatskog naroda koju promovira HDZ, a koja nema veze sa zdravim razumom. No, to je sada otišlo do te mjere da ozbiljno remeti međuljudske odnose u Bosni i Hercegovini. Gradonačelnik Mostara zadnjih mjesec dana postavlja koga hoće po volji HDZ-a i kaže: “To su profesionalci”. Kada HDZ postavlja Bošnjake, Srbe, ostale, oni su profesionalci. A nitko drugi ne smije negdje imenovati Hrvata, onda je to majorizacija. Imamo potpuno licemjerje HDZ-a.

Nakon što je utvrđeno da je u Federaciji BiH u 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković zatražio je od svih federalnih institucija podatke o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini. Time je želio bh. neka javnost zna da li se kriza prelila i na državne institucije ili one nemaju takvih problema.

– Nisam bez razloga tražio podatke od institucija i organa o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini, jer sam prije toga dobio informaciju da imamo selektivno zapošljavanje u federalnim institucijama. S druge strane, imamo problem u privatnom sektoru, u najmanju ruku opasnu situaciju, gdje je od siječnja 2024. do ožujka 2026. izgubljeno 10.000 radnih mjesta.

Prema podacima koje sam dobio od federalnih institucija, situacija je poražavajuća. Samo u Fondu za zaštitu okoliša FBiH zaposlenost je porasla za više od 20 posto. Treba li nam toliki broj zaposlenih – pita se Čolaković.

Fond za zaštitu okoliša na čijem je čelu Slađan Bevanda (HDZ) 31. ožujka 2023. imao je 60 zaposlenih, a 31. ožujka 2026. 73 zaposlenika.

Fond je odbio dostaviti popis nacionalnosti uposlenika Fonda koji je tražila izaslanica Čolaković.

– Kao javna ustanova, Fond isključivo postupa sukladno važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije. Nacionalnost spada u osjetljive osobne podatke koje Fond nije ovlašten prikupljati niti obrađivati, osim ako za to ne postoji izričit pravni temelj i privola osoba na koje se podaci odnose. S tim u vezi, Fond ne vodi evidenciju nacionalne strukture zaposlenih. Zapošljavanje u Fondu temelji se na načelima stručnosti, transparentnosti i jednakog tretmana svih kandidata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili drugu osobnu pripadnost, a sve u skladu s propisima koji zabranjuju diskriminaciju – navedeno je, između ostalog, iz Fonda.

I dok u nekim institucijama broj zaposlenih raste, tamo gdje je bilo potrebno zapošljavanje, poput policijskih službenika, mi imamo manjak ljudi.

– Kada je u pitanju popunjenost policijskih kapaciteta na nivou kantona, FBiH, imamo alarmantno stanje i umjesto da Federalna uprava policije zapošljava deficitarne policajce, umjesto da se tome posveti posebna pažnja, imamo gomilanje državnih službenika. Tako je i s inspekcijskim tijelima – rekao je Čolaković.

Nakon što je utvrđeno da je u Federaciji BiH u 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković zatražio je od svih federalnih institucija podatke o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini. Time je želio bh. neka javnost zna da li se kriza prelila i na državne institucije ili one nemaju takvih problema.

– Nisam bez razloga tražio podatke od institucija i organa o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini, jer sam prije toga dobio informaciju da imamo selektivno zapošljavanje u federalnim institucijama. S druge strane, imamo problem u privatnom sektoru, u najmanju ruku opasnu situaciju, gdje je od siječnja 2024. do ožujka 2026. izgubljeno 10.000 radnih mjesta.

Prema podacima koje sam dobio od federalnih institucija, situacija je poražavajuća. Samo u Fondu za zaštitu okoliša FBiH zaposlenost je porasla za više od 20 posto. Treba li nam toliki broj zaposlenih – pita se Čolaković.

Fond za zaštitu okoliša na čijem je čelu Slađan Bevanda (HDZ) 31. ožujka 2023. imao je 60 zaposlenih, a 31. ožujka 2026. 73 zaposlenika.

Fond je odbio dostaviti popis nacionalnosti uposlenika Fonda koji je tražila izaslanica Čolaković.

– Kao javna ustanova, Fond isključivo postupa sukladno važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije. Nacionalnost spada u osjetljive osobne podatke koje Fond nije ovlašten prikupljati niti obrađivati, osim ako za to ne postoji izričit zakonski temelj i pristanak osoba na koje se podaci odnose. S tim u vezi, Fond ne vodi evidenciju nacionalne strukture zaposlenih. Zapošljavanje u Fondu temelji se na načelima stručnosti, transparentnosti i jednakog tretmana svih kandidata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili drugu osobnu pripadnost, a sve u skladu s propisima koji zabranjuju diskriminaciju – navedeno je, između ostalog, iz Fonda.

I dok u nekim institucijama broj zaposlenih raste, tamo gdje je bilo potrebno zapošljavanje, poput policijskih službenika, mi imamo manjak ljudi.

– Kada je u pitanju popunjenost policijskih kapaciteta na nivou kantona, FBiH, imamo alarmantno stanje i umjesto da Federalna uprava policije zapošljava deficitarne policajce, umjesto da se tome posveti posebna pažnja, imamo gomilanje državnih službenika. Tako je i s inspekcijskim tijelima – rekao je Čolaković.

Vrlo često nije dovoljno donijeti zakon u Parlamentu Federacije BiH, jer da bi pojedini zakoni bili korisni za društvo, da bi se mogli provoditi, moraju se donijeti i konkretni podzakonski akti, jasne smjernice u provedbi, a ono što možda nedostaje, zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru.

Najnoviji primjer je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u Federaciji BiH, koji je usvojen u ožujku 2025. godine i predviđa elektroničko praćenje kretanja nasilnika kojima je zabranjeno približavanje žrtvi nasilja. No, da bi se ova mjera mogla provesti potrebno je da federalni ministar pravde donese podzakonske akte, što on nije učinio.

Postavlja se pitanje koliko federalni parlamentarci poznaju zakone za koje glasaju i prate li njihovu primjenu.

– Teško je pratiti provedbu. Puno je prostora ostavljeno nositeljima provedbe za donošenje podzakonskih akata. Ne bi me čudilo da ti podzakonski akti, kada se vidi da nisu usklađeni, odugovlače s provedbom i da dođemo u situaciju kao da smo donosili zakone za džabe. Evo, na primjer, Registar pedofila. Doslovno imamo ljude koji su prijetnja našem društvu i te podatke ne smijemo objaviti. Žalosno je kako se zakon provodi. Ponašanje vlasti je za žaljenje. Upozoravali smo koliko je naša vlast lijena i nesposobna kada je riječ o provođenju zakona, upravo onih koje su oni predložili – komentira Fahrudin Čolaković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Federalni zastupnik Almedin Aliefendić kaže da oni kao parlamentarci nemaju povratnu informaciju o provođenju zakona, posebno u segmentu donošenja podzakonskih akata.

– Uskraćeni smo za tu informaciju. Ne dobivamo ih ni redovnom korespondencijom putem e-maila, a na samim sjednicama se o tome ne raspravlja. Uglavnom, vidite kakvo je stanje u Saboru, ovo je izvanredno stanje. Imali smo samo dvije redovne sjednice ove godine, u siječnju i ožujku, a imamo situaciju da se stalno mijenja predsjedavajući Zastupničkog doma, a da ne govorim kako se to odražava na građane Federacije BiH – kaže Aliefendić i dodaje:

– Nastojim pratiti dinamiku u Parlamentu FBiH kroz rad, pitanja i inicijative, amandmane, što mogu raditi kao nezavisni zastupnik, oporbeni član. No, ima predstavnika čija imena, uz dužno poštovanje, niti ne znamo, nisu aktivni. Oni su tu samo da dignu ruke i podrže ono što se od njih traži, odnosno što od njih traži Vlada Federacije BiH. Ima onih koji u ove četiri godine nisu ništa pitali.

U posljednjih 15 mjeseci u Federaciji BiH ugašeno je 10.000 radnih mjesta, podaci su Porezne uprave Federacije BiH. Ovi poražavajući i zastrašujući podaci potaknuli su izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH Fahrudina Čolakovića da postavi pitanje federalnim institucijama, Parlamentu FBiH, koliko su imali zaposlenih 2023. godine, a koliko sada, postoji li za njih kriza.

Prema odgovorima koje je dobio od Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i Federalne uprave policije (FUP), vidi se da kod njih nema krize i da ima mnogo više zaposlenih državnih službenika nego na početku mandata ove vlasti.

Primjerice, u 2023. godini Federalna uprava policije imala je 756 uposlenika, od čega 562 policijska službenika. Ove godine ih je 804, s tim da je broj policijskih službenika smanjen na 550, a istodobno se broj državnih službenika i namještenika povećao za ukupno 60.

– U Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova dana 31. ožujka 2023 bili totalni 172 zaposlenika (bez federalnog ministra unutarnjih poslova), dok Federalno ministarstvo unutarnjih poslova na dan 31.03.2026. 187 zaposlenih (bez federalnog ministra unutarnjih poslova).

U Federalna uprava policije u sastavu Federalnog ministarstva unutarnjih poslova na Na dan 31. ožujka 2023. godine bilo je zaposleno 756 djelatnika, od čega 562 policijska službenika.i, 58 stanje službeni i 136 zaposlenih – saopćeno je iz Federalnog ministarstva unutarnjih poslova.

Što se tiče podataka iz 2026. godine, Ministarstvo je napravilo lapsus napisavši 2016. godinu.

Međutim, dana 31. ožujka 2026. godine u Federalnoj upravi policije u sastavu Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, 804 zaposlenikaod čega “550 policajacai, 90 stanje djelatnika i 164 djelatnika“.

Čolaković u razgovoru za Faktor kaže da je kao delegat tražio popunjavanje ovih institucija, ali policijskim službenicima.

– Naše inicijative jesu išle u smjeru povećanja broja policijskih službenika, a ne državnih službenika. Popunjavanje državnim službenicima uopće nije opravdano – rekao je.

U Federaciji BiH u posljednjih 15 mjeseci bez posla je ostalo 10.000 ljudi. Nije zanimljivo, točnije, alarmantno je da je u našoj zemlji u vrlo kratkom roku zatvoreno 59 tvrtki. Zbog svega je izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Fahrudin Čolaković zamolio sve savezne institucije dati podatke koliko su imali zaposlenih 2023. godine, a koliko sada.

Odgovore od svih institucija još nije dobio, ali se, primjerice, u odgovoru Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije vidi da su 31. ožujka 2023. godine imali 79 zaposlenih, a sada ih ima 84. Ili, primjerice, u Federalnom ministarstvu kulture i sporta 2023. godine bilo je 50, a sada 52 zaposlenika.

U ožujku 2023. godine Federalno ministarstvo prostornog uređenja imalo je 43 državna službenika, a 2026. godine 45, isti podaci vrijede i za Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

– Prema dosadašnjim odgovorima, vidi se da nema krize institucija u Federaciji BiH. Naravno, privatni sektor je uništen. Imamo 10.000 manje radnih mjesta u 15-ak mjeseci s tendencijom pogoršanja. I vidimo da Vlada FBiH zaista vodi računa o sebi, ali jako slabo o građanima, gospodarskom sektoru koji je pokretač razvoja cijele Federacije BiH. U najmanju ruku katastrofa.

Ni najveći pesimisti u FBiH nisu mogli predvidjeti ovakav trend. Znali smo da su nesposobni ne prati, ali nismo mogli pretpostaviti da ne mogu prati u tolikoj mjeri, s obzirom da je dobar trend zapošljavanja u razdoblju 2014.-2022. godina. Mislili smo da ovo neće tako brzo ići nizbrdo, ali pokazalo se da ide – kaže Čolaković za Faktor.

U posljednjih 15 mjeseci u Federaciji BiH ugašeno je 10.000 radnih mjesta, podaci su Porezne uprave Federacije BiH. Ovi poražavajući i zastrašujući podaci potaknuli su izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH Fahrudina Čolakovića da postavi pitanje federalnim institucijama, Parlamentu FBiH, koliko su imali zaposlenih 2023. godine, a koliko sada, postoji li za njih kriza.

– Zanimljivo, javni sektor jer je ostao isti ili se u nekim službama povećao broj zaposlenih. Nisam se javio od svih. Odgovore očekujem npr. od federalnih ministarstava. Htio sam vidjeti da li javni sektor trpi posljedice kao gospodarstvo, zbog ponašanja Vlade Federacije, njenih nesuvislih odluka 2024. godine kada je napravljen veliki poremećaj, kada su u pitanju gospodarska kretanja u Federaciji. Dokaz za to je da je u posljednjih 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta – kazao je za Faktor Čolaković.

Odgovarajući na Čolakovićev upit, recimo iz Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH, rečeno je da je 31.03.2023. godine imala 368 zaposlenih, a taj broj na dan 31. ožujka ove godine iznosio je 387 zaposlenih.

Ova služba ima četiri odjela, 12 odjela, a neki od njih su za kadrovsko-pravne poslove, imovinske, stambene, građevinsko-obrtničke, ugostiteljske…

– Imajući u vidu obim smanjenog posla, kada je u pitanju rad Parlamenta FBiH i Vlade Federacije BiH i ove rezultate koje imamo, a koji povećavaju broj radnih mjesta, to se može svesti pod jedno, riječ je o čistoj kleveti koja nema pokriće ni u čemu. Nema argumenta za povećanje broja zaposlenih u bilo kojoj instituciji – rekao je Čolaković.

U odgovoru na Čolakovićevo pitanje Dom naroda Parlamenta FBiH navodi da je 31. ožujka 2023. godine imao 80 izaslanika/savjetnika, te 25 državnih službenika, namještenika u Stručnoj službi Doma naroda FBiH, ukupno 105, dok ove godine ima 77 izaslanika/savjetnika i 30 državnih službenika, namještenika, ukupno 107.

U Zastupničkom domu Parlamenta FBiH 31. ožujka 2023. godine bilo je 95 vijećnika/zastupnika i 27 državnih službenika, namještenika, ukupno 122, dok je 31. ožujka ove godine taj broj bio 94 zastupnika/savjetnika i 27 državnih službenika, namještenika, što je ukupno 121.

Vlada Federacije BiH ostavila je primjenu boračkog dodatka od 1,5 KM mjesečno provedenog u obrani zemlje do siječnja 2027. godine jer to nije planirano u proračunu Federacije BiH za ovu godinu. S obzirom da se u listopadu održavaju Opći izbori, nakon njih će se znati tko će biti na vlasti u Federaciji.

No, da bi primjena počela 1. siječnja 2027. godine, potrebno je da Vlada najkasnije u svibnju usvoji izmjene postojećeg Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji ili da usvoji nacrt novog zakona i uputi ga u saborsku proceduru.

Time bi zastupnicima i izaslanicima ostalo da se izjasne o ovom prijedlogu, koji je u rujnu 2025. godine utvrđen na radnoj skupini koju je formirao federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić.

Kao što je poznato, u kolovozu je kolektivni godišnji odmor saborskih zastupnika, au rujnu je predizborna kampanja. Opće je poznato da u predizbornoj kampanji nema sastanaka.

Stav radne skupine je da svi vojnici, njih 383.500, pa čak i oni koji su u vojsci do godinu dana, a kojima Zakon o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji ne priznaje pravo na braniteljski dodatak.

Za ovaj prijedlog godišnje je potrebno 237 milijuna KM.

Federalni savez logoraša, koji je bio inicijator boračkog dodatka, ali ne u ovom iznosu i koji je sudjelovao u radnoj skupini za izradu Zakona o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih obitelji u 2019. godini, zalaže se da borački dodatak primaju samo oni borci koji nikada ništa nisu dobili od države i da on iznosi pet KM mjesečno potrošeno u obrani zemlje, za što je potrebno oko 60 milijuna KM. Tu nadležnost podijeliti između FBiH i kantona.

– Na kraju smo poslovne godine. Ako Vlada FBiH ne završi svoj dio posla oko boračkih naknada do svibnja, odnosno u svibnju, kako bi oba doma završila svoj dio posla oko boračkih naknada u lipnju, odnosno srpnju, onda se ove godine bojim prijevare Vlade FBiH, odnosno parlamentarnih tijela. U kolovozu je kolektivni godišnji odmor, pa predizborna kampanja, a potom i provedba izbora. Ako se postupak ne završi na vrijeme, od braniteljskog dodatka nema ništa. Zbog svega očekujem da Vlada FBiH što prije završi svoj dio posla, da predloži zakon ili da prihvati ono što smo predložili kao grupa izaslanika – rekao je federalni izaslanik Fahrudin Čolaković i dodao:

– Imaju dvije mogućnosti. Prvi je izdvajanje dva posto iz proračuna za borački dodatak, uz mogućnost da Vlada FBiH kasnije svojim podzakonskim aktima regulira korisnike i obim prava. Ili da njegove prijedloge izmjena zakona donese u svibnju kako bi oba doma imala dovoljno vremena za donošenje u srpnju, lipnju, pa da stupi na snagu prije godišnjih odmora.

Nakon dva i pol mjeseca mirovanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, predsjedatelj Tomislav Martinović zakazao je izvanrednu sjednicu za 15. travnja, a na dnevnom redu bit će samo jedna točka, a to su izmjene i dopune zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Mnogi su očekivali da će Martinović prvo zakazati 24. redovnu sjednicu koja nije održana 17. ožujka, no to se nije dogodilo. Također, izraženo je nezadovoljstvo jednog broja delegata što se izvanredna sjednica održava na Dan Armije Republike BiH.

– Prema informacijama koje imam, za četvrtak je zakazana sjednica Kolegija Doma naroda FBiH. Pretpostavljam da će tada odrediti termin redovne sjednice. Za sada se zna samo da je datum vanredne sjednice 15. april, sa samo jednom točkom dnevnog reda, u vezi sa zakonom o Interkonekciji plinovoda Jug, ali da dio delegata ima primjedbi na datum održavanja, s obzirom na to da se Dan Armije RBiH obilježava 15. aprila u znak sjećanja na datum zvaničnog osnivanja Armije Republike BiH 1992. godine, Aida Za Faktor je kazao Obuća, delegat u Domu naroda FBiH.

Aktualni saziv Doma naroda FBiH ušao je u četvrtu godinu mandata, a bilans su 23 redovne sjednice i osam izvanrednih na kojima je usvojeno tek nekoliko zakona.

Za razliku od Doma naroda FBiH, recimo Skupština Zeničko-dobojskog kantona, odakle dolazi jedan broj delegata, krajem marta je održala 50. sjednicu.

– Dva i pol mjeseca nije bilo sastanka, a sazivanje sastanka nije sporno, ali datum jest. Imamo i jednog Bošnjaka u rukovodstvu Doma naroda koji je vjerojatno zaboravio, slučajno ili namjerno, da je 15. travnja Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine. Taj dan je slavlje. Dobio sam informaciju da će šef Bosanskog kluba nakon moje intervencije tražiti promjenu termina. Vidjet ćemo što će odlučiti vodstvo doma – rekao nam je delegat Fahrudin Čolaković.

Komentirao je izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.

– Treba nam sama južna interkonekcija, pa i istočna, to je jasno kao dan. No, išlo je malo čudno, bez javnog poziva, imenovana je tvrtka mimo procedura. Smatram da je to više u interesu države nego ta greška u procedurama, pa nam Južna interkonekcija treba, ali ponavljam, radi se na nakazan način kao i do sada kada je u pitanju aktualna Vlada FBiH.

Sve što je došlo izvana postaje faktor kod nas, a mi sami sebi stvaramo još veći protektorat i to mi smeta. Umjesto da jačamo državu u Parlamentu, mi jačamo FBiH, stvaramo ambijent u kojem strani faktor sve više preuzima našu ulogu – kaže Čolaković i dodaje:

– Svi smo sretni kad imamo strane investicije, ali protektorat nije dobar. No, i ovakva kakva jest, potrebna nam je Južna interkonekcija jer moramo imati alternativni smjer opskrbe. A možda bude i primarno. Geopolitička karta se mijenja, vidjet ćemo.