Od listopada 2024. godine stanovnici naselja Širokača u sarajevskoj općini Stari Grad nemaju miran san. Klizište koje se pojavilo na području Curine njive ne da im mira i strahuju za svoje kuće i imovinu.

Ovo klizište je specifično jer se nalazi na međuentitetskoj liniji, odnosno između općine Stari Grad u Federaciji BiH i općine Istočni Stari Grad u entitetu Republika Srpska, u kojem su zbog nezakonitog odlaganja velike količine zemlje ugroženi stambeni objekti na području Općine Stari Grad Sarajevo.

Naime, nataložena zemlja zatrpala je prirodnu podzemnu vodu, pretvorivši tlo u tekući mulj koji je pokrenuo klizišta i ugrozio stambene objekte.

Kada će klizište biti u potpunosti sanirano i koliko će to trajati, teško je reći jer je sanacija podijeljena u faze, a tek početkom lipnja stječu se svi preduvjeti za početak prvog dijela sanacije.

Prva faza podrazumijeva potpuno uklanjanje i odvoz bespravno odložene zemlje radi rasterećenja terena.

Težište druge faze bit će na izgradnji novih sustava odvodnje i integraciji podzemnih voda u kanalizacijsku mrežu, a treća faza uključuje izgradnju potpornih zidova i konačnu stabilizaciju cijelog terena, čime će se trajno riješiti problem Curinih polja.

Kako nam je kazao Armin Đono, zamjenik predsjednika Vijeća mjesne zajednice Široka, u tijeku je prva faza sanacije.

– Situaciju na terenu prate Vlada Kantona Sarajevo i Općina Stari Grad. Izvođača radova izabrala je Općina Istočni Stari Grad Sarajevo – kazao je Đono.

Prema procjenama, sanacija klizišta koštat će tri milijuna KM, od čega je Vlada KS-a osigurala 1,6 milijuna KM, a ostatak sredstava trebali bi izdvojiti ostali nivoi vlasti.

Faruka Selmanovića, zastupnika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo, također zanima što se radi na ovoj lokaciji i u što su utrošena sredstva za sanaciju.

– Građani koji tu žive s pravom postavljaju pitanje koje i ja, nakon obilaska ovog lokaliteta, postavljam sebi, a to je kako je moguće da se na području Istočnog Sarajeva izvode radovi, a da sa strane Kantona Sarajevo nema radnika, nema strojeva, nema vidljivih aktivnosti?

Ako je klizište prijetnja, onda je to prijetnja s obje strane administrativne linije. Država ne zna za političke granice, ali bi institucije trebale znati za svoju odgovornost.

Tražim odgovor nadležnih što je napravljeno u protekloj godini, gdje su planirana sredstva, jesu li provedene javne nabave, postoji li izvođač i tko je zadužen za koordinaciju kompletnog projekta.

Posebno je zabrinjavajuća informacija da senzorski sustav za praćenje kretanja tla možda ne radi punim kapacitetom, te da postoje dugovanja prema Građevinskom fakultetu zbog kojih se podaci navodno ne očitavaju redovito – kazao je Selmanović.

Kako je naveo, građani imaju pravo znati gdje su utrošena sredstva, zašto radovi kasne, funkcionira li nadzor i tko će snositi odgovornost ako se pokaže da su nečijim nemarom ugrozili živote i imovinu ljudi.

– Ne želim čekati dan kada će se opet neko pojaviti pred kamerama i objašnjavati kako niko nije mogao predvidjeti ono na što se mjesecima upozoravalo – rekao je Selmanović.

Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo prof. dr.sc. Sebija Izetbegović i Faruk Selmanović podnijeli su inicijativu koja se, kako su istakli, tiče zdravlja, vremena i dostojanstva svakog građanina Kantona Sarajevo.

Prema Selamovićevim riječima, situacija u Kantonu Sarajevo je takva da se u 21. stoljeću građanin nakon vađenja krvi mora vratiti liječniku samo da bi dobio nalaz.

– Čeka se, ulazi u gužvu, izlaže se infekcijama, a doktor troši vrijeme na ispisivanje nalaza umjesto da ih liječi. S druge strane, privatni sektor je to pitanje riješio prije deset godina. Evropa je to sistemski riješila, samo kod nas pacijent još ide po nalaz kao potvrdu od neke davno zaboravljene birokracije – naglasio je Selmanović.

Izetbegović i Selmanović zatražili su od Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i Ministarstva zdravstva KS da svakom pacijentu omoguće da izvještaj dobije putem aplikacije, portala ili e-maila.

– Nema dolazaka, nema čekanja, nema nepotrebnog opterećenja sustava. Ako o digitalizaciji možemo govoriti na konferencijama za novinare, onda je vrijeme da to konačno vidimo i u praksi – naglasio je Selmanović.

Nakon više od dvije godine čekanja, Zavod zdravstvenog osiguranja KS će u srijedu (01.04.) konačno promovirati kako pacijenti mogu dobiti rezultate uz potpunu sigurnost i zaštitu.

Rekao nam je da je prim. dr.sc. Enis Hasanović, ministar zdravstva KS, ističući da pacijenti do sada nisu morali ići po nalaze jer su bili u sistemu.

– Recimo, ako je doktor iz Doma zdravlja Ilidža poslao pacijenta na neke pretrage na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ili u Opću bolnicu “Primarna osnovna bolnica dr. Abdulah Nakaš”, čim se to završi, to je odmah u kartonu pacijenata i to može vidjeti obiteljski liječnik. Dakle, pacijent ne mora po nalaze ići na KCUS i nositi ih svom obiteljskom liječniku. Tako je sa svim nalazima, pa tako i nalazima krvi – navodi Hasanović.

Izuzetak su, dodaje ministar, pacijenti koji iz svojih razloga žele imati nalaze na papiru kako bi ih nekome pokazali ili dobili drugo mišljenje.

– Nažalost, na ovo smo dugo čekali, više od dvije godine, ali i to je riješeno prije 15 dana. Za sutra smo zakazali prezentaciju u Zavodu za zdravstveno osiguranje. Nezadovoljan sam što ovo drugo traje duže, ali ima i opravdanja, jer dugo čekamo na odgovor Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine. Sada mi iz zavoda kažu da su pokrenuli postupke protiv nekih kantona koji su to uveli. Znate da je i Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u nekoj proceduri jer ne smije uzeti matični broj zdravstvenog osiguranja. To je dosta komplicirana priča s aspekta zaštite osobnih podataka i prava. Postavio sam i pitanje – kako mogu privatnici, odgovorili su mi da, ako ne moraju privatnici, mi moramo poštovati zakon. Kazne za kršenje zakona su ogromne, pa su ih neki privatnici navodno već platili ili će ih platiti jer su u postupku – kaže Hasanović.

Iako je Ministarstvo još početkom 2024. pacijentima obećalo da će im nalaze slati putem maila i Vibera, Hasanović sada kaže da to ipak neće biti moguće.

– Nakon sutrašnje promocije pacijenti će sa svojim liječnikom obiteljske medicine potpisati suglasnost da žele dobiti nalaz, nakon čega će dobiti link za prijavu, a naša je obveza te podatke u potpunosti zaštititi. Naglašavam da nalaze neće moći dobiti putem poruka, jer podaci mogu biti zloupotrijebljeni, a naš prioritet je sigurnost i zaštita podataka o pacijentima – kazao je Hasanović.

Zastupnik SDA u Skupštini KS Faruk Selmanović prijavio je danas MUP-u KS prijetnje načelnika Općine Ilidža Nermina Muzura (NiP).

Prijetnje su, kako je naveo, Muzurova reakcija na komentar koji je napisao na svom Facebooku nakon jučerašnje tragedije na tramvajskoj stanici u Sarajevu.

– Kao što je javnost upoznata, danas sam podnio prijavu nadležnim organima protiv predsjednika Kantonalnog odbora Narod i pravda Sarajevo i načelnika Općine Ilidža. Iako uvijek zagovaram legalistički pristup, poznavajući utjecaj ove organizirane političke skupine, smatram svojom obvezom predočiti građanima sljedeće činjenice:

Spomenuti čelnik Naroda i Pravde danas me kontaktirao telefonom i iznio niz psovki, prijetnji, uključujući i poruku da će me “kad ovo završi” profesionalno i politički uništiti. Aludirajući kako na kadrove Naroda i Pravde, tako i na svoje javno spominjane prijatelje iz “aktiva” političke organizacije kojoj pripadam – rekao je Selmanović.

Sve se to, dodao je, dogodilo jer je javno i službeno u klubu pozivao na odgovornost za jučerašnju tragediju.

– Zato što sam tražio da se utvrdi istina o projektima iza golemih marketinških ugovora i tehnički upitnih nabava na kojima se gradi politička kampanja.

Ovo je lice sustava. Ovako funkcionira kartel iza riječi “ljudi”. Kad im ponestane argumenata, pribjegavaju zastrašivanju. Kad ih pitate za odgovornost, odgovaraju prijetnjama. Kada ih suočite s činjenicama, kažu da će vas “politički likvidirati” – kazao je Selmanović.

Poručio je da “naravno da neće odustati”, ali i da “javnost mora znati s kim imamo posla”.

– Nisam svadljiva i konfliktna. Nemam povijest kriminala i fizičkih obračuna. A mene takve stvari ne zanimaju. Ali neću se povući. Neću šutjeti. Ostat ću na strani pravde, bez obzira na cijenu. Jer ako danas šutimo o prijetnjama, sutra ćemo šutjeti i o mnogo krupnijim stvarima – kazao je između ostalog Selmanović.

Muzur nije komentirala cijeli slučaj.

Skupština KS je na današnjoj sjednici, između ostalog, razmatrala i Prijedlog budžeta za 2026. godinu.

Prema tonu rasprave, za neke zastupnike to je razvojni proračun, a neki su ga ocijenili potpunim promašajem.

Šta novi budžet donosi građanima Kantona Sarajevo i o njegovim mogućim slabostima, govorio je Hayat Faruk Selmanović, zastupnik SDA u Skupštini Kantona Sarajevo.

– Ovaj proračun, dakle, ne govori da imamo neki novi izvor prihoda, da nam je Federacija prebacila neki novi novac. Ovo je jednostavno izborni proračun jer 2026. je izborna godina i Trojka sada ovim proračunom pokušava pokriti sve svoje dugove i pokušava kupiti socijalni mir kako ne bi bilo problema i nereda u predizbornoj kampanji – kazao je Semanović.

Dodao je kako “proračun ima 737 stranica i nakon detaljnog pregleda ne možete pronaći niti jednu stranicu razvoja”.

– Osim toga, trećina proračuna ide za pokrivanje proračunskog manjka iz prethodne godine. Dodatni problem je što je Federalno ministarstvo financija procijenilo da je realni proračun Kantona Sarajevo oko 1,6 milijardi KM, što je ujedno bio i prvi prijedlog proračuna. Vlada je u međuvremenu odlučila da to ne posluša i kroz razne aktivnosti dodala je sadašnji Prijedlog budžeta koji je 1,9 milijardi KM i bojim se da se neke njihove prognoze neće obistiniti – rekao je Selmanović.

Na današnjoj sjednici Skupštine KS na dnevnom redu je i prijedlog odluke kojom se utvrđuje da Javna ustanova Zavod za medicinu sporta KS i JU Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu prestaju postojati i brišu se iz sudskog registra, te vrši njihovo pripajanje ustanovi pod nazivom “JU Zavod za medicinu rada i sporta KS”.

Budući da se zaključci Vlade i odluke Skupštine mogu donositi samo u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti, potrebno je istaknuti da ne postoji pravna osnova za donošenje predložene odluke.

Tako kaže docent. dr.sc. sc. med. Jasmina Bišćević-Tokić, zastupnica SDA u Parlamentu Federacije BiH, istaknuvši kako ne postoji zakonska osnova za osnivanje, reorganizaciju, statusne promjene, a posebno brisanje i ukidanje postojećih instituta na razini KS.

– Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH propisano je da kanton može donijeti poseban propis kojim bi uredio osnivanje zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene zaštite, uključujući i zavod za zdravstvenu zaštitu sportaša i studenata. Federalni zakon ne propisuje mogućnost prijenosa primarne zdravstvene djelatnosti na ustanovu, takva mogućnost bi se eventualno mogla propisati donošenjem kantonalnog propisa koji ne postoji – istaknula je Bišćević-Tokić.

Prema riječima zastupnika, činjenicu da kantonalni propis ne postoji potvrđuju i mišljenja Ministarstva pravde i uprave KS i Ureda za zakonodavstvo Vlade KS u kojima stoji da predložena odluka nije propis, već pojedinačni akt.

– Također, postavlja se pitanje kako je moguće dva postojeća zavoda pripojiti ustanovi, odnosno institutu koji još pravno ne postoji, a to je “JU Zavod za medicinu rada i sporta KS” – naglašava Bišćević-Tokić.

Da nije sporan samo naziv ustanove za koju se, kako kaže Bišćević-Tokić, vežu dvije postojeće ustanove, potvrđuje i članak 22. Zakona o ustanovama na koji se poziva predlagatelj odluke.

– Navedenim Zakonom je propisano da se “naziv ustanove odnosi na djelatnost ustanove”. Da je došlo do kršenja Zakona potvrđuje i činjenica da se spajaju dva postojeća zavoda sa djelatnostima koje su obavljali, a da se istovremeno iz naziva zavoda kojem se pripajaju, a to je „JU Zavod za medicinu rada i sporta KS“, uopće ne može utvrditi da ovaj zavod obavlja i djelatnost zdravstvene zaštite studenata. Stoga je jasno da se naziv zavoda ne odnosi u potpunosti na djelatnost koju bi zavod trebao obavljati, a to je, osim zdravstvene zaštite radnika i sportaša, i zdravstvena zaštita studenata. Predložena odluka, kao i nedavna događanja u JU Studentski centar te problemi s curenjem plina i studentskim grijanjem, potvrđuju da aktualna vlast ima sistemski razvijen animozitet prema studentskoj populaciji – kaže Bišćević-Tokić.

Posebno se, dodaje, postavlja pitanje kako je moguće pripojiti JU Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu, a da se istovremeno ne preuzmu sve djelatnosti navedene u članku 9. Statuta tog Zavoda.

Također, kaže, prekršen je i članak 21. Zakona o ustanovama koji propisuje da ustanova može promijeniti naziv, uz suglasnost osnivača.

– Međutim, suprotno ovoj zakonskoj odredbi, u konkretnom slučaju niti jedna od tri ustanove nije donijela odluku o promjeni naziva, već to čini osnivač izravno, umjesto da daje suglasnost na promjenu naziva kako je propisano zakonom. Posebno je problematično što tijela niti jedne od tri institucije nisu donijela odluku o statusnim promjenama. U konkretnom slučaju sve odluke donosi osnivač, pa se opravdano postavlja pitanje koja je svrha i smisao postojanja zdravstvenih ustanova, posebice njihovih upravnih vijeća, ako će sve odluke donositi osnivač. Prema Zakonu o ustanovama i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH, uprava zdravstvenih ustanova rješava sva pitanja odnosa s osnivačem. No, u ovom slučaju upravljačka tijela triju zavoda nisu donijela nikakvu odluku o statusnim promjenama – ustvrdila je Bišćević-Tokić.

Predloženim restrukturiranjem zdravstvenog sistema u KS 2017. godine najavljeno je zatvaranje Zavoda, što je izmjenom odluke i potvrđeno 2022. godine.

Međutim, zastupnik SDA u Skupštini KS Faruk Selmanović kaže da je restrukturiranje zdravstva u KS, koje je planirano za 2017. godinu, potpuno drugačije od onoga čemu danas svjedočimo.

– Slažem se da zdravstvo u KS treba biti efikasnije i djelotvornije i da treba smanjiti troškove, ali to se ne može raditi na način na koji je predvidjela aktuelna vlast u KS. Restrukturiranje treba urediti sustav, ovo što se radi samo usložnjava stvari, stvara probleme u radu samih zavoda, jer se radi paušalno, preko koljena, bez prave analize i valjanih podataka. Primjerice, navedeno je da se spajaju studenti medicine rada i sporta, što nije moguće, jer se radi o potpuno drugačijim uvjetima i načinu rada. Nadalje, nedostaje registar nekretnina u vlasništvu ovih zavoda. Naime, u članku 4. prijedloga odluke o brisanju dva instituta stoji da je registar nekretnina sastavni dio ove odluke. Međutim, u aneksu odluke registar uopće ne postoji, što odmah otvara sumnju šta se dešava s nekretninama u vlasništvu zavoda, kome one pripadaju i na koji način – naglasio je Selmanović.

Naglasio je još jednu, kako kaže, zabrinjavajuću stvar, a to je da će uposlenici Zavoda biti raspoređeni u Opću bolnicu “Prim. dr. Abdulah Nakaš” i Dom zdravlja KS na osnovu potreba koje budu iskazane.

– To znači da ti ljudi mogu ostati bez posla jer ništa nije precizno definirano i objašnjeno – kakva je daljnja sudbina specijalista, gdje će oni i njihov rad biti premješteni ako budu raspoređeni u druge ustanove. Ovdje se postavlja pitanje – da li KS uopće ima ovlasti da primarnu prebacuje u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, da mijenja ljude između nivoa zdravstvene zaštite u KS – kazao je Selmanović.

Prim. dr.sc. Žana Pozderac-Jahović, specijalistica interne medicine, u Zavodu za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu radi od 1991. godine.

Kaže da su uposlenici, kroz 76 godina postojanja, ponosni na postignute rezultate u radu, a dokaz za to su Srebrna povelja Univerziteta u Sarajevu, Zahvalnica Ministarstva zdravstva KS za poseban doprinos zdravstvu u KS, a uvršteni su i na UNICEF-ovu listu rada s mladima.

– Nadležni se pozivaju na uštede, ali mi ih pitamo – gdje su te uštede ako je naša ustanova na najnižoj ljestvici godišnje tranše od Zavoda zdravstvenog osiguranja KS. Ako se odnose na kvalitetu, postavlja se pitanje o kakvoj je kvaliteti riječ ako sutra okupimo sve generacije. Vlasti u KS ne gledaju na kvalitet zdravstvenih usluga za studente i jednak pristup svim generacijama. Skoro 80 godina studentska populacija ima specifičnu zdravstvenu zaštitu, što se pokazalo neophodnim – naglašava Pozderac-Jahović.

Prema njenim riječima, u Zavodu se liječi blizu 30.000 studenata.

– To nije mali broj, zato se u ovu odluku treba uključiti Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ), zdravstveni radnici, ali i mladi pacijenti koji su najveća vrijednost u svakom normalnom društvu. Nažalost, ako im se oduzme zdravstvena zaštita, posebno onima koji dolaze iz drugih kantona, to će im biti dodatni motiv da napuste Bosnu i Hercegovinu. Jer kako da student iz drugog kantona dobije adekvatnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu u ionako preopterećenim domovima zdravlja. Specifična zdravstvena skrb za studente treba postojati, kao što je slučaj sa svim sveučilištima u regiji i svijetu. Ne bježimo od poboljšanja, ali to možemo unutarnjom reformom – zaključila je Pozderac-Jahović.