Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini objavila je stavljanje Bosne i Hercegovine na takozvanu sivu listu Moneyvala, odnosno FATF-a (International Anti-Money Laundering Group).

– Upoznati smo s odlukom Radne grupe za financijsko djelovanje (FATF) da se Bosna i Hercegovina uvrsti na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom, te potičemo zemlju da u dogovorenim rokovima otkloni nedostatke utvrđene u Akcijskom planu FATF-a. Također smo primili na znanje političku odlučnost lokalnih vlasti da se strateški nedostaci utvrđeni u Akcijskom planu otklone u najkraćem mogućem roku – naveli su.

Ističu da je “Europska unija pružila značajnu tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti kroz programe financirane iz fondova EU te je spremna nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u provedbi mjera predviđenih domaćim Akcijskim planom FATF-a”.

– Napredak u provedbi ovih reformi također pogoduje napretku zemlje na europskom putu.

Širom Zapadnog Balkana članstvo u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) donosi dobrobiti i građanima i poslovnoj zajednici. Kako bi se postigla ova korist, važno je da Bosna i Hercegovina nastavi provoditi potrebne reforme, uključujući reforme u borbi protiv pranja novca – zaključili su iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.

Radna grupa za financijsko djelovanje (FATF) objavila je danas ažuriranu listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (siva lista), na kojoj se, uz brojne druge zemlje, sada nalaze i Bosna i Hercegovina i Irak.

Prema Izjava FATF-ariječ je o tzv. sivoj listi na kojoj su države koje imaju strateške nedostatke u sustavima za sprječavanje pranja novca, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje, ali koje su se obvezale otkloniti te nedostatke u dogovorenim rokovima i uz pojačan nadzor.

U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu FATF navodi:

U lipnju 2026. godine Bosna i Hercegovina se na visokoj političkoj razini obvezala da će, u suradnji s FATF-om i MONEYVAL-om, raditi na jačanju učinkovitosti svog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (AML/CFT).

Od usvajanja Izvješća o međusobnoj evaluaciji (MER) u prosincu 2024. godine, Bosna i Hercegovina je napredovala u provedbi preporučenih mjera iz izvješća, uključujući razvoj sveobuhvatne strategije SPN/FT, razvoj smjernica za financijske institucije i određene nefinancijske obveznike (DNFBP) o njihovim obvezama SPN/FT, te unapređenje razmjene i korištenja financijskih obavještajnih podataka.

Bosna i Hercegovina će nastaviti suradnju s FATF-om na provedbi Akcijskog plana, s ciljem:

– daljnje produbljivanje razumijevanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma;

– donošenje politika koje će osigurati sustavno korištenje međunarodne suradnje;

– jačanje razumijevanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma među nadzornim tijelima za javne bilježnike, osiguranje dosljednog SPN/FT nadzora nad sektorom ONPZ i nametanje proporcionalnih, odvraćajućih i učinkovitih sankcija bankarskom sektoru;

– osiguranje pravovremene dostupnosti točnih i ažurnih osnovnih podataka o pravnim osobama i podataka o stvarnom vlasništvu;

– pružanje ciljanih povratnih informacija o kvaliteti izvješća o sumnjivim transakcijama (STR);

– dokaz o povećanju broja istraga i kaznenih progona za kaznena djela pranja novca;

– dokazivanje da se primjenjuju učinkovite, razmjerne i odvraćajuće sankcije za kršenja posebnih režima prijave za prijenose gotovine preko granice;

– dokazivanje proaktivnog postupanja u slučajevima financiranja terorizma i pojašnjenje tumačenja kaznenog djela financiranja terorizma;

– osiguranje da nadzorna tijela mogu primijeniti cijeli niz učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za kršenje obveza vezanih uz ciljane financijske sankcije (TFS) u području financiranja proliferacije i financiranja terorizma, priopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Europska unija je u siječnju ove godine upozorila da BiH hitno mora usvojiti dva zakona, da za to ima nekoliko tjedana, inače postoji velika vjerojatnost da će Moneyval, odnosno FATF (International Anti-Money Laundering Group), Bosnu i Hercegovinu uvrstiti na tzv. sivu listu.

Tada je zatraženo hitno donošenje zakona jer jednogodišnji period promatranja naše zemlje od strane FATF-a ističe u veljači 2026. Veljača je prošla, a zakoni nisu konačno usvojeni.

Od dva zakona koja su tražena od Bosne i Hercegovine, jedan je tek polovično usvojen. Točnije, usvojen je u Vijeću ministara BiH, ali tek 12. ožujka, a zatim je zakon prošao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali ne i Dom naroda. Riječ je o Zakonu o ciljanim novčanim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i širenje oružja za masovno uništenje.

Pokušaj da se zakon usvoji u Domu naroda u utorak je propao jer su delegati SNSD-a uskratili kvorum.

Drugi zakon koji BiH mora usvojiti je zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom. Još nije stigao ni do Vijeća ministara BiH.

U obrazloženju zakona o ciljanim novčanim sankcijama piše da “neusvajanje zakona do veljače 2026. godine automatski vodi Bosnu i Hercegovinu u FATF-ov ICRG proces”. To često rezultira stavljanjem na sivu ili crnu listu.

U medijima se spominjalo da će početkom ožujka ove godine Komitet Moneyvala ocijeniti učinjeno, a konačna odluka o tome hoće li BiH biti stavljena na sivu listu FATF-a očekuje se na plenarnoj sjednici FATF-a u lipnju 2026. godine.

– Bojim se da u Domu naroda ima neodgovornih delegata koji ne vide dalje od svoje pozicije, prije svega mislim na SNSD, koji smatraju da je vitalni nacionalni interes da se zakoni ne donose u smislu ispunjavanja obaveza kako BiH ne bi završila na sivoj listi. Svi građani i tvrtke koje imaju transakcije s inozemstvom trebaju znati tko je krivac – komentirao je Šerif Špago, član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH.

Kazao je da je ovo još jedan dokaz nefunkcioniranja parlamentarne većine (Trojka, SNSD, HDZ).

Kazao je kako se ipak nada da će BiH izbjeći sivu listu jer se spominje dodatni rok do svibnja te se nada da će kod tih ljudi prevladati razum, misleći na SNSD-ovce.

– Pozivam ih da ne razmišljaju o nacionalnom interesu iz svoje perspektive, nego o nacionalnom interesu svih građana – dodao je Špago.

Stavljanje BiH na sivu listu imalo bi, kako je rekao zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić, vrlo ozbiljne posljedice za BiH, posebno za poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije, imalo bi veliki negativan utjecaj na ekonomski kredibilitet države, utjecalo bi na pristup međunarodnim financijskim tržištima i transakcije u privatnim komercijalnim djelatnostima, kao i negativan utjecaj na javno fiskalno poslovanje.

Podsjetio je da je BiH već bila na sivoj listi i da je teškom mukom skinuta, te je od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto prije dva mjeseca zatražio da Parlament izvijesti o dinamici usvajanja ova dva tražena zakona.

Krišto je u odgovoru od 10. ožujka izvijestila da je Vijeće ministara usvojilo informaciju, donijelo Odluku o formiranju stalnog koordinacijskog tijela za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, kao i financiranje proliferacije oružja za masovno uništenje u BiH, potom su formirane radne podskupine, a “u okviru jedne od glavnih aktivnosti po preporuci Moneyvale, Ministarstvo sigurnosti BiH organiziralo je i održalo niz edukacija i seminare…”.

Podsjetili su da je još 2022. godine osnovana radna skupina za izradu Nacrta zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom te da je izrada tog zakona u završnoj fazi.

Ministarstvo sigurnosti BiH je u veljači ove godine dobilo zadatak da oba zakona što prije pripremi i uputi u proceduru.

Europska unija upozorila je Bosnu i Hercegovinu da je potrebno hitno usvojiti dva zakona, kao i uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih osoba u BiH, jer će se u protivnom naša zemlja ponovno naći na sivoj listi Moneyvala, odnosno FATF-a (International Money Laundering Group), a vremena ima još do kraja veljače, odnosno još mjesec dana.

Od Ministarstva sigurnosti BiH smo 15. siječnja zatražili odgovor na pitanja jesu li pripremljena potrebna dva zakona (zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i zakon o ciljanim novčanim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i širenje oružja za masovno uništenje), kada bi zakoni mogli biti pred Vijećem ministara BiH i zašto do sada nisu. Nismo dobili odgovor. Na čelu Ministarstva sigurnosti je zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak (HDZ).

Ista pitanja postavljaju i državni saborski zastupnici, no odgovor još nisu dobili.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Denis Zvizdić (NiP) na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 22. siječnja postavio je pitanje realne opasnosti od vraćanja BiH na sivu listu FATF-a, odnosno Moneyvale, upozorivši da bi takav razvoj događaja imao ozbiljne posljedice po BiH, posebno poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije, te vjerodostojnost države. Pitanje o dinamici donošenja zakona i uspostave registra postavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), koja nije bila na sjednici vijeća, pa se još čeka njezin odgovor.

Ono što je poznato je da na sjednici Vijeća ministara BiH 26. siječnja ovaj problem i pitanje potrebnih zakona uopće nije bilo riječi.

– Danas o tome nismo razgovarali. To očekujem na sljedećoj sjednici, koja će biti održana, mislim za 14 dana – kazao je nakon sjednice Edin Forto (Naša stranka), ministar komunikacija i prometa BiH.

Na pitanje kako usvojiti zakone koji moraju proći kompletnu proceduru do kraja veljače, od Vijeća ministara BiH, do kojeg još nisu stigli, do Parlamentarne skupštine BiH, Forto je odgovorio da su se više puta uvjerili da je moguće ekspresnom brzinom usvojiti ključne zakone i da je sve stvar volje.

Tu volju, napomenimo, čine žene na vlasti, a to su Trojka, HDZ i SNSD.

Prije dva dana, nakon sjednice Vijeća ministara, Krišto je pokušala odgovoriti na pitanje kada se mogu očekivati ​​dva zakona.

– Na neki način sam iz medija vidio da postoje neke obveze za donošenje zakona. Danas smo usvojili Program rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i svaki resor je dostavio svoje prijedloge. Neki su pitali zašto neke obveze nisu uvrštene u prijedlog. Ne znači da ako nešto nije u programu, to ne mora usvojiti Vijeće ministara. Nadam se da će resori nadležni za tu oblast učiniti sve da to ponude Vijeću ministara. Pretpostavljam da postoje radne skupine koje razmatraju zakone i da će oni biti dostavljeni Vijeću ministara kada budu pripremljeni – rekla je Krišto.