Sektor turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine nastavio je rast prihoda u 2025. godini i ostvario profitabilnost iznad prosjeka gospodarstva u 2025. Federacija Bosne i Hercegovine.

Smještaj je najprofitabilnija djelatnost, dok sektor hrane i pića čini najveći udio u prihodima i zapošljavanju ove grane.

Podaci su to koje je, između ostalog, danas iznijela Financijsko-informatička agencija (FIA) Federacije BiH, predstavljajući ekonomsko-financijski pregled sektora turizma Federacije BiH u protekloj godini.

Ukupni prihodi u sektoru turizma u tom razdoblju iznosili su 983 milijuna KM, devet posto više nego u 2024. godini. Ostvarena neto dobit iznosila je 73,7 milijuna KM, a 7,5 posto iznosila je profitna marža. U 1.661 tvrtki bilo je zaposleno 11.022 radnika, a ukupna imovina procijenjena je na 1,9 milijardi KM.

Prezentaciji ovih i drugih podataka prisustvovala je i federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder u spomenutoj agenciji.

Novinarima je rekla da turizam generira gospodarski razvoj te da je nadolazeće razdoblje ujedno i vrijeme planiranja proračuna za iduću godinu, gdje pokazatelji agencije FIA ​​mogu ukazati na korake koje treba poduzeti.

– Kolovoz je razdoblje kada krećemo s planiranjem proračuna i javnim pozivima za iduću godinu. U ovom trenutku završavamo javne pozive za tekuću godinu i pravo je vrijeme kada trebamo saznati kakva je “krvna slika” ne samo turizma nego i sektora zaštite okoliša. Na posljednjoj sjednici Vlade FBiH usvojen je Federalni plan upravljanja otpadom, gdje je našom analizom utvrđeno koliko je novca potrebno izdvojiti da bi se taj sektor doveo na, rekao bih, pozitivnu nulu. Kada govorimo o okolišu, jasno je da su to stvari koje opterećuju proračun, dok s druge strane turizam generira gospodarski razvoj i zato je važno napraviti balans na kojoj strani ulažemo, a s koje ostvarujemo prihod – rekao je Pozder.

Napomenula je da prvi put prisustvuje ovakvoj vrsti prezentacije u Financijsko-informativnoj agenciji, pa želi vidjeti kako ona može pomoći svrhovitijem, adekvatnijem planiranju proračuna i usmjeravanju novca na pravi način.

Prije godinu dana, podsjetio je ministar, zatražena je analiza od Ekonomskog instituta Sveučilišta u Sarajevu s ciljem da Ministarstvo ima određene pokazatelje, međutim, “meni je uvijek važno razgovarati s poslodavcima, što i vi radite, kao i sa Zavodom za statistiku jer su statistički podaci potrebni za adekvatno planiranje”, napomenula je ministrica te izrazila uvjerenje da će ono što FIA radi uvelike olakšati posao za narednu proračunsku godinu.

Ministrica je izrazila nadu da će se suradnja s tom agencijom nastaviti te napomenula da je proračun FBiH prepoznao turizam i okoliš, te da je samo za sektor okoliša iz proračuna Federalnog ministarstva okoliša i turizma od početka aktualnog mandata izdvojeno 11 milijuna KM, u odnosu na 1.280.000 KM koliko je izdvojeno u prethodnom četverogodišnjem sazivu Vlade FBiH, odnosno resornog ministarstva.

Unatoč evidentnom povećanju izdvajanja, ona su još uvijek nedostatna, navodi ministar.

– Ovu godinu smo završili s ulaganjem od nekih 5,4 milijuna KM u turizam, a kada znamo da smo u mandat krenuli s milijun KM, mislim da i to govori o napretku, ali ipak, ponavljam, nedovoljan napredak i sva ta sredstva nisu dobro usmjerena ako nemamo adekvatne pokazatelje i podatke – kazao je Pozder.

Federalni vodni inspektori su od ožujka do kraja lipnja 2026. godine izvršili nadzor u 69 gospodarskih subjekata na području cijele Federacije BiH kako bi provjerili provode li planirana ulaganja u sustave za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda.

Kod 23 subjekta utvrđeno je da nisu ispunili ni minimalne obveze predviđene dinamičkim planovima, zbog čega su im izdati prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 170.500 KM.

Cilj kontrola bio je utvrditi da li poslovni subjekti koji ispuštaju tehnološke otpadne vode provode investicije potrebne za ispunjavanje propisanih standarda zaštite voda i okoliša, čime doprinose smanjenju onečišćenja i očuvanju vodnih resursa.

Izmjenama Uredbe, koje su stupile na snagu u siječnju 2024. godine, poslovnim subjektima čije otpadne vode nisu udovoljavale propisanim graničnim vrijednostima emisija ostavljeno je prijelazno razdoblje za realizaciju potrebnih investicija, s rokom do 30. lipnja 2026. godine.

U tom razdoblju bili su dužni izraditi detaljne dinamičke investicijske planove koji su sadržavali aktivnosti, rokove i financijska sredstva potrebna za izgradnju ili unapređenje sustava prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda. Ovi planovi su sastavni dio vodnih dozvola i predstavljaju jedan od ključnih uvjeta za njihovo izdavanje.

Kontrole su vršene u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Bosansko-podrinjskom kantonu, te Sarajevu i Kantonu 10.

O rezultatima inspekcijskog nadzora sačinjeno je detaljno izvješće koje je dostavljeno Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na daljnje postupanje i izradu novih informacija o provedbi Uredbe.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove priopćeno je da će federalni vodni inspektori iu narednom razdoblju nastaviti planirane i ciljane kontrole u cilju praćenja primjene propisa iz oblasti zaštite voda i realizacije obaveza iz dinamičkih planova ulaganja, s ciljem poboljšanja stanja okoliša i zaštite vodnih resursa u Federaciji BiH.

Prvog dana summita Europske pučke stranke (EPP) u Sarajevu, najveće političke grupacije u Europskoj uniji, predstavnici stranaka iz Bosne i Hercegovine potpisali su zajedničku deklaraciju.

U razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosnepredsjednik HDZ-a Dragan Čović osvrnuo se na važnost ovog summita, nužnost izmjene Izbornog zakona, europski put zemlje i doprinos Vlade RH.

Čović je na samom početku razgovora s novinarom Goranom Kutlom izrazio veliku zahvalnost predsjedniku EPP-a Manfredu Weberu istaknuvši kako “s posebnom pozornošću prati stanje u BiH i položaj hrvatskog naroda”.

Prema Čovićevim riječima, potpisana deklaracija služi kao osvježenje i podsjetnik na obveze koje je trebalo realizirati proteklih godina, a za koje se HDZBiH snažno zalagao kroz izvršnu vlast i Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto. Predsjednik HNS-a iskoristio je priliku da ponovno upozori na “anomalije u izbornom sustavu”.

– Željeli smo naglasiti koliko je za Bosnu i Hercegovinu bilo štetno što brojniji bošnjački narod gotovo šesnaest godina u kontinuitetu bira dva člana Predsjedništva BiH. Time smo samo odgodili sve procese u državi – rekao je Čović.

Upozorio je da su upravo takve prakse i različitosti izvor netolerancije i razočarenja te predstavljaju “klice koje razaraju bosanskohercegovačko tkivo”.

Izrazio je uvjerenje da sadašnja generacija političara to pitanje mora riješiti kroz paket koji ide uz predizbornu kampanju, kako se ti problemi ne bi ostavili u nasljeđe mladima.

Dodao je da se ustavna ravnopravnost nasljeđuje legitimnom zastupljenošću u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Komentirajući ulogu europskih dužnosnika, Čović je istaknuo da su oni kroz deklaraciju dali temelj, ali da domaći političari moraju odraditi ostatak posla.

U tom kontekstu najavio je intenziviranje razgovora sa strankama u Federaciji BiH, uključujući i SDA, koja je također dio obitelji Europske pučke stranke.

Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se, kaže, intenzivno radi nekoliko mjeseci.

Kada su u pitanju ambicije HDZ-a BiH za sljedeće Opće izbore, one su potpuno jasne i uključuju implementaciju izbornih rezultata, izbor “hrvatskog člana” Predsjedništva BiH, osiguranje legitimnih predstavnika u Vijeću ministara i postizanje potrebne većine u domovima naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Do tada Čović najavljuje važne iskorake. Pohvalio je rad predsjednice Vijeća ministara Borjane Krišto, koja je s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem potpisala ugovor o granici, dodavši da bi bez njezine uloge takav razvoj događaja bio nemoguć.

Najavio je i da će u sklopu svog predstojećeg predsjedanja Domom naroda od idućeg tjedna nastojati staviti na dnevni red dva važna europska zakona, a to su Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine.

Poseban dio razgovora Čović je posvetio ulozi predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića za kojeg je rekao da daje izniman doprinos cijeloj BiH, ali i jačanju položaja hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.

– Predsjednik Plenković ima posebno mjesto i nositelj je ključnih politika u Europskoj uniji u kojoj danas postoji kriza vodstva. Da nije bilo njega, pitanje je kako bi se ti procesi odvijali – istaknuo je Čović, dodavši kako hrvatski narod u BiH to u potpunosti prepoznaje.

Kao dokaz snažne institucionalne potpore naveo je kontinuiranu prisutnost hrvatskih ministara u BiH.

S tim u vezi, najavio je da će svaki tjedan Bosnu i Hercegovinu posjećivati ​​hrvatski ministri turizma i sporta, regionalnog razvoja i financija.

Na kraju razgovora Čović je iskreno priznao da je europski put BiH trenutno u zastoju.

Istaknuo je kako je “uzaludan trud hrvatskih predstavnika ako ih ne priznaju predstavnici druga dva naroda”.

Ipak, zaključio je optimistično, izrazivši uvjerenje da će nakon sljedećih općih izbora, s “hrvatskim predstavnikom” u Predsjedništvu, europski put BiH biti nezaustavljiv i da će ga Hrvati voditi do kraja.

Najnoviji trogodišnji plan koji je usvojila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a koji precizira ekonomske i fiskalne smjernice do kraja desetljeća, na prvi pogled nudi sve ono što strana administracija voli čuti.

Stranice dokumenta pune su pojmova poput “zelene tranzicije”, “digitalizacije” i “uključivog napretka”.

Raskorak između teorije i prakse postao je očit nakon što je Federacija Bosne i Hercegovine odlučila izaći na međunarodno tržište kapitala.

Izlazak na Londonsku burzu i povlačenje 800 milijuna eura komercijalnog duga – koji će s kamatama koštati porezne obveznike blizu dvije milijarde maraka – teško se može podvesti pod gospodarski trijumf. Kad se javne financije stabiliziraju skupim inozemnim obveznicama, to obično nije znak snage, već jasan pokazatelj da redovni prihodi od poreza i doprinosa jedva pokrivaju osnovne potrebe sustava.

Ekonomski stručnjaci s pravom upozoravaju na trenutak ovog poteza. U zemlji u kojoj se gospodarski potezi povlače s okom na izborni kalendar, svježi priljev deviza prvenstveno služi održavanju tekuće likvidnosti i socijalnom miru.

Krpanje proračunskih rupa i pumpanje socijalnih davanja trenutno stvaraju privid prividne stabilnosti.

Cijena te kratkoročne političke koristi je prijenos ogromnog financijskog tereta na sljedeće mandate i generacije.

Pojedina izvješća za naredno razdoblje jasno identificiraju ozbiljne fiskalne rizike, posebice kada dospiju obveze planirane za 2027. i 2028. godinu.

Tada će se drastično smanjiti prostor za bilo kakve kapitalne investicije, jer će otplata duga progutati veliki dio proračuna.

Iako se svaka vlast formalno pravda da se krediti uzimaju isključivo za autoceste, infrastrukturu i razvoj, javna je tajna da se u praksi dobar dio tog novca koristi za gašenje aktualnih požara.

Novim obvezama zapravo se održava glomazna javna potrošnja i financira administracija

Kada ovi računi stignu na naplatu, građani Federacije BiH će kroz skuplji život i veće namete osjetiti pravu cijenu današnjeg optimizma.

Tada će postati potpuno jasno da se moderni “inkluzivni rast” iz vladinih prezentacija u stvarnom životu pretvorio u zajednički dug koji će solidarno vraćati svi porezni obveznici.

Gledajući sinoćnju raspravu u emisiji Otvoreno na HRT-u, teško se oteti dojmu da smo svjedočili još jednom dobro osmišljenom javnom nastupu.

Na površini imamo teške riječi, zahtjeve za trećim entitetom i već koordiniranu političku defanzivu sa svih strana.

No, kada se stvari ogoliju, postaje jasno da je ova rasprava barem pokrenuta zbog pravih rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Vrijeme je previše očito.

U Hrvatskoj se nastavlja zakulisno unutarstranačko nadmetanje i pokušaji slabljenja Plenkovićeve pozicije preko leđa Bosne i Hercegovine, a kod nas se, po starom dobrom običaju, priprema teren za jesenske izbore.

Naši ljudi, ruku na srce, jednostavno vole dramu i dramatične tonove. Navikli smo na visok politički naboj i najbolje reagiramo kada nam se servira dojam sudbonosnog trenutka. Zato su političke tribine uvijek pune oštrih riječi, jer mirna i racionalna rasprava ovdje rijetko privlači pažnju.

Da je slavni kardinal Richelieu, otac modernih političkih intriga, živ, vjerojatno bi sa smiješkom gledao zagrebački studio. On je davno skovao formulu da se pozornost javnosti najbolje skreće otvaranjem velikih, dramatičnih i sudbonosnih tema, dok se u pozadini tiho svode sasvim drugi računi.

Kako je govorio Richelieu: “Dajte mi šest redaka koje je napisao najpošteniji čovjek, i u njima ću naći razlog da ga objesim”. Tako i ovdje – dajte kalkulantima bilo kakav razlog i naći će se prostora za novu krizu i novu javnu dramu preko leđa Bosne i Hercegovine.

A korijen ove krize nije nastao preko noći, niti je rezultat neke naše urođene nesposobnosti da se dogovorimo.

Ona leži u političkim eksperimentima međunarodne zajednice s početka 2000-ih. Prvobitna Federacija Bosne i Hercegovine, stvorena Washingtonskim sporazumom, počivala je na takozvanom “vašingtonskom dvonožcu” – paritetu i konsenzusu koji je jamčio stabilnost i ravnopravnost. Kada su visoki dužnosnici poput Barryja i Petritscha odlučili nasilno promijeniti ta pravila, poremetili su unutarnju ravnotežu. Pod krinkom demokratizacije otvorili su prostor stalnim kalkulacijama i izbornom inženjeringu.

Nakon što pristanete prilagoditi pravila potrebama trenutka, stvarate oružje koje unosi dugoročnu nestabilnost u sustav. Tako dolazimo do činjenice da strane intervencije nisu donijele stabilnost, nego su potkopale temeljni konsenzus. Postali su sredstvo političkog discipliniranja domaće scene, umjesto poštivanja stvarne volje naroda i njegovih autentičnih predstavnika.

Sve te promjene godinama su pravdane pričom o zaštiti građanskih prava i famoznim “Ostalima”.

Službeni podaci popisa stanovništva pokazali su duboko odstupanje između te apstraktne vizije i ustavne stvarnosti na terenu. Kada se preko 96 posto stanovništva jasno identificira kroz pripadnost konstitutivnom narodu, ta grupa ostaje na razini beznačajne manjine.

Unatoč tome, stvoren je fenomen u kojem svjedočimo nečemu što izgleda kao teror glasne manjine nad tihom većinom. Pod okriljem progresivne borbe u praksi je stvoren koncept u kojem se legitimna prava manjina zlorabe za uvođenje rješenja koja ne odgovaraju demografskoj stvarnosti zemlje.

Tiha većina u zemlji zapravo samo želi stabilnost i sigurnost u ustavnim okvirima, a umjesto toga im se stalno nameće politički rat u ime modela koji u stvarnom životu ne postoji. Ignoriranje političke realnosti i stvaranje situacija koje stvaraju privid zalaska u tuđe dvorište ne rješava ništa, samo daje idealno gorivo onima koji sanjaju treći entitet i nove podjele Bosne i Hercegovine.

U isto vrijeme, sustav pati od duboke i nepravedne asimetrije između dva entiteta.

U Federaciji BiH Dom naroda ima ogromnu moć, au Republici Srpskoj Vijeće naroda je svedeno na običan, dekorativni kontrolni mehanizam bez prave političke težine.

Zato u Banjoj Luci vladajuća struktura bez ikakvih prepreka koristi svoju demografsku nadmoć da na liste stavlja podobne kadrove koji formalno ispunjavaju ustavne kvote, a suštinski provode politiku tog entiteta.

Tako je načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda potpuno obesmišljeno tamo gdje je najpotrebnije, u povratničkim sredinama, au Federaciji se ustavna pravila tretiraju kao švedski stol, uzima se samo ono što stranoj koristi u datom trenutku.

To nas dovodi do potpunog paradoksa kada je u pitanju uloga OHR-a. Prije dvadeset godina, kada su odluke međunarodne zajednice išle u smjeru slabljenja unutarnje ravnoteže, to se u nekim krugovima olako slavilo kao napredak.

Eh, onda se pojavio Christian Schmidt sa svojim intervencijama 2022. i 2023. Odjednom, oni koji su se godinama slijepo oslanjali na intervencionizam OHR-a postaju njegovi najveći kritičari, a nekadašnji najveći protivnici u njemu vide jedinog zaštitnika poretka. Takva politička nekonzistentnost pokazuje opasnu amneziju pojedinih vođa, gdje se načela i ustav brane samo kada donose neposrednu korist.

Sve dok se ustavna pravila u Bosni i Hercegovini budu promatrala kao jelovnik s kojeg svatko uzima samo ono što mu u tom trenutku donosi glasove, zemlja će ostati zarobljena u začaranom krugu uvjetovanja i blokada.

Naši narodi, čini se, pristaju na recept “panem et circenses” – kruha i igara. Kada nema dovoljno kruha i napretka, političke elite društvu nude sudbonosne i povijesne lomove, hraneći javnost strahom i trajnim krizama koje, nažalost, narod naviknut na stalne napetosti jednostavno guta.

Otud vječno pitanje. Kakva je to država koju tu i tamo čekaju sudbonosni izbori i tobožnji raspad, a na kraju se nikako ne raspada i ne raspada? Odgovor leži u činjenici da je ovaj sustav stvoren da bude u stanju kontrolirane nestabilnosti.

Povijest nas uči da unutarnji poredak ove zemlje ne ovisi o volji trenutnih političkih kalkulacija, već o geopolitičkoj ravnoteži i međunarodnom poretku koji je održava stabilnom. S druge strane, na terenu je savršen odnos nemoći.

Nijedna destruktivna strana nema snage nametnuti svoju apsolutnu volju ili podijeliti zemlju, ali svaka ima dovoljno ustavnih mehanizama da blokira napredak.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sastao se u Mostaru s premijerom Federacije Bosne i Hercegovine Nerminom Nikšićem, a fokus razgovora bio je na aktualnim političkim temama, funkcioniranju institucija i nastavku reformskih procesa u Federaciji BiH.

Tijekom sastanka razgovaralo se o izazovima s kojima se susreću vlasti na federalnoj razini, te o mogućnostima unapređenja suradnje između partnera u vlasti.

Sugovornici su istaknuli kako je očuvanje političke stabilnosti i učinkovitog rada institucija od ključne važnosti za daljnji razvoj Federacije BiH i provođenje reformi koje očekuju građani.

Poseban naglasak stavljen je na realizaciju zajedničkih prioriteta, među kojima su ekonomski razvoj, jačanje institucionalne funkcionalnosti i nastavak aktivnosti na europskom putu Bosne i Hercegovine.

Kritike ekonomske politike Vlade Federacije BiH uputio je federalni zastupnik SDA Salko Zildžić, optužujući aktualnu vlast za ozbiljne propuste koji urušavaju domaći gospodarski sustav.

U svom priopćenju Zildžić navodi da se u entitetu trenutno odvija “ekonomski autogol stoljeća i fiskalna sabotaža vlastite ekonomije”. Tvrdi da su službeni statistički pokazatelji potpuno suprotni onome što izvršna vlast prezentira javnosti.

Zildžić u svojoj publikaciji pravi izravnu usporedbu između dva bosanskohercegovačka entiteta, ukazujući na nelogičnosti u punjenju proračuna i poreznim opterećenjima.

– Federacija BiH – s duplo većom ekonomijom, značajno većim brojem stanovnika i većim poreznim opterećenjem plaća od 36,5 posto – u prva četiri mjeseca 2026. bilježi nominalni pad i ubire manje prihoda, dok RS s nižim poreznim opterećenjem plaća od 31 posto puni fondove i bilježi povijesni rast – kaže Zildžić.

Zildžić iznosi podatke o naplaćenim doprinosima za prva četiri mjeseca ove godine, ističući da su to poražavajući podaci za Federaciju BiH.

– Porezna uprava FBiH od doprinosa prikupila milijardu i 970 milijuna KM. Na prvi pogled ogroman novac. Ali istina se krije u minusu – riječ je o nominalnom padu od čak 79,7 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine! Istovremeno, Porezna uprava RS-a, uz znatno manju osnovicu, bilježi naplatu doprinosa od 971,7 milijuna KM, što za njih predstavlja čist financijski plus i rekordan rast od 102 milijuna KM ili fantastičnih 12 posto – navodi.

Postavljajući pitanje kako je moguće da entitet s manjom bruto osnovicom i nižim poreznim opterećenjem bilježi toliki rast dok Federacija “krvari milijune”, Zildžić odgovornost prebacuje na Vladine odluke o minimalnoj plaći i pratećim mjerama.

– Zato što je ova Vlada preko noći populistički proglasila minimalnu plaću, a onda svjesno kalkulirala, odugovlačila i odgađala donošenje popratnih davanja za poslodavce punih šest mjeseci. Cijena bahatosti i zakašnjelih mjera ne mjeri se samo markama, već i ljudskim sudbinama – kazao je Zildžić.

Kao ključni dokaz pogoršanja ekonomske situacije Zildžić navodi službene podatke Porezne uprave FBiH o broju zaposlenih u posljednje dvije godine.

– Na dan 31. prosinca 2024. imali smo 551.440 zaposlenih. Godinu dana kasnije, 31. prosinca 2025., taj broj je pao na 545.404 radnika. Uklonili ste više od 6000 radnih mjesta u jednoj godini! Negativan trend nastavljen je i ove godine, pa prema posljednjim podacima od 1. svibnja 2026. godine u Federaciji je svega 542.449 radnika – kazao je.

Iz ovih pokazatelja Zildžić izvodi zaključak o ukupnom gubitku radnih mjesta i izravnoj financijskoj šteti za javna sredstva.

– Za nepune dvije godine Vlade Trojke Federacija BiH trajno je izgubila točno 8.991 radno mjesto! Hiljade naših građana otjerano je na biroe ili izvan granica ove zemlje. Zbog ovog gubitka žive radne snage proračun i fondovi Federacije svaki mjesec gube blizu 6 milijuna KM izravnih prihoda, što je samo za prva četiri mjeseca ove godine neto gubitak od 24 milijuna KM – kaže zastupnik.

Zildžić ocjenjuje da ovakvi koraci ne predstavljaju ekonomsku politiku, već “plansko uništavanje porezne baze i tjeranje gospodarstva u sivu zonu i neoporezovana plaćanja”. Dodaje i kritike na račun zakona o unutarnjoj trgovini.

– Kada tome dodamo nepromišljeno uvođenje neradne nedjelje, čime je trgovinama u RS direktno poklonjen granični promet, slobodno možemo reći da je napravljena ekonomska katastrofa -.

Na kraju priopćenja Zildžić je poručio o vladajućoj koaliciji i rastu javnog duga, uspoređujući sadašnje stanje s ranijim razdobljima.

– ‘Tko su ti ljudi – za koga rade?’ Ovo je onih jedanaest stranaka koje su nam ponosno prodale Denisa Bećirevića u miraz i naslijedile 3 milijarde novih zaduženja u FBIH (za trećinu toga smo mogli izgraditi brzu cestu Žepče-Tuzla, za pola autocestu Žepče-Tuzla, a za drugu polovinu autocestu Tuzla-Orašje), to su isti oni koji su u samo zadnje dvije godine doveli nekadašnjeg privrednog giganta Federacije BiH i Hercegovine, do stanja gdje RS sve više počinje ličiti na “Zapad” a ne tako davno bio je mali miš za FBIH. Ako želite produžiti borbu za jaču RS i slabiju FBIH, nastavite podržavati Denisa Bećirevića i njegovih 14 hakova za ekonomiju Federacije BiH – zaključio je Zildžić.

Najnoviji podaci Porezne uprave Federacije BiH ozbiljno su zabrinuli javnost, a na dramatičan pad javnih prihoda reagirala je federalna zastupnica Jasmina Biščević-Tokić (SDA).

Upozorava da se gospodarski sustav suočava s opasnim trendovima koji izravno ugrožavaju stabilnost entiteta.

– Prema podacima Porezne uprave, Federacija BiH je u prva četiri mjeseca ove godine naplatila gotovo 80 milijuna KM manje doprinosa u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ova informacija je poziv na uzbunu za sve one kojima je stalo do financijske stabilnosti i održivosti ovog entiteta, do sudbine naših umirovljenika, radnika, socijalnih kategorija, djece – rekla je zastupnica Bišćević-Tokić.

Ovaj drastičan pad doprinosa zapravo je jasan pokazatelj da se nešto ozbiljno trese u gospodarskoj bazi.

Kada fondu u samo četiri mjeseca nedostaje 80 milijuna maraka, dolazi u pitanje stabilnost isplata mirovina, zdravstvenog sustava i socijalnih davanja, što pogađa najugroženije dijelove našeg društva.

I dok se u javnosti često pokušava nametnuti narativ o stabilnosti, situacija na terenu iu industrijskim središtima govori sasvim drugačije, kako izravno ističe zastupnik.

– Federacija BiH danas bilježi kontinuirani pad zaposlenosti, pad izvoza i industrijske proizvodnje, a istovremeno se gase strateški važni industrijski sustavi poput Koksare Lukavac i Željezare Zenica. Umjesto konkretnih mjera za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta, građani su svakodnevno svjedoci gašenja pogona, otpuštanja radnika i gospodarskog beznađa – rekla je.

Gašenje velikih proizvodnih sustava poput onih u Zenici i Lukavcu nije samo gubitak za te gradove, već izaziva i opasan domino efekt.

Pad industrijske proizvodnje i manji izvoz znači manje zarađenog novca unutar zemlje, što se u konačnici osjeti kroz sve veći broj otpuštenih radnika i pad kupovne moći.

Osim problema u privatnom sektoru, Biščević-Tokić upozorava da se stanje drastično pogoršava iu državnim tvrtkama koje bi trebale biti motor razvoja, dok se proračunske rupe krpaju kratkoročnim rješenjima.

– Elektroprivreda BiH, koja je godinama bila stup energetskog i financijskog sustava Federacije, danas posluje s ogromnim gubicima… Vlada se zadužuje milijardama maraka kako bi prikrila posljedice svoje nesposobnosti i financirala tekuću potrošnju. Umjesto investicija, razvoja i novih radnih mjesta, građani dobivaju nova zaduženja, poskupljenja i svakodnevno pogoršanje životnog standarda – rekla je Bišćević-Tokić.

Zašto Federacija Bosne i Hercegovine nema registar stvarnih vlasnika pravnih osoba? Zašto Republika Srpska to može, a Federacija ne može, pitanje je koje postavlja Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.

– Jedan od razloga zašto idemo na sivu listu MONEYVAL-a je činjenica da Vlada FBiH nije uspostavila registar stvarnih vlasnika. To je uradio entitet RS, ali ne i FBiH. Zašto? To je legitimno pitanje. Znači li to da u FBiH postoje neki posebni interesi, lobiji, pravi vlasnici, koji žele ostati skriveni od očiju javnosti?

Transparentno gospodarstvo nije luksuz. To je temelj povjerenja, ulaganja i borbe protiv korupcije. Danas često imamo situaciju da iza pojedinih tvrtki formalno stoje „papirnati“ vlasnici, dok se pravi vlasnici kriju kroz složene strukture, povezane osobe ili tvrtke registrirane u drugim državama. Takvo okruženje pogoduje pranju novca, korupciji, utaji poreza i nelojalnoj konkurenciji.

Dakle, ne možemo biti u EU, niti možemo računati na sredstva iz Plana rasta. Jedino do čega nas vodi je siva lista MONEYVAL-a. Cijenu toga plaćaju građani, gospodarstvenici, društvo, gospodarstvo, svi (od dodatnih transakcijskih troškova preko izostanka investicija do reputacijskog rizika).

Građani imaju pravo znati tko stoji iza velikih poslovnih sustava, javne nabave i financijskih tokova koji utječu na ekonomiju društva. Manje skrivenih interesa. Više transparentnosti. Više slobodnog tržišta i konkurencije.

Zato sam danas uputio hitan zahtjev da Ministarstvo pravde FBiH formira i objavi ovaj registar – do kraja ovog mjeseca. Ove ću aktivnosti i dalje pratiti kroz Odbor za gospodarsku i financijsku politiku.

U prilogu dostavljam kako to izgleda u praksi: Entitet RS na primjeru obitelji Dodik. Javno, transparentno! Ako je to moguće učiniti u RS-u, ne vidim niti jedan razlog zašto FBiH izbjegava navedeno. Ističem da je Agencija za bankarstvo FBiH krajem 2024. godine utvrdila Smjernice za utvrđivanje stvarnog vlasnika – kaže Čavalić.

Dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a građani Federacije BiH žive u strahu hoće li uspjeti kupiti ono najosnovnije, Vlada Federacije BiH kao da spava.

Jedina mjera je ona koju je prije godinu dana pripremilo Ministarstvo trgovine FBiH, a to su “zaključane cijene” za 60-ak artikala i popodnevna odluka Vlade FBiH, na prijedlog resornog ministarstva, o ograničenju cijena kruha.

Ekonomisti pozivaju Vladu FBiH da se probudi dok ne bude kasno.

U travnju su porasle i cijene hrane. Referentni FAO indeks cijena hrane porastao je u travnju treći mjesec zaredom i dosegnuo 130,7 bodova, što je 1,6 posto više nego u ožujku i 2,0 posto više nego godinu dana ranije.

Rastu je prednjačilo poskupljenje biljnih ulja koje je dosegnulo najvišu razinu od 2022. godine, a blago su porasle i cijene žitarica.

Najveći skok zabilježilo je meso, koje je zbog smanjenih zaliha i veće potražnje doseglo novi rekord.

S druge strane, šećer je znatno pojeftinio, dok su mliječni proizvodi blago pojeftinili zbog obilnih zaliha.

FAO također upozorava na rast cijena gnojiva i poremećaje u opskrbi, što bi moglo dodatno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju u narednom razdoblju.

Sindikalna potrošačka košarica u Federaciji BiH za ožujak 2026. godine iznosila je 3.335,50 KM, pokazao je posljednji izračun Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za siječanj ove godine iznosila je 1.671 KM, što znači da pokriva tek 50,10 posto sindikalne potrošačke košarice.

Minimalna plaća, koja prema odluci Vlade Federacije BiH iznosi 1.027 KM, pokriva tek 30,79 posto ukupnih mjesečnih troškova četveročlane obitelji.

Pri izračunu košarice u obzir su uzeti minimalni životni troškovi obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece od kojih je jedno osnovnoškolac, a drugo srednjoškolac.

Najveći dio sindikalne košarice odnosi se na prehranu za koju se izdvaja 43,61 posto ukupnog iznosa.

Na stambeno-komunalne usluge otpada 14,87 posto, na odjeću i obuću 10,80 posto, na obrazovanje i kulturu 10,50 posto, a na higijenu i održavanje zdravlja 9,45 posto ukupnih troškova.

Na troškove održavanja kućanstva otpada šest posto, a na prijevoz 4,80 posto.

S obzirom na to da potrošačka košarica u Federaciji BiH iz mjeseca u mjesec raste, a plaće stagniraju, Faktor je pitao udruženja potrošača, ekonomiste i predstavnike kako će građani ovog entiteta preživjeti proljeće i ljeto, jer cijene hrane iz dana u dan rastu.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” Mostar, ističe za Faktor da cijene hrane u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu i da to svi vidimo.

– Ministarstvo trgovine Federacije BiH je uvelo neke mjere i ograničilo cijenu kruha, ali to nije rješenje, što rade druga ministarstva, što radi Vlada FBiH – ništa. Poskupe li struja i režije, nećemo dobiti ništa, a potrebe su nam sve veće – kaže Bago.

Dodaje da je potrošačka košarica u Mostaru i Sarajevu vjerojatno dosegla 4.000 KM za četveročlanu obitelj te da je to prosjek koji ne uključuje kredite i stanarine.

– Da imamo Vladu, više bi se brinula o tome da imamo domaću proizvodnju i da ne uvozimo 90 posto svega. Nažalost, kod nas su nezadovoljni i građani, i poljoprivrednici, i stočari, i ne nadamo se najboljem – zaključio je Bago.

Admir Čavalić, predsjedavajući Komisije za ekonomsku politiku i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kaže za Faktor da nije optimist kada je u pitanju kupovna moć građana Federacije BiH i da će ona, s obzirom na situaciju, slabiti.

– Mi smo malo i slabo gospodarstvo koje ovisi o cestovnom prometu pa nas pogađa sve što se događa u svijetu – kaže Čavalić.

Dodaje da nije zagovornik “zaključanih cijena” i da to nije donijelo rezultate, kao ni ograničavanje cijena kruha, što nije dobro, jer je, kako ističe, dobro samo za gospodarstva Sjeverne Koreje i Kolumbije, a ne za nas, jer može dovesti i do nestašica, jer će se trgovci preusmjeriti na druge proizvode.