Redakciji Faktora javilo se više čitatelja s pitanjem je li istina da umirovljenici koji se nakon odlaska u mirovinu odluče za rad, a koji za to ispunjavaju uvjete, nakon određenog vremena mogu zatražiti preračun mirovine, odnosno novi iznos mirovine.

Ovo je jedno od najčešćih pitanja koje građani postavljaju Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

– Samo korisniku starosne mirovine, koji stekne svojstvo osiguranika u obveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, može se na njegov zahtjev odrediti novi iznos mirovine, uz uvjet da je nakon toga navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja – navedeno je iz Federalnog zavoda PIO.

Korisnici koji su ostvarili starosnu mirovinu mogu raditi i ostvarivati ​​mirovinu.

Osiguranik ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja, bez obzira na životnu dob.

Umirovljeniku koji radi dogodit će se promjena ostvarenog staža, pa se nakon minimalno šest mjeseci novog staža može zatražiti ponovni izračun visine mirovine.

Izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kojemu je prilagođen Zakon o prijevremenom i povoljnijem umirovljenju branitelja, sada i vojnici koji su umirovljeni po tom zakonu mogu raditi i primati mirovinu.

Korisnici obiteljske i invalidske mirovine mogu raditi, ali samo ako prije toga obustave mirovinu.

Građani Federacije BiH koji su uvjete za mirovinu stekli od 1. siječnja do 23. siječnja otišli su u mirovinu prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio tek 23. siječnja, a zakon se od 1. siječnja primjenjuje retroaktivno.

Tako, u trenutku kada su podnijeli zahtjev za mirovinu na snazi ​​je bio stari zakon, jer su izmjene donesene tek 23. siječnja, no išlo se po izmijenjenom zakonu, jer je pri donošenju stajalo da se primjenjuje retroaktivno, od 1. siječnja..

– Federalni zavod, kao javna ustanova koja provodi propise iz ove oblasti, dužan je primjenjivati ​​Zakon onako kako ga je usvojio zakonodavac, odnosno od 1. siječnja 2026. godine – saopćeno je iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Parlament FBiH usvojio je i izmjene članka 81. koji se odnosi na najniže starosne mirovine, kojim su uvedene mirovine niže od najniže, što je prepisano iz manjeg bh. entitetu RS.

Sada će osoba koja je, primjera radi, imala 15 godina radnog staža i 65 godina života i svih tih 15 godina prosječnu plaću u Federaciji, imati mirovinu od 434 KM.. Oni s 20 godina staža i manje od 25 godina imat će 470 KM mirovine, a svi oni koji imaju 25 godina staža te više i manje od 30 godina imat će 507 KM.

Prema starom zakonu imali bi veću mirovinu, koja ne bi bila manja od najniže, koja sada iznosi 666,76 KM.

I to nije sve, ako sve te godine niste imali prosječnu plaću, onda u mirovini nećete dobiti bod za svaku godinu. Ako vam plaća znači pola boda godišnje, onda za 15 godina staža i 65 godina života možete očekivati ​​mirovinu od 197 KM.

Zbog svega ovoga grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO i njegovu retroaktivnu primjenu od Ustavnog suda FBiH.

– U razdoblju od 1. do 23. siječnja 2026. evidentirano je ukupno 1995 korisnika koji su ostvarili pravo na mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.. Od toga je 197 korisnika pravo je ostvarilo uz mirovinski staž do 20 godina. Najznačajnija izmjena Zakona, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2026., odnosi se na članak 81. koji uređuje najnižu, zajamčenu i najvišu mirovinu.

Tom je izmjenom propisano čak šest kategorija najniže starosne mirovine, pri čemu je kategorizacija izvršena na temelju navršenog mirovinskog staža. Izmjene nisu donijele promjene u načinu izračuna visine mirovine, već se ogledaju u osiguravanju više vrsta najnižih mirovina – i to samo u slučajevima kada mirovina izračunata na temelju staža i uplaćenih doprinosa ne doseže iznos najniže mirovine. U navedenom razdoblju pravo na najnižu mirovinu ostvarilo je ukupno 96 korisnika – kazao nam je Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje se odnose na izračun najniže starosne mirovine, a koje donose manje iznose mirovina u odnosu na prijašnji zakon, izazvale su veliku pozornost javnosti. Izmjene zakona potvrdio je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH 23. siječnja, ali se zakon retroaktivno primjenjuje od 1. siječnja.

Prema starom Zakonu o PIO-u najnižu starosnu mirovinu imala je osoba s 15 godina staža i 65 godina života (trenutno je 666,72 KM), a sada ta mirovina iznosi 434 KM, i to ako je osoba svih 15 godina imala plaću u visini prosječne plaće u Federaciji BiH.

Od Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje zatražili smo da nam pojasne što ako je u tih 15 godina staža osoba imala plaću nižu od prosjeka u FBiH, primjerice, ako je imala pola boda godišnje, odnosno manje od 1.500 KM.

Pitali smo kolika će biti mirovina toj osobi kada ode u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina radnog staža, zatim, kolika će biti mirovina ako je u svakoj od 20 godina staža imao po pola boda, odnosno 25 godina staža.

– U praksi je gotovo nemoguće da osiguranici tijekom cijelog radnog vijeka ostvare potpuno jednake prihode, pa su stoga analize koje se temelje na takvoj pretpostavci uglavnom teorijske.

No, ako bismo zamislili tri scenarija u kojima osiguranici imaju radni staž od 15, 20 ili 25 godina, s plaćom koja je svake godine iznosila polovicu prosječne plaće, sva tri osiguranika bi prema sadašnjem načinu obračuna ostvarila mirovinu nižu od najniže mirovine propisane člankom 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (uz ispunjenje i drugih zakonskih uvjeta). Najniža mirovina zajamčena je osobama s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a iznimno osobama u državama s kojima BiH ima sklopljen sporazum u ovoj oblasti (Hrvatska i Slovenija) – navode iz Federalnog zavoda PIO i dodaju:

Prema sadašnjoj vrijednosti općeg boda navedene bi mirovine iznosile

za 15 godina radnog staža: 197,55 KM,

za 20 godina radnog staža: 263,40 KM,

za 25 godina radnog staža: 329,25 KM,

Kada bi te osobe ispunjavale uvjete za isplatu najniže mirovine, ostvarile bi sljedeće iznose:

sa 15 godina staža: 434,62 KM,

sa 20 godina staža: 470,83 KM,

sa 25 godina staža: 507,05 KM.

Grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH zatražila je pred Ustavnim sudom FBiH ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u, kao i retroaktivnu primjenu zakona.

Redakciji Faktora obratio se čitatelj s pitanjem mogu li žene koje ostanu udovice s 45 godina dobiti obiteljsku mirovinu ili moraju čekati do 50. godine života.

Općenito, jedno od najčešćih pitanja upućenih Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje je koji su uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu za udovicu.

– Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života, ako je supruga na dan smrti bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastupila u roku od godine dana od dana smrti supruga. Zatim, ako nakon smrti supruga ostane jedno ili više djece koja ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu, a ona prema toj djeci obavlja roditeljske dužnosti – navode iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje i dodaju:

– Udovica kojoj prestane pravo na obiteljsku mirovinu prije navršenih 50 godina života, ali nakon navršenih 45 godina života, može ponovno ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.

Udovica koja nije ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti supruga, iako je za to ispunjavala uvjete obavljajući roditeljske dužnosti prema djeci, može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu i nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu za djecu, pod uvjetima utvrđenim odredbama Zakona o PIO.

– Udovica koja za vrijeme korištenja prava na obiteljsku mirovinu postane potpuno nesposobna za privređivanje, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok takva nesposobnost postoji. Udovica koja za vrijeme korištenja prava na obiteljsku mirovinu navrši 50 godina života zadržava pravo na obiteljsku mirovinu. Žena koja prije smrti supruga nije navršila 50 godina života, a navršila je 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 50 godina.

Žena koja je navršila 45 godina života prije smrti supruga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje – pojašnjavaju u Zavodu PIO FBiH.

Mnogi umirovljenici, zbog godina i teškoće u pokretljivosti, kada dospijeva isplata mirovine, zamole članove svoje obitelji da umjesto njih podignu mirovinu koju primaju preko banke. Jedno od djece može podizati mirovinu nekoliko mjeseci, ali na kraju umirovljenik mora otići u banku, inače mu mirovina može biti obustavljena.

Kako bi riješili problem podizanja mirovine na dulje razdoblje, odlučuju dati punomoć jednom od svoje djece, no veliki broj njih ne zna kako dobiti punomoć.

– Ne mogu više otići po mirovinu, stvarno mi je teško. Pitao sam banku kako mogu dati punomoć djetetu, rekli su mi da se za sve informacije obratim Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Ne mogu hodati, ne znam kome da se obratim – rekla nam je čitateljica Faktora.

U Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje pitali smo koje je dokumente potrebno donijeti kako bi osoba dobila punomoć za podizanje mirovine u banci na člana obitelji, oca ili majku. Koliko punomoć vrijedi, odnosno nakon koliko se mora obnoviti.

– Treba nam opunomoćenik dostaviti ovjerenu punomoć (općina, javni bilježnik). Ako je osoba ovlaštena samo za preuzimanje mirovinskih čekova, punomoć vrijedi 12 mjesecii. Ako se uz čekove daje i punomoć za preuzimanje mirovine, ona vrijedi šest mjeseci. Nakon isteka punomoći, opunomoćenik ili korisnik mirovine treba se javiti nadležnoj službi Zavoda PIO kako bi se definirao način daljnje isplate mirovine – pojasnio je za Faktor Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda PIO.

Nije rijetkost da kada jedan od supružnika umre, drugi uzima pokojnikovu mirovinu. Uglavnom se na to odlučuju jer im je osobna mirovina znatno niža. No, treba znati da kada supružnik uzima mirovinu umrlog supružnika, to neće biti puni iznos, već 70 posto mirovine, a zove se obiteljska mirovina.

Postoji li rok u kojem se bračni drug mora odlučiti hoće li uzeti mirovinu umrlog supružnika?

Pojašnjenje smo zatražili od Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

– Člankom 111. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju definirano je da osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu po više osnova može po vlastitom izboru koristiti samo jedno od tih prava. Izbor navedenog prava nije vremenski ograničen zakonom.

Dakle, osoba koja bi u slučaju Vašeg pitanja ostvarila osobnu mirovinu (starosnu ili invalidsku), može u svakom trenutku (ako ispunjava uvjete, naravno) zatražiti isplatu obiteljske mirovine po umrlom bračnom drugu, ako je to za nju povoljnije.

Istovremeno, prilikom odlučivanja o pravu na povoljniju obiteljsku mirovinu, rješenjem bi se utvrdio prestanak isplate ranije određene osobne mirovine – objašnjava Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje i dodaje:

– Osoba treba podnijeti zahtjev za isplatu povoljnije mirovine i priložiti potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Rok za donošenje rješenja isti je za sve vrste prava na mirovinu.

Redakciji Faktora obratio se veći broj demobiliziranih branitelja s pitanjem kakve naknade imaju od boračkog staža nakon odlaska u mirovinu. Utječe li staž na visinu mirovine, mora li Vlada Federacije BiH, odnosno Federalno ministarstvo za pitanja boraca platiti taj staž da bi oni imali koristi. Uz to, pitaju čemu bodovi za ratni staž ako ne utječu na visinu mirovine.

– Za vojni rok nema plaćanja! Postoji financiranje mirovina prema posebnim propisima, ali nema uplate vojnog roka. Staž koji se plaća je staž osiguranja. Što se tiče bodova za vojni rok, ako je visina mirovine određena zakonom za vojnike, onda oni nemaju nijedan od tih bodova, oni su tu samo da ispune uvjete za mirovinu. – rekli su nam u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Kao što je poznato, U 2021. godini donesene su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje su donijele povoljnije uvjete za odlazak vojnika u mirovinu..

Vrijednost boda za izračun posebnog staža povećana je s 0,5 na jedan. A ti bodovi, rečeno je tada, dobro će doći demobilisanim borcima koji su tokom radnog odnosa bili na minimalcu.

Prema usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u, osiguraniku s navršenih 40 godina mirovinskog staža (staž osiguranja i poseban staž) dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu snižava se za ukupno priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života.

Izmjenama je ukinuto smanjenje mirovine u iznosu od 0,333 posto za svaki mjesec mirovine prije navršenih 65 godina života.. U suprotnom, smanjenje bi bilo četiri posto godišnje.

– Osobi koja ima 40 godina mirovinskog staža uz tri i pol godine sudjelovanja u obrani, odnosno sedam godina posebnog staža, uvjet za starosnu mirovinu umanjuje se za sedam godina, što znači da pravo na mirovinu može ostvariti s 58 godina života.. jaVisina mirovine koju će branitelji dobiti, kao i svi drugi koji imaju pravo na mirovinu po Zakonu o PIO-u, ovisi o plaćama iz radnog odnosa i broju godina radnog staža, kako staža osiguranja tako i posebnog, te stoga ne postoji univerzalni iznos koji će netko primati. – pojasnio je ranije za Faktor Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.