Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Dennis Gratz na jednoj od sjednica obraćajući se Federalnom ministarstvu financija zatražio je odgovor na pitanje “Koliki su javni prihodi ostvareni prometom naftnih derivata, uključujući poreze, akcize, cestarine, pristojbe, naknade i druga plaćanja u posljednje tri godine, uključujući i dio u 2026. godini”.

Federalno ministarstvo financija odgovorilo je, između ostalog, da je u 2025. godini od trošarina na naftu i naftne derivate prikupljeno 595.615.520,57 KM, a od siječnja do travnja 2026. godine 177.400.165,06 KM.

– Odredbama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini regulirana je naplata prihoda po osnovi trošarina na naftu i naftne derivate, cestarine u iznosu od 0,15 KM i namjenske cestarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju ostalih cesta u iznosu od 0,25 KM. Prikupljanje i raspodjela prihoda po osnovi trošarina na naftu i naftne derivate i cestarine u iznosu od 0,15 KM vrši se na razini Bosne i Hercegovine, na jedinstvenom računu kojim upravlja Uprava za neizravno oporezivanje, zajedno s ostalim kategorijama neizravnih poreza (PDV, carina i trošarine na ostale trošarinske proizvode) – priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Dodaje se da se ukupni prihodi prikupljeni na Jedinstveni račun dijele između institucija BiH, entiteta i Brčko Distrikta u skladu sa Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, a udio ovih prihoda koji entiteti ostvaruju raspodjelom sa Jedinstvenog računa je u skladu sa učešćem entiteta u ukupnoj krajnjoj potrošnji, po PDV prijavama za koje nema povrata.

– Prije doznake, ukupan iznos koji pripada entitetu i Brčko Distriktu umanjuje se za iznos dospjelih obveza, otplate vanjskog duga tog korisnika. Nadalje, prihodi s Jedinstvenog računa koji se doznačuju Federaciji BiH dalje se dijele i koriste za financiranje funkcija FBiH, kantona, općina, gradova, upravitelja cesta i Grada Sarajeva, u omjerima i na način propisan odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH. Dakle, raspodjela prihoda po osnovu trošarina na naftu i naftne derivate i cestarina od 0,15 KM ne vrši se na razini pojedinačnih uplata, već u sklopu ukupno naplaćenih prihoda od neizravnih poreza, s tim da UIO prati ukupnu naplatu pojedinačno – pojašnjavaju.

Tako je od akciza na naftu i naftne derivate u 2023. godini prikupljeno 528.604.320,24 KM, u 2024. godini 579.136.126,06 KM, u 2025. godini 595.615.520,57 KM, a od siječnja do travnja 2026. godine 177.400.165,06 KM.

Prihodi od namjenskih cestarina za izgradnju autocesta i rekonstrukciju ostalih cesta u iznosu od 0,25 KM koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) vode se na posebnom računu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, a njihova raspodjela između Brčko Distrikta i entiteta vrši se prema metodologiji koju propisuje Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje.

– Tako će se od ukupno prikupljenih prihoda po osnovi namjenskih cestarina, nakon izdvajanja iznosa od 10 posto na ime obračunskih pričuva, 59 posto preostalih sredstava doznačiti FBiH – navode iz Ministarstva.

Nakon toga se vrši dalja raspodjela korisnicima u FBiH, proporcionalno propisanom omjeru raspodjele prihoda, 80 posto JP Autoceste FBiH i 20 posto upraviteljima cesta.

Po osnovu namjenske cestarine od 0,25 KM u 2023. godini prikupljeno je ukupno 423.500.970,25 KM, u 2024. godini 454.028.115,18 KM, a u 2025. godini 470.705.541,07 KM.

Za raspodjelu entitetima i Brčko distriktu u 2023. godini raspoloživo je 381.150.873 KM, od čega Federaciji BiH 224.879.015,20 KM, RS-u 148.648.840 KM, a Brčko Distriktu 7.623.017,46 KM.

Raspoloživi iznos u 2025. godini bio je 423.634.986 KM, od čega FBiH 249.944.642 KM, RS 165.217.644 KM, a Brčko Distrikt 8.472.699 KM.

Utvrđena je naknada za utvrđivanje rezervi naftnih derivata koja se plaća u iznosu od 0,01 KM na promet naftnih derivata koji se koriste za krajnju potrošnju. Namijenjen je za financiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u FBiH i prihod je Operatora – Terminala Federacije.

Naknada za utvrđivanje rezervi naftnih derivata u 2025. godini iznosila je 10.664.557 KM.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Petar Galić na jednoj od sjednica pitao je koliko je zdravstvenih ustanova u postupku prisilne naplate zbog neplaćenih poreznih obveza po osnovu poreznih dugova, odnosno koliko ih je u procesu konsolidacije, ima li blokada na računima zdravstvenih ustanova.

U Federaciji je 2022. godine stupio na snagu Zakon o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti zdravstvenih ustanova, jačanja odgovornosti u upravljanju rizicima u poslovanju javnih zdravstvenih ustanova, povećanja kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga.

U odgovoru Federalnog ministarstva financija, a prema podacima dostavljenim od Porezne uprave FBiH 12. prosinca 2025. godine, navodi se da Sveučilišna klinička bolnica Mostar, s ravnotežom dugovi u obveznoj naplati 31.10.2025. godine u iznosu od 135.009.534,11 KMdonijela je odluku o okrupnjavanju, međutim do navedenog datuma još nije sklopljen sporazum o podmirenju poreznih obveza.

Dalje se navodi kako je Dom zdravlja Konjic podnio zahtjev za komasaciju, ali odluka još nije donesena i to dug ove javne ustanove je 11.311.689,43 KM.

– Javna ustanova Opća bolnica Konjic imala je dug od 8.061.698,78 KM i jedina je javna zdravstvena ustanova koja je 12.12.2025. sklopio ugovor o obročnom plaćanju poreznog duga. Dom zdravlja Livno zapisa dug od 1.207.572,04 KM te je u statusu blokade temeljem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja iz 2016. godine.

Županijska bolnica “Dr. Fra Mihovil Sučić” Livno također je statusno blokirana temeljem rješenja iz 2016. godine, gdje je podnijela zahtjev za sklapanje sporazuma i ima doneseno rješenje o okrupnjavanju, a nju dug u prisilnoj naplati dana 31.10.2025. godine iznose 5.367.955,93 KM – navode iz Federalnog ministarstva financija.

Dodaju onakvi kakvi jesu Dom zdravlja Drvar je u statusu blokiran temeljem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja iz 2016. godine, s iznosom dugovanja 3.670.386,28 KM.

– JU Dom zdravlja Glamočs tim da je stanje duga u prisilnoj naplati na dan 31.10.2025. u iznosu od 1.102.550,62 KM i JU Dom zdravlja Kupress tim da je stanje duga u prisilnoj naplati na dan 31.10.2025. u iznosu od 166.513,02 KMnalaze se u statusu blokade temeljem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja iz 2016. godine, čime je Dom zdravlja Glamoč podnio zahtjev za sklapanje sporazuma – navodi se i dodaje:

– Za YU Dom zdravlja Tomislavgrad donesena je odluka o obustavi prometa od 02.12.2025. godine, a postupak se provodi po pravomoćnom rješenju Federalnog ministarstva finansija od 11.12.2025. godine, uz podneseni zahtjev za sklapanje sporazuma, a ova javna ustanova evidentira stanje dugovanja u prisilnoj naplati na dan 31.10.2025. godine 3.142.574,65 KM. Opća bolnica Jajce zapisa dug u iznosu od 477.956,43 KM. Za navedenu ustanovu donesena je Odluka o okrupnjavanju, međutim do 12. prosinca 2025. godine još nije sklopljen sporazum o podmirenju poreznih obveza.

Za JU Dom zdravlja Zavidovići, sa dugom u prinudnoj naplati na dan 31.10.2025. 1.872.496,86 KM, nadležni sud je donio rješenje o odgodi izvršenja od 05.05.2025. godine, što znači da je ovršni postupak na snazi ​​do okončanja upravnog spora.

– Zaključno, prema informacijama Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, četiri javnozdravstvene ustanove u postupcima prisilne naplate 12.12.2025. su u procesu konsolidacije prema Zakonu o okrupnjavanju i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, dok za ostale još nisu donesene odluke o financijskoj konsolidaciji – priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Istaknuto je da je za Dom zdravlja Zavidovići na snazi ​​obustava postupka prinudne naplate do rješavanja upravnog spora, s obzirom da je pribavljeno rješenje nadležnog suda o odgodi izvršenja do rješavanja upravnog spora.

– Od svih navedenih poreznih dužnika sporazum o plaćanju poreznog duga u mjesečnim obrocima 12.12.2025. ima samo Opća bolnica Konjic, dok su neke ostale podnijele zahtjeve za sklapanje sporazuma.

Izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković pitao je Vladu Federacije BiH o Programu javnih investicija Federacije BiH, koji su programi u fazi implementacije, a koji se planiraju realizirati u narednoj godini. Zatražio je i da mu se dostave izvješća o trošenju novca iz Programa javnih ulaganja za 2023. i 2024. godinu.

U odgovoru Federalnog ministarstva financija fokus je bio na procedurama, obrascima, ali ne i na konkretnim brojkama, preciznim informacijama na kojim se programima radi, što je planirano za narednu godinu.

Prije svega, pojasnili su kako je Zakonom o proračunima u FBiH i uredbom propisana obveza izrade i izrade Programa javnih investicija FBiH. Zatim da je propisan kalendar prema kojem se izrađuje Program.

– Ministarstvo do 15. veljače nadležnim ministarstvima dostavlja podatke o projektu uz zahtjev za popunjavanjem obrasca “informacije o projektu”. Popunjene IP obrasce potrebno je dostaviti Ministarstvu do 31. ožujka… – započeli su s opisom procedure, a potom naveli:

– Vlada FBiH je na 179. hitnoj sjednici održanoj 27. veljače 2025. godine usvojila Program javnih investicija FBiH za razdoblje 2025.-2027. godina. S obzirom da se radi o posljednjem Programu koji je usvojila Vlada FBiH, projekti iz tog dokumenta su u fazi realizacije.

Zatim su dodali da je Federalno ministarstvo finansija aktom od 08.10.2025. dostavila je Vladi FBiH Program javnih investicija FBiH za razdoblje 2026.-2028. godine za uvrštavanje na dnevni red sjednice Vlade FBiH i usvajanje.

– Materijal je 01.12.2025. godine po nalogu premijera FBiH (Nermina Nikšića), vraćeno Ministarstvu financija radi usuglašavanja materijala s primjedbama i sugestijama federalnih ministarstava – naveli su.

Dodali su da su podaci o utrošku sredstava u 2023. i 2024. godini kojima su financirani projekti uvršteni u Program javnih ulaganja objavljeni na službenim stranicama Ministarstva.

Zamolili smo za komentar delegata Fahrudina Čolakovića.

– To je odgovor bez odgovora. U smislu: “Idite na službene stranice, potražite, pogledajte. Odgovorili smo vam”, a ništa nisu rekli. Ja sam to shvatio ovako: “Vi ste oporba, nemate pravo na nikakve informacije. Mi smo ti koji donosimo odluke, provodimo ih, a vaše je da gledate sa strane, “stojite u kukuruzu”.

Imam osjećaj da još nisu shvatili svoju ulogu, da je vlast tu zbog građana. Da oni nisu tu sami za sebe, ali nakon silnih odluka koje su donijeli vidimo da je to opasna stvar, a to je bahatost. Nemaju obvezu odgovarati građanima. Vidjeli ste odgovor na moje pitanje o Programu javnih ulaganja. To vrijeđa inteligenciju – rekao je Čolaković.

Adnan Efendić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, upitao je Vladu Federacije BiH i resorno ministarstvo tko je, u ime Federacije, i po čijem ovlaštenju ugovorio zaduženje na Londonskoj burzi za 350 milijuna KM, odnosno više od 700 milijuna KM.

Zamolio ih je da dostave sve ponude koje su date jer se u stručnoj javnosti špekulira da Savez nije izabrao najpovoljniju ponudu.

– Sama emisija euroobveznica Federacije BiH na Londonskoj burzi u iznosu od 350 milijuna eura provedena je u skladu s domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima na temelju Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u FBiH, Uredbe o općim uvjetima emisije obveznica FBiH, Odluke o emisiji obveznica FBiH na međunarodnom financijskom tržištu.

Navedenim zakonskim aktima jasno su propisane ovlasti Vlade FBiH i Federalnog ministarstva financija u postupku emisije obveznica Federacije BiH na međunarodnom tržištu – stoji u odgovoru Federalnog ministarstva financija Efendiću.

Dodaju kako je “važno naglasiti da je emisija provedena prema pravilima burze na kojoj se obveznice izdaju, u konkretnom slučaju prema pravilima Londonske burze, te da su obveznice izdane u formatu uz primjenu engleskog prava, što je međunarodni standard za takve transakcije”.

Kažu da se time osigurava pravna sigurnost investitora, transparentnost procesa i jačanje kredibiliteta FBiH na globalnom tržištu kapitala.

– Tim Vlade FBiH sastavljen od predstavnika ministarstva i Vlade FBiH, koji je tijekom roadshowa prezentirao “kreditnu priču” Federacije BiH potencijalnim investitorima, imao je isključivo informativno-promotivnu ulogu, prezentirati makroekonomske pokazatelje, fiskalnu politiku, strategiju upravljanja dugom, bankarski sustav i druge relevantne podatke, te izgraditi povjerenje među investitorima. Važno je naglasiti da tim nije imao ovlasti pregovarati o cijeni ili prinosu, niti takve ovlasti uopće postoje u procesu izdavanja obveznica na međunarodnim financijskim tržištima – stoji u odgovoru i dodaje:

– Cijena i prinos formiraju se isključivo kroz mehanizam bookbuilding tržišta na temelju interesa i potražnje investitora. Konačnu odluku o prihvaćanju tržišno formirane cijene i prinosa donosi isključivo Vlada Federacije BiH u skladu s ovlaštenjima iz Uredbe o općim uvjetima emisije obveznica FBiH na međunarodnom financijskom tržištu.

Tijekom pripreme roadshow-a (07.-09. srpnja 2025.) investitori su bili upoznati s određenim okolnostima koje su negativno utjecale na povjerenje i cijenu duga u FBiH, od kojih posebno izdvajamo javno osporavanje ustavnosti zakonskih rješenja u procesu donošenja novog Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u FBiH. Nemogućnost provedbe arbitražne odluke u slučaju VIadukt, politička kriza izazvana nalogom Suda BiH za uhićenje predsjednika RS-a, visoki prinosi na obveznice RS-a (8,4 posto tijekom roadshow-a), koji su poslužili kao referenca investitorima.

Navode da je javno osporavanje zakona o dugu imalo posebno negativan utjecaj na percepciju investitora.

– To je povećalo pravnu nesigurnost i investitori su tražili veći prinos kako bi kompenzirali taj rizik. Početni indikativni prinos iznosio je šest posto, a tek nakon snažnog interesa ulagača i višestrukog pokrivanja knjige naloga, prinos je spušten na konačnih 5,50 posto. Ovaj primjer jasno pokazuje da odgovornost za fiskalne posljedice snose i oni koji svojim javnim izjavama narušavaju povjerenje pravnog okvira FBiH.

Unatoč svim izazovima, FBiH je uspjela realizirati emisiju pod povoljnim uvjetima – kuponom od 5,50 posto. Važno je naglasiti da je taj prinos bio niži od prinosa na rumunjske petogodišnje euroobveznice od 5,75 posto (početno 6,00), iako Rumunjska ima bolji kreditni rejting, te je konkurentna u odnosu na Tursku, koja je isti dan izdala šestogodišnje obveznice s prinosom od 5,20 posto (početno 5,50 posto).

Na kraju, želimo istaknuti da Vlada FBiH i Ministarstvo slijede najbolju međunarodnu praksu u postupku upravljanja javnim dugom i transparentnosti zaduživanja – priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Za komentar smo zatražili federalnog zastupnika Adnana Efendića.

– Vjerujte, iz odgovora koji sam dobio još mi nije jasno tko je pregovarao u ime Federacije BiH i zašto nam je ostao dužan 750 milijuna KM, a mi ćemo vratiti 940 milijuna KM. Kao predstavnici nemamo apsolutno nikakve informacije o tome što se događa. Kraj je godine, a mi još nismo predali proračun FBiH za 2026. godinu, a da ne govorim da su ga trebali predati u nacrtu, a njega uopće nema. Nemamo informacija, ne znamo hoće li se Vlada FBiH zadužiti preko dvije milijarde KM, novo zaduženje. Strašno je što će se dogoditi. Ja se kao građanin bojim da će nam se sve to obiti o glavu, da građani toga nisu svjesni jer ova Vlada radi potpuno nesavjesno, svaki dan je u dugovima. Ovo je katastrofa, ne možete vjerovati šta se dešava – rekao je Efendić.

Federalni ministar boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata u Vladi Federacije BiH Nedžad Lokmić uputio je izmjene i dopune Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji u dijelu boračkog dodatka na mišljenje Federalnom ministarstvu financija, Uredu za zakonodavstvo i Federalnom ministarstvu pravde, doznajemo iz Vlade Federacije BiH i Hercegovine.

Rečeno nam je da se Lokmić najvjerojatnije neće pojaviti pred Vladom FBiH s obrazloženjem boračkog dodatka dok ne dobije mišljenje ovih institucija.

Rečeno nam je da se još ne zna hoće li do kraja godine biti nešto od braniteljskog dodatka.

Radna skupina formirana pri Federalnom ministarstvu za boračka pitanja 23. rujna ove godine dogovorila je da borački dodatak iznosi 1,5 KM po mjesecu provedenom u obrani zemlje.

Braniteljski dodatak primalo bi 383.494 pripadnika boračkih kategorija.

Za realizaciju je godišnje potrebno 234 milijuna KM, što je polovina proračuna Federalnog ministarstva boraca.

U radnoj skupini bili su predstavnici dobitnika najviših ratnih priznanja, ratnih vojnih invalida, obitelji šehida i poginulih branitelja, JOB-a, Udruge branitelja i HVO-a. Prvobitno je ministar Nedžad Lokmić izostavio predstavnike Saveza logoraša FBiH koji je bio inicijator boračkog dodatka, ali ne 1,5 KM, nego pet KM.

Zatim je uključen i predstavnik Boračkog kampa, predsjednik udruge Fadil Halilović, koji je potom napustio grupu ne želeći sudjelovati u donošenju odluke o boračkom dodatku koji bi iznosio 1,5 KM.

Tabor boraca tražio je da borački dodatak iznosi pet KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje, i to samo za one borce koji nisu upoznati ni s kakvim pravima po osnovu učešća u odbrani BiH.

– Braniteljski dodatak ne bi trebali primati oni koji imaju dnevnice. Nema braniteljskog dodatka za generale i bojnike koji beneficije uživaju 30 godina. Tražili bismo da se to radi po principu dnevnica i da dio boraca pređe na kantonalni nivo, primjerice oni koji imaju manje od 57 godina, a oni koji imaju 57 i više godina da idu na federalni nivo – rekao je ranije za Faktor Hamza Krkalić, predstavnik Kampa boraca.