Iako je Zakonom o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH učinjen značajan iskorak u prepoznavanju i zaštiti prava osoba koje su preživjele ratno seksualno nasilje, istraživanja pokazuju da ostvarivanje tih prava još uvijek uvelike ovisi o mjestu stanovanja.

Rečeno je to danas u Sarajevu prilikom predstavljanja Studije o provedbi Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, s posebnim osvrtom na ostvarivanje prava osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu.

Studija je predstavljena u suradnji s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, u okviru projekta „Žene vode na putu do mira i sigurnosti u BiH“ i uz podršku Platforme za rodnu pravdu.

Procjenjuje se da je tijekom rata u Bosni i Hercegovini oko 20.000 osoba preživjelo ratno seksualno nasilje, dok je svega oko 1.000 preživjelih ostvarilo svoja prava putem raspoloživih administrativnih mehanizama.

Zakonom, koji se primjenjuje od siječnja 2024. godine, prvi put su na jednom mjestu uređeni status i prava civilnih žrtava rata – uključujući preživjele ratnog seksualnog nasilja i djece rođene uslijed ratnog silovanja – te su uvedena nova prava poput pogodnosti pri korištenju zdravstvenih usluga, lječilišno-klimatskog liječenja i medicinske rehabilitacije te pokrivanja pogrebnih troškova.

Nalazi studije, međutim, ukazuju na značajan jaz između zakona i njegove provedbe. Nakon više od dvije godine od početka primjene, samo četiri od deset kantona su poduzela korake u usklađivanju svojih propisa, a tri kantona u svojim propisima uopće ne prepoznaju civilne žrtve rata. U praksi, pristup pravima preživjelih još uvijek presudno ovisi o kantonu u kojem žive.

Predstavnica UNFPA-e u Bosni i Hercegovini Justine Coulson kazala je da je zakon jak onoliko koliko je jaka njegova primjena, a pristup pravima preživjele osobe danas i dalje ovisi o tome u kojem kantonu živi.

– Ova studija je alat: pokazuje gdje su točno praznine i nudi konkretne preporuke. Trideset godina nakon rata, pristup zdravstvenoj skrbi, rehabilitaciji i podršci ostaje pitanje dostojanstva i reparativne pravde. Preživjeli su dovoljno dugo čekali – rekla je.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je da mjerilo jednog društva nije koliko zakona donese, već koliko se dosljedno provode.

– Kada je riječ o manje od tisuću ljudi, među kojima su žene i djevojke koje su preživjele najteži oblik ratnog zločina, ne smijemo prihvatiti da sporost administracije nadmašuje njihova zakonom zajamčena prava. Upravo zato ovu studiju vidimo kao putokaz za usklađivanje propisa, bržu njihovu primjenu i zajednički rad svih institucija. Uostalom, to je zakonska obaveza, ali još više od toga, to je dug prema ljudima za kojima se pravda ionako predugo kasni – naglasio je Delić.

Predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95” Midheta Kaloper tvrdi da su zakon dočekali s velikom nadom, ali da prava na papiru nisu dovoljna.

– Danas su žene koje zastupam u dobi kada im je više nego ikad potrebna zdravstvena njega, rehabilitacija i podrška. Samo tražimo da se ono što nam je zakonom obećano i primjenjuje – istaknula je.

Studija, čiji je autor Adrijana Hanušić Bećirović, donosi konkretne preporuke u cilju potpunog usklađivanja kantonalnih propisa, jačanja nadzora nad primjenom federalnih zakona, proaktivnog informiranja korisnika o njihovim pravima, te dosljedne primjene trauma-senzitivnog pristupa u ustanovama.

Povodom sve učestalijih nesreća na gradilištima u Federaciji BiH, među kojima su posljednjih dana zabilježeni smrtni slučajevi i teške ozljede radnika, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić uputio je Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kao i kantonalnim inspekcijama rada, uputu kojom poziva na pojačan i ciljani inspekcijski nadzor na gradilištima u cijeloj FBiH.

Uputom je zatraženo da se posebna pozornost posveti primjeni propisa iz područja zaštite na radu, uporabi osobnih zaštitnih sredstava i opreme, osposobljavanju radnika za siguran rad, zdravstvenim pregledima, donošenju internih akata zaštite na radu, kao i drugim zakonskim obvezama u cilju zaštite života i zdravlja radnika.

– Posljednje nesreće na gradilištima, u kojima je jedan radnik izgubio život, a drugi zadobio teške tjelesne ozljede, još su jednom upozorile na važnost dosljedne primjene propisa iz područja zaštite na radu. Nijedan rok, projekt ili poslovni interes ne može biti važniji od ljudskog života. Zbog toga sam od nadležnih inspekcijskih organa zatražio pojačane kontrole i dosljedno korištenje svih zakonom propisanih mehanizama kako bi se utvrdilo poštuju li se propisi koji štite sigurnost radnika – rekao je Delić.

Dodao je kako je dužnost svakog poslodavca osigurati sigurne uvjete rada, odgovarajuću zaštitnu opremu i osposobljenost radnika za poslove koje obavljaju te da zaštita na radu ne smije biti formalnost koja se provjerava tek nakon što se nezgoda dogodi.

– Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će i dalje, u okviru svojih nadležnosti, inzistirati na dosljednoj primjeni propisa i unapređenju standarda zaštite na radu, s ciljem smanjenja broja ozljeda i sprječavanja tragičnih posljedica na radnom mjestu – navode iz Ministarstva.

Federalna zastupnica Kenela Zuko je na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH tijekom zastupničkog sata upitala Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je li trenutno materijalno stanje federalnih ustanova socijalne zaštite stabilno. Odnosno, da li Ustanova za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Drin Fojnica održava poslovanje revolving kreditom, posebno nakon povećanja plaća”.

– Da li je točna informacija da Ustanova za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu – Drin svoje poslovanje održava uz pomoć revolving kredita u iznosu od milijun KM. Navodi se da je evidentno da je problem nastao sredinom 2025. godine kada je svim radnicima povećana plaća u iznosu od 300 KM, a prethodno nisu bila osigurana financijska sredstva – upitao je Zuko.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priopćilo je da se “može konstatirati da federalne ustanove socijalne zaštite u cjelini nastavljaju obavljati svoje zakonom propisane funkcije i obveze, uključujući i osiguranje kontinuirane skrbi o korisnicima”.

– Pritom se ne može zanemariti činjenica da su u proteklom razdoblju prisutni određeni financijski pritisci proizašli iz šireg gospodarskog konteksta, uključujući rast troškova rada, rast cijena roba i usluga, kao i kontinuirana odstupanja u dinamici naplate potraživanja od pružatelja usluga – navode iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Zatim su se osvrnuli na revolving kredit Ustanove Drin.

– Ustanova Drin koristi instrument revolving kredita od 2015. godine, isključivo u svrhu održavanja tekuće likvidnosti, odnosno pravovremenog podmirivanja kratkoročnih obveza, prvenstveno obveza prema zaposlenicima i dobavljačima.

Važno je naglasiti da se ne radi o trajnom dugu u punom iznosu od milijun KM, već o kreditnom limitu koji se koristi povremeno iu znatno manjem stvarnom obimu. Prema raspoloživim podacima, efektivno angažirani iznos sredstava po ovom osnovu iznosi cca 240.000,00 KM, uz to što se sredstva povlače i vraćaju u kratkim vremenskim intervalima, a kamata se obračunava isključivo na iskorišteni dio sredstava.

Ovakav način korištenja kreditnog instrumenta ukazuje na njegovu funkciju kao standardnog alata za upravljanje likvidnošću, a ne kao pokazatelja trajne financijske nelikvidnosti ili prezaduženosti – navode iz Ministarstva.

Dodaju kako su razlozi korištenja revolving kredita višestruki.

– Prije svega, evidentiran je značajan izostanak planirane naplate prihoda u prvih šest mjeseci 2025. godine, što je rezultiralo financijskim manjkom u iznosu od 873.000,00 KM. Značajna su i potraživanja prema pojedinim kantonima, među kojima je i Unsko-sanski kanton u iznosu od cca 260.000,00 KM, kao i kontinuirana kašnjenja u plaćanju usluga od strane više komitenata, pri čemu se u nekim slučajevima plaćanje vrši sa zakašnjenjem od 60 dana ili se u određenim periodima uopće ne vrši.

Ustanova je u 2025. godini realizirala i značajna vlastita ulaganja od 608.612,78 KM koja se odnose na poboljšanje infrastrukture i kvalitete usluga, dok su dodatni financijski pritisci proizašli iz povećanja troškova lijekova i medicinske opreme (cca 700.000,00 KM za šest mjeseci), poboljšanja kvalitete prehrane korisnika (cca. 800.000,00 KM za šest mjeseci), povećanje troškova energije i komunalnih usluga (403,1 30,97 KM), kao i troškova održavanja zgrade (cca 300.000,00 KM). U tom kontekstu korištenje kratkoročnih financijskih instrumenata predstavlja racionalan odgovor na poremećaje u dinamici prihoda, uz istovremeno očuvanje standarda brige o korisnicima – navode iz Ministarstva.

Dotaknuli su se povećanja plaća.

– Što se tiče navoda da su financijske poteškoće nastale prvenstveno zbog povećanja plaća uposlenika za 300 KM, potrebno je naglasiti da je usklađivanje plaća izvršeno sukladno važećem granskom kolektivnom ugovoru za 2025. godinu, te kao takvo predstavlja zakonsku obvezu, a ne diskrecionu odluku Ustanove. Iako je navedeno povećanje imalo određeni utjecaj na rashodovnu stranu poslovanja, raspoloživi podaci ukazuju da se ono ne može promatrati kao jedini, niti dominantni uzrok nastalih financijskih pritisaka, koji su, kako je prethodno objašnjeno, rezultat kombinacije više strukturnih i operativnih čimbenika – navedeno je.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je da se danas, 1. ožujka, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, svečano otvara aplikacija ePorodilja za svu djecu rođenu od 1. siječnja 2026. godine.

– Treću godinu zaredom otvaramo aplikaciju ePorodilja kao sustavan i financijski ozbiljan oblik potpore obiteljima s novorođenom djecom u Federaciji BiH. Kao i prethodne dvije godine, svako dijete rođeno u 2026. godini ima pravo na jednokratnu potporu u iznosu od 1.000 KM, a zahtjev ostaje otvoren tijekom cijele godine, bez vremenskog ograničenja – pojasnila je ministrica Delić.

U priopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navodi se kako je ePorodilja potpuno elektronički servis te se u registraciju ulazi iz udobnosti doma. Prije prijave potrebno je izvršiti registraciju na aplikaciji, te potom ispuniti prijavu. Potvrda o posjedovanju bankovnog računa učitava se izravno u aplikaciju, dok se svi ostali uneseni podaci službeno provjeravaju putem institucionalne razmjene podataka. Dijete mora biti upisano u matičnu knjigu i imati dodijeljen jedinstveni matični broj kako bi sustav mogao izvršiti automatsku provjeru.

Tijekom 2025. godine isplaćeno je 15.203 zahtjeva, a posljednjom tranšom, koja će biti realizirana 10. ožujka, ukupan broj djece obuhvaćene isplatom ove jednokratne potpore iznosi 15.465.

Pristiglo je ukupno 14.945 zahtjeva za jedno dijete, 254 zahtjeva za blizance i 4 zahtjeva za trojke. Ukupan iznos sredstava koji će biti isplaćen, uključujući i posljednju tranšu od 343.000 KM, iznosi 15.457.000 KM.

Ovi podaci pokazuju da se radi o stabilnom i funkcionalnom sustavu koji uključuje svu živorođenu i mrtvorođenu djecu u Federaciji BiH i koji predstavlja jednu od najkonkretnijih mjera potpore obitelji na federalnoj razini.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priopćilo je da se sukladno Zakonu o proglašenju 1. ožujka Danom neovisnosti Bosne i Hercegovine, Dan neovisnosti obilježava 1. ožujka, te da je taj praznik neradni dan za državne organe, poduzeća i druge pravne osobe.

Državni praznici, prema ovom zakonu, ne prenose se i praznuju na dan na koji padaju.

Ove godine Dan neovisnosti pada u nedjelju, te shodno tome pozivamo sve pravne osobe koje posluju nedjeljom da, zbog prirode posla i rasporeda radnog vremena, poštuju pravo radnika koji rade na ovaj dan, na povećanje plaće, sukladno članku 76. Zakona o radu, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Jedno od pitanja koje jako zanima pripadnike braniteljske populacije je kako se obračunava mirovina branitelja s odsluženim vojnim stažem, odnosno koliko ona iznosi.

Takvo pitanje postavio je Damir Šišić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

– Člankom 43. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisano je da se visina starosne mirovine utvrđuje množenjem osobnih bodova osiguranika s vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Ukupni osobni bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbroj osobnih bodova na temelju staža osiguranja i osobnih bodova na temelju posebnog staža.

Osobni bodovi na temelju staža osiguranja dobivaju se množenjem osobnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja

Za utvrđivanje osobnih bodova osiguranika, mirovinski staž može iznositi više od 40 godina – naveli su u odgovoru iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Dodaju da se radi utvrđivanja osobnih bodova osiguranika mirovinski staž iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa s 1 (jedan), svaki mjesec s 0,083333, a svaki dan s 0,002777.

– Pri izračunu mirovine po ovom zakonu osobni bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 1 bod, za priznatu punu godinu posebnog staža za svaki mjesec iznose 0,083332 boda, a za svaki dan 0,002777 bodova.

30 dana računa se kao jedan mjesec – navode iz Ministarstva.

Zatim su naveli konkretan primjer.

– Zte pripadnik braniteljske populacije koji ima 33 godine staža osiguranje i sedam godina posebne službe primjenom vrijednosti općeg boda koji je vrijedio 2025. formula bio bi 33 puta 1 bod jednako je 33 boda, plus 7 godina posebne službe, puta jedan bod, jednako je 7 bodova. Dakle, ukupno 40 bodova puta 22,65 KM je 906 KM.

Također, za osoba sa 40 godina staža osiguranjaa primjenom vrijednosti općeg boda koji je vrijedio 2025. godine formula bi bila 40 puta 1 bod jednako je 40 bodova puta 22,65 KM jednako je 906 KM.

Nakon teksta objavljenog na našem portalu “Trakić: Ne možemo kriviti izmjene članka 81. Zakona o PIO-u, nismo se bavili diferenciranom stopom najniže mirovine”, reagirao je Kenan Spahić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, i jednostavno se okomio na našeg sugovornika.

On, kako navodi, demantira Mustafu Trakića, člana Upravnog odbora Saveza saveza umirovljenika, koji je za Faktor izjavio da Upravni odbor Saveza nikada nije tražio izmjene članka 81. koji se tiče izračuna najniže mirovine, ali je ponovio da su rekli “da će se zalagati da mirovine s 40 godina staža i 15 godina staža ne mogu biti iste”.

Ministarstvo rada i socijalne politike poslalo je u mailu u ime Spahića dokument koji, kako se navodi, demantira Trakića.

Spahić je koristio riječi poput “vaš česti komentator”, “beznačajan”, “zao”, da “ne zna kakve odluke donosi Savez”, da su Trakićeve izjave “često kontradiktorne” i da “ovisi na koju je nogu stao”…

U prilog tome, Spahić nam je poslao dokument koji je potpisao Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, a koji je uputio Ministarstvu 21. veljače 2025. godine, a u kojem stoji da se Ministarstvu upućuju prijedlozi za hitno rješavanje inicijative za izmjene i dopune Zakona o PIO-u, te “na temelju zaključaka usvojenih na jučerašnjem sastanku kod vasdostavljamo prijedloge za hitno rješavanje inicijative za izmjene i dopune Zakona o PIO-u”.

Tako, u aktu ne stoji da se radi o zaključcima Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH.

Zatim se kao prva točka navodi sljedeće:

– Radi očuvanja mirovinskog fonda Federacije BiH i sprječavanja prijevara, predlažemo da se ubuduće najniža mirovina u Federaciji ne određuje sukladno članku 81. stavak 2., već prema godinama radnog staža i visini uplaćenih doprinosa.

A tek na drugom mjestu je zahtjev za izmjenom članka 79. koji se tiče usklađivanja mirovina, odnosno povećanja.

Kontaktirali smo Hasu Halilovića, zamjenika predsjednika Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH. koji nam je kazao da je 16. rujna na sastanku u Vladi Federacije BiH usuglašen konačan tekst izmjena i dopuna Zakona o PIO.

– Išli smo na Vladu sa zaključcima Upravnog vijeća. Kakvi su zaključci poslani Ministarstvu rada i socijalne politike 21. veljače 2025., ne znam, to nije naš zahtjev. Naime, naš je zahtjev bio da se to provede kako treba i da nije pošteno imati iste visine mirovina s 40 godina i s 15 godina jer je to bio jedinstven stav Upravnog vijeća i umirovljenika. A o tim postocima, koliki će oni biti i kako će se određivati ​​visina novih iznosa mirovina, nikada nismo odlučivali – kazao nam je Halilović.

Dodao je da su predložili i zaključak.

– U zaključku stoji da se nakon godinu dana primjene ovog zakona provede detaljna analiza članaka 79. i 81. njegovog gospodarskog i socijalnog utjecaja na umirovljenike, ima li pozitivan ili negativan učinak, te da se, ako je negativan, zatraži izmjena oba članka. Nismo zadovoljni omjerom 60:40 (povećanje mirovina prema prosječnoj plaći u FBiH i indeksu potrošačkih cijena), ali to je realnost u ovom trenutku koja ne može biti veća. Krenuli smo sa 70:30 – rekao je Halilović.

Pitali smo ga kako gleda na to što će zbog diferenciranog obračuna najniže mirovine ispaštati ljudi koji tek trebaju ići u mirovinu, i to ne samo oni do 20 godina staža, već i oni s 30 i 35 godina staža, a Halilović je imao svoje mišljenje.

– Nitko neće biti ozlijeđen. Boriti se da poslodavci plaćaju doprinose na stvarno isplaćene plaće, to je ključ. Sudovi, nadležna tijela i Porezna uprava snose odgovornost za sve koji su oštećeni neplaćanjem doprinosa. Neka se sindikati bore. Neka se zna da se 30 godina nad umirovljenicima vrši nasilje. Sada imamo 90.000 umirovljenika koji imaju primjerene mirovine manje od minimalne. I mi se borimo, to još nije ušlo na dnevni red, niti može biti na dnevnom redu – rekao je Halilović.

Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je usvojila Vlada Federacije BiH sadrže diskriminirajući članak 81. koji je u potpunosti izmijenjen u odnosu na važeći Zakon o PIO-u, a koji “uređuje” izračun najniže mirovine.

Prema sadašnjem zakonu, najnižu mirovinu ima osoba koja, primjerice, ima 15, 17 ili 19 godina staža i ima 65 godina, a ona sada iznosi 599 KM.

Prođe li ovaj članak, novi umirovljenici s ovim uvjetima imat će znatno niže mirovine.

U izmjenama članka 81. navodi se da najniža starosna mirovina ovisi o duljini mirovinskog staža i utvrđuje se u postotku od prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine. Tako za manje od 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine.

Nadalje, u izmjenama i dopunama članka 81. stoji da za 25 i više godina mirovinskog staža, a manje od 30 godina mirovina ne može biti niža od 70 posto od prosječne mirovine, a za 30 i više godina mirovinskog staža, a manje od 35 godina mirovina ne može biti niža od 75 posto.

U obrazloženju stoji da su umirovljenici tražili izmjene članka 81.

– U cijelosti je izmijenjen članak 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Na pisani zahtjev predstavnika umirovljenika u Federaciji BiH značajno je izmijenjena sada važeća odredba članka 81., gdje je zadržan zaštitni mehanizam najniže mirovine uz značajne korekcije u vidu osiguranja višestruke razine najniže mirovine korisnicima mirovina.

Prijedlog udruge umirovljenika ukazao je na potrebu zaštite sustava mirovinskog osiguranja u Federaciji BiH od prijevara i zlouporaba koje su evidentne, a prema kojima osiguranici manipuliraju sustavom kroz postojeću odredbu kojom se svjesno ide prema minimalnom broju godina osiguranja (15 godina staža), za koji se plaćaju minimalni doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Obračunata mirovina u tom slučaju iznosi približno 200 do 300 KM, ali zbog postojeće odredbe stavka 1. članka 81. takvim osiguranicima isplaćuje se iznos koji nije manji od najniže mirovine, odnosno cca. 590 KM – navodi se u obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i dodaje:

– Razliku od stvarno obračunatog iznosa mirovine do iznosa najniže mirovine plaćaju drugi osiguranici koji su radili cijeli radni vijek, što je nepravedno. U tom kontekstu, osiguranici svjesno idu na minimalni staž (15 godina staža) i minimalne uplate, računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže mirovine i time potrošiti znatno više sredstava u odnosu na njihov financijski doprinos u mirovinskom sustavu. Budući da na temelju odluka najviših sudskih instanci više ne postoje ograničenja u pogledu mogućnosti istovremenog primanja mirovine i plaće, isplata najnižeg iznosa mirovine postaje primamljiva i gotovo pravilo, posebice za mlađe osiguranike.

Navode da “mlađi osiguranici rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plaće bez plaćanja doprinosa, što nedvojbeno dovodi do kolapsa mirovinskog sustava”.

Dodaju da “destimulativno djeluje na osiguranike koji imaju 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zajamčenom mirovinom u iznosu od cca 680 KM”.

Treba napomenuti da zajamčena mirovina nije 680 KM nego 715 KM. Toliko o njihovom poznavanju materije.

Predstavnici umirovljenika ranije su se po tko zna koji put ogradili od ovog članka, ponovivši da nisu tražili ovakvu izmjenu članka 81., ali su rekli da osoba koja ima 35 i više godina staža ne može imati istu mirovinu kao ona koja ima 15, 17… godina staža.

Proteklih dana redakciji Faktora javilo se nekoliko građana koji su se žalili da im isplata dječjeg doplatka kasni već drugi mjesec.

Među njima je i NM iz Sarajeva (puno ime poznato redakciji), otac šestero djece, koji prima dječji doplatak i sa federalne i sa kantonalne razine.

– Radim u državnoj službi, nisam laik, ali vidim da nas dosta dezavuiraju i nitko nam ništa konkretno neće reći. Je li to nedostatak novca ili nešto drugo? Radim u administraciji, tako da sam osposobljena za prikupljanje i predaju svih dokumenata na vrijeme. Međutim, kada sam prošli mjesec zvala za pojašnjenje, nakon što nisu uplatili dodatak, iz Općine Centar su rekli da dugo čekaju da im Porezna uprava i sud dostave podatke. Nije mi bilo teško, pa sam odmah otišao u drugu službu provjeriti dolazi li nešto na moje i suprugovo ime, jer znam da mi kolege koji rade na tom poslu uvijek jave kada stignu dokumenti na ovjeru. Provjerio sam i nije nas bilo – kaže NM

Kaže da je nakon toga nazvao gospođu s kojom je prethodno razgovarao, a ona je nazvala šeficu koja je preko imena djeteta ustanovila da je naknada obustavljena 23. rujna, a da je Porezna uprava popis poreznih obveznika dobila tek 3. studenog.

– To znači da 40 dana nisu mogli poslati zahtjev za provjeru dokumenata koje izvadim u jednom danu. Jučer sam opet zvala, rekli su mi da čekaju odgovor sa suda. Na sudu kažu da bez broja predmeta ne mogu odgovoriti, ali su mi neformalno rekli da od općine nisu ništa dobili. Očigledno je da nešto lažu, da li zato što nemaju novca ili je nešto drugo u pitanju, ne znam, jer niko ništa ne govori – rekao je N.M.

Dodao je da mu je jučer u Općini Centar rečeno da će “uskoro biti isplaćen kantonalni dječiji doplatak, ali federalnog još uvijek nema”.

No, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kažu da su s Ministarstvom financija dogovorili dinamiku isplate dječjeg doplatka na način da se isplata za prethodni mjesec vrši svakog 15. u mjesecu.

– Isplatu vršimo na temelju popisa koje zaključuju centri za socijalni rad i općinske službe socijalne zaštite, odnosno prvostupanjska tijela. Plaćanje se vrši isključivo na temelju tih lista i onoga što su unijeli u sustav. Sada, ako sva rješenja nisu označili pravomoćnima i poslali na isplatu, ne možemo izvršiti isplatu – ističu u Ministarstvu.

Navode da su službene obnove u tijeku, da centri za socijalni rad pauziraju nekoliko mjeseci dok službeno ne prikupe podatke kako bi provjerili ispunjavaju li obitelji i dalje uvjete.

– U takvim slučajevima obiteljima, ako i dalje ispunjavaju uvjete, nastavlja se isplata dječjeg doplatka – dodaju u Ministarstvu.

Kaže da je veliki broj građana u prethodnom razdoblju također zvao Ministarstvo jer nisu mogli dobiti informacije od prvostupanjskih organa.

– Znamo da općine dugo čekaju podatke od Porezne uprave, a posebno od sudova koji provjeravaju imaju li članovi obitelji udjela u tvrtkama i da se dugo čekaju podaci. Održali smo nekoliko sastanaka s Poreznom upravom kako bi taj posao bio što brži, ali njihov posao je i bez nas jako opsežan. Pokušavamo im olakšati pa smo ukinuli potrebu obnove zahtjeva, ali prvostupanjska tijela vrše provjere službenim putem. Ali za dva-tri mjeseca dok se provjere ne izvrše, moguće je privremeno obustaviti isplatu kako ne bi bilo neutemeljenih isplata iz proračuna FBiH – kazali su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.