Federalni zastupnik Damir Nikšić na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH uputio je pitanje Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike o izradi socijalne karte u Federaciji BiH, što je u više navrata najavljivano iz ovog ministarstva.

Svrha socijalne karte je “objediniti razbacane evidencije i dati jasan uvid u stvarne socioekonomske potrebe građana i kućanstava, tko je u potrebi, zašto, koje se mjere koriste i kakav je njihov stvarni učinak”.

Time se smanjuju preklapanja prava i mjera, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez odgovarajuće podrške.

Socijalna politika u FBiH više se neće temeljiti na nagađanjima nego na činjenicama.

Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine jer uvodi prijelaz s politike procjena i pretpostavki na politiku utemeljenu na činjenicama i pouzdanim podacima.

– U siječnju 2026. godine dopunjeni tekst Nacrta zakona dostavljen je Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Nacrt je 2. veljače dostavljen Vladi FBiH na razmatranje – priopćeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Nakon razmatranja u Vladi FBiH, tekst prijedloga zakona bit će upućen u Parlament FBiH.

Iznoseći kronologiju izrade socijalne karte, Ministarstvo je navelo da je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala međuresornu radnu skupinu za izradu Prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji za izradu socijalne karte u FBiH. Zadaća Međuresorne radne skupine bila je izraditi prednacrt zakona u roku od tri mjeseca od donošenja odluke.

– Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenim stranicama ovog Ministarstva, zajedno s objašnjenjem ključnih instituta prava i standardiziranim obrascem za podnošenje primjedbi, čime je osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama svim zainteresiranim subjektima.

Kako se radi o zakonu čija primjena nije vezana isključivo za jedno upravno područje, već uključuje socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javne djelatnosti, njegova se izrada nije mogla ograničiti na uži institucionalni ili stručni krug – stoji u odgovoru Ministarstva.

Dodaju kako je predviđeno da sustav društvenih karti omogućuje prikupljanje, preuzimanje, razmjenu, povezivanje, obradu, analitičko korištenje i pohranu važnih društvenih, ekonomskih, obrazovnih, zdravstvenih, stambenih, demografskih, sigurnosnih i drugih karakteristika pojedinaca, kućanstava i lokalnih zajednica.

Federalni zastupnik Sanel Kajan na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH upitao je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zašto je Eugen Ćubela i dalje u Upravnom odboru Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

U neisforsiranom odgovoru koji potpisuje resorni ministar Adnan Delić, govori se o “autentičnom tumačenju”, vrijeđa se Ured za zakonodavstvo FBiH, spominje Parlament FBiH i tek na kraju stoji da “Vlada Federacije BiH ima pravo samostalno imenovati članove za članove privremenog Upravnog odbora Zavoda PIO FBiH bez konzultacija sa kantonima”.

Vlada FBiH je 15. ožujka 2025. godine imenovala Upravni odbor Zavoda PIO u kojem Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton nemaju svoje predstavnike, a Hercegovačko-neretvanski kanton nije proveo proceduru reizbora predstavnika u Upravni odbor Zavoda PIO.

Za razliku od ovog kantona, ZDK i TK su proveli proceduru i predložili kandidate, ali ih je Vlada FBiH odbila. Jedno od objašnjenja je da kandidati ne mogu treći put biti u Upravnom vijeću Zavoda PIO, ali zato Ćubel može biti mnogo više puta, a što je, kako je obrazloženo iz Vlade, radi nacionalne ravnoteže.

U Upravnom odboru sjede službenici Ministarstva rada i socijalne politike FBiH Kenan Spahić i Jusuf Brkić, iako kandidate predlažu vlade kantona. Osim toga, Upravni odbor može biti privremen na tri mjeseca, ali ovaj je blizu godinu dana.

– Vlada Federacije BiH ima pravo autonomno imenovati članove privremenog Upravnog odbora Federalnog zavoda PLO-a bez konzultacija sa kantonima, što je uostalom i ranije bila praksa. Nadalje, saznajemo kako je propisano da su federalna vlada i kantoni nadležni za oblast socijalne politike. Federalna vlada ima pravo utvrđivanja politike i donošenja zakona iz ove nadležnosti, a kantoni su samo nadležni za provođenje socijalne politike i uspostavu usluga socijalne zaštite – navodi se, između ostalog, u odgovoru Ministarstva rada i socijalne politike upućenom zastupniku Kajanu.

Za komentar smo zatražili federalnog zastupnika Sanela Kajana.

– Ne otvarajte priču o nacionalnoj ravnoteži. Ako se otvori onda bi mnogi morali govoriti. Konkretno, ja sam kao zastupnik više od 10 puta postavljao pitanja Vladi FBiH i gotovo svim ministarstvima u Vladi FBiH i brojnim agencijama, zavodima, upravama, posebno onima koje se nalaze u Mostaru jer je to moj rodni grad, što me najviše boli. U tim odgovorima iz ustanove čiji je osnivač Vlada FBiH navedeno je da ima 50 zaposlenih, od čega 49 Hrvata i jedan Bošnjak koji je na poziciji spremačice – kaže Kajan i dodaje:

– Trebam biti iskren i reći da je ministar Adnan Delić za svaku pohvalu jer, ako ništa drugo, odgovara na zastupnička pitanja i inicijative. Druga je stvar kako izgledaju ti odgovori koji su zbunjujući i za nas koji smo u zakonodavnim tijelima, a ne za obične građane. Ako je Vlada FBiH donijela odluku da Upravni odbor može biti privremen, a u takvom mandatu je više od godinu dana, onda je to stvarno problem. Pozivam da se ova situacija riješi.