Što se treba dogoditi kako bi se Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) smilovali i za 15 dječaka oboljelih od Duchenneove mišićne distrofije (Duchenne) osigurali lijek koji im može spasiti život.

Ako, ne daj Bože, neko od te djece umre, kako bi federalne vlasti odgovorile na dopise koje je Udruženje distrofičara Duchenne BiH u siječnju uputilo Vladi i resornom ministarstvu da se osigura interventni uvoz lijeka givinostat za 15 djece, što im daje nadu u život, mogućnost da se uspori napredovanje bolesti i sačuva što više mišića.

Umjesto da odmah poduzmu sve kako bi lijek što prije bio dostupan oboljelima, vlast se ponaša kao da ih nije briga za najugroženiju populaciju među nama – bolesnu djecu.

Dok sustav u jednom dijelu države, točnije u entitetu RS, reagira i spašava živote, djeca u Federaciji BiH su prepuštena sama sebi i na milost i nemilost trome birokracije.

Duchenneova mišićna distrofija je teška, progresivna, genetska, nasljedna, neuromuskularna bolest koja u konačnici dovodi do slabljenja i potpunog propadanja mišića cijelog tijela.

Prema riječima Mustafe Handžića, predsjednika Udruženja, ovo je najveći zdravstveni problem u FBiH u oblasti rijetkih bolesti.

– Petnaest dječaka prepušteno je samima sebi jer u FBiH nema lijeka za Duchenneovu mišićnu distrofiju. U posljednje dvije godine u svijetu se pojavio inovativni lijek givinostat koji su odobrili Američka agencija za hranu i lijekove i Europska agencija za lijekove te je dostupan njihovim pacijentima. Ono što je nevjerojatan podatak jeste da je lijek dostupan i pacijentima u RS na način da se djeca liječe u inozemstvu preko njihove kase zdravstvenog osiguranja. U FBiH givinostat naša djeca mogu samo sanjati. Liječe se kortikosteroidima koji se u medicini koriste u druge svrhe, pa se daju i dječacima s Dyšenovom mišićnom distrofijom – objašnjava Handžić.

Iz Udruge podsjećaju da su prvi dopis Federalnoj vladi i Ministarstvu uputili u siječnju, tražeći listu s posebnim programom na kojem bi bio lijek givinostat.

Federalno ministarstvo zdravstva bilo bi predlagač liste, a Vlada bi trebala osigurati novac za trenutno jedini način, a to je interventni uvoz lijeka jer givinostat nije registriran u BiH.

– Ovo je jedini put otkako 15 dječaka u FBiH ne može dočekati proces registracije lijeka. Najmanje što će izgubiti u tom periodu je sposobnost samostalnog hoda – kaže Handžić.

Kako na dopis iz siječnja nisu dobili odgovor, Udruga je u ožujku uputila hitni poziv, a zatim se obratila Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Instituciji ombudsmena.

– Iz Zavoda su nam odgovorili da bez pomoći Ministarstva ne mogu financirati lijek jer se radi o interventnom uvozu koji zahtijeva dodatna sredstva. Budžet Zavoda za ovu godinu je planiran, ali givinostat nije na listi lijekova Fonda solidarnosti, što znači da je interventni uvoz jedino rješenje ako Vlada želi spasiti ovu djecu – ističe Handžić.

Ali šutnja iz Federalne vlade ugasila je i ono malo nade koju su imali u Udruzi. Nevjerojatna je, kažu, činjenica da nakon sedam mjeseci nitko od nadležnih nije ni na koji način reagirao.

– U međuvremenu smo organizirali niz konferencija koje su bile medijski popraćene pa je i javnost upoznata s čime se susreću bolesna djeca. Mislili smo da će i to motivirati vlasti da poduzmu neke korake. Šokantna je činjenica da su se na sve oglušili – naglašava Handžić.

Iz Udruge kažu da su u svakodnevnom kontaktu s roditeljima bolesne djece te da je situacija gora nego što se predstavlja.

– Duchenneova mišićna distrofija zahtijeva multidisciplinarni pristup. Nemamo dnevnu bolnicu za bolesne dječake koji idu na kontrole nekoliko mjeseci prije nego što dođu neuropedijatru koji bi trebao uvesti neku terapiju. U svakoj od njih liječi se samo posljedica, a ne uzrok. Givinostat liječi uzrok, ali ga naša djeca nemaju. Roditelji su prepušteni sami sebi, u želji da pomognu djeci lutaju zdravstvenim sustavom, a liječnici su nemoćni. Bojim se da svih 15 dječaka sljedećih nekoliko mjeseci neće moći samostalno hodati. Time će tim pacijentima biti krajnja šteta jer u medicini ne postoji terapija koja može regenerirati mišiće – kaže Handžić.

U ponedjeljak, 13. srpnja, u Općinskom sudu u Sarajevu trebalo je biti održano ročište za određivanje mjere sigurnosti kojom je Federalnom ministarstvu zdravstva (FMZ) naloženo poduzimanje svih radnji kako bi se osiguralo zakonito i stručno pohranjivanje biološkog materijala pacijenata smještenih u zatvorenoj poliklinici Sjeverozapadni medicinski centar.

Ročište je odgođeno i ponovno zakazano za rujan zbog predlaganja novih dokaza.

Do tada, kako nam je rekla Alma Kovačević, zastupnica jednog broja pacijenata, čiji su embriji i drugi biološki materijal već devet mjeseci u zatvorenoj ustanovi, ostaje na snazi ​​mjera privremenog osiguranja koju je sud donio 18. lipnja.

– Što se tiče situacije s našim embrijima i drugim biološkim materijalom, nemamo nikakvih službenih informacija nakon što je 19. lipnja zdravstveni inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove FBiH, koji je jedini brinuo o materijalu, otišao u mirovinu – dodaje Kovačević.

Podsjetimo, nakon što je Općinski sud donio rješenje o privremenoj mjeri osiguranja, osam dana kasnije pacijenti su izašli na prosvjed, a razlog je bilo njegovo neprovođenje.

Istog dana priopćenjem se oglasilo i Federalno ministarstvo zdravstva u kojem ističu da mjera Općinskog suda nije u skladu s važećim propisima te da je kao takva neprovediva.

Od tada je prošlo gotovo mjesec dana, a pacijenti ne znaju što je s njihovih više od 500 embrija te uzorcima spolnih stanica i tkiva.

Kažu da je zdravstveni inspektor svakih sedam do osam dana točio tekući dušik u spremnike, no da nakon njegova odlaska u mirovinu nemaju informacija je li to i koliko često.

Na upit novinara Faktora – da li je Federalno ministarstvo zdravstva, nakon odlaska zdravstvenog inspektora u mirovinu, poduzelo radnje na očuvanju biološkog materijala, iz kabineta ministra kratko su nam odgovorili – “kako tekući dušik stiže na vrijeme”.

Ministarstvo civilnih poslova (MCP) Bosne i Hercegovine organiziralo je sastanak zbog nepostojanja konkretnih pomaka u provedbi zaključaka s okruglog stola o korištenju kanabisa u medicinske svrhe koji je održan 23. travnja ove godine, priopćeno je iz MCP-a.

Sastanku su nazočili i predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Komore magistara farmacije Federacije BiH, Farmaceutske komore Republike Srpske, Udruženja pedijatara neurologa u BiH, Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i pacijenti.

Cilj je bio utvrditi razloge izostanka napretka, sagledati stanje provedbe donesenih zaključaka i redefinirati daljnje aktivnosti.

– Iako su sve nadležne institucije i strukovne organizacije na okruglom stolu u travnju izrazile spremnost da doprinesu dovršetku procesa, na sastanku je utvrđeno da od okruglog stola nisu poduzete nikakve konkretne aktivnosti na pripremi i uvođenju izmjena i dopuna pravilnika kojim se uređuju uvjeti propisivanja i izdavanja lijekova i pripravaka na bazi kanabisa – priopćeno je iz MKP-a.

Podsjećaju da je Vijeće ministara BiH krajem prošle godine jednoglasno izmijenilo Listu opojnih droga, čime je uklonjena temeljna zakonska prepreka za korištenje kanabisa u medicinske svrhe.

– Tijekom sastanka ponovno je istaknuta važnost hitnog donošenja izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima propisivanja i izdavanja lijekova u prometu na malo, kojim bi se regulirale indikacije za primjenu lijekova i pripravaka na bazi kanabisa, specijalnosti doktora medicine ovlaštenih za njihovo propisivanje, registri liječnika i pacijenata, doze, farmaceutski oblici i način izdavanja u zdravstvenom sustavu.

Napominju da je donošenje tog pravilnika u nadležnosti Federalnog ministarstva zdravstva.

Pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Jurica Arapović podsjetio je da je o izmjenama ove uredbe bilo riječi i na sjednici Konferencije ministara zdravstva u BiH, održanoj 8. travnja, kada je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) potvrdilo da je potrebno izmijeniti entitetske podzakonske akte koji uređuju propisivanje i izdavanje lijekova koji sadrže opojne droge.

– Predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH upozorili su da nepostojanje ovog pravilnika onemogućava Bosnu i Hercegovinu ispunjavanje obaveza prema Međunarodnom odboru za kontrolu narkotika (INCB). Naime, bez jasno definiranog sustava propisivanja i distribucije nije moguće dostaviti procjenu godišnjih potreba BiH za lijekovima i pripravcima na bazi kanabisa, što je preduvjet za odobravanje njihovog uvoza i dostupnosti pacijentima – ističu iz MCP-a.

Predstavnici Udruženja dječjih neurologa u Bosni i Hercegovini još jednom su istaknuli potrebu što bržeg omogućavanja pristupa odgovarajućoj terapiji oboljelima, posebno onima s epilepsijom rezistentnom na lijekove i drugim medicinskim indikacijama za čije liječenje se lijekovi i pripravci na bazi kanabisa već godinama koriste u brojnim europskim zemljama.

– Uspostava odgovarajućeg regulatornog okvira također bi omogućila farmaceutskim komorama da bez odlaganja pristupe izradi usklađenih master formulacija za Federaciju BiH i Republiku Srpsku – dodali su iz MCP-a.

Jedan od ključnih zaključaka sastanka je da će Federalno ministarstvo zdravstva do 1. kolovoza pripremiti nacrt izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo.

– U cilju usuglašavanja stručnih rješenja koja će biti uvrštena u Nacrt, Federalno ministarstvo zdravstva će u narednih 15 dana organizirati koordinacioni sastanak s predstavnicima relevantnih udruga i stručnjacima iz oblasti onkologije, neurologije, pedijatrijske neurologije, infektologije i anesteziologije – navedeno je.

Zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini godinama se suočava s ozbiljnim nedostatkom kadra, a posebno liječnika specijalista iz svih grana medicine.

U većini kantona u Federaciji BiH kronično nedostaju anesteziolozi, specijalisti hitne medicine, pedijatri, kardiolozi, radiolozi, infektolozi, pulmolozi…

Zbog svega je zdravstveni sustav preopterećen, liste čekanja na specijalističke preglede sve su dulje, a dolazi do poteškoća u pristupu redovitoj zdravstvenoj zaštiti.

Stručnjak na tržištu rada godinama ih jednostavno ne plaća suhim zlatom.

S druge strane, naše mlade doktore koji su specijalizacije završili u zemljama Europske unije (EU) i koji bi se željeli vratiti u BiH i nastaviti raditi čekaju nevjerojatne stvari – višemjesečno čekanje da im federalne vlasti priznaju ono što su već završili i položili.

Valjano Pravilnik o uvjetima i načinu priznavanja specijalističkog, odnosno subspecijalističkog staža, kao i načinu priznavanja specijalističkog, odnosno subspecijalističkog ispita obavljenog i položenog u inozemstvu, jasno je navedeno da odluku o priznavanju staža zdravstvenom radniku donosi federalni ministar zdravstva u roku od 30 dana od dana podnošenja propisno dokumentiranog zahtjeva.

No, u praksi je to daleko od onoga što ovaj podzakonski akt propisuje, jer liječnici koji su podnijeli zahtjev za priznavanje specijalističkog staža završenog u inozemstvu mjesecima čekaju da se Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) smiluje i riješi njihove zahtjeve.

Na sve ovo upozorio je Dennis Gratz, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koji je od Federalnog ministarstva zdravstva zatražio jasan odgovor – koliko je zahtjeva stiglo od 2015. godine, koliko ih je riješeno u roku, a koliko još stoji u ladicama, zašto se nadležna komisija ne sastaje redovito i tko je odgovoran za kašnjenja?

– Javilo mi se nekoliko doktora koji su završili specijalizacije i subspecijalizacije u inozemstvu, a koji su prijeko potrebni zdravstvenom sustavu FBiH. Ljudi su razočarani, jer neki čekaju više od šest mjeseci bez ikakvih naznaka da će njihov zahtjev biti riješen – ističe Gratz.

Kaže da se komisija koja je pri ministarstvu i koja ocjenjuje zahtjeve liječnika nije sastala mjesecima.

– Pitam se da li smo to uspjeli ispolitizirati, da li postoji neka politička pozadina ili je to učinak aktualne vlasti u FBiH – dodaje Gratz.

Riječ je o mladim, obrazovanim i za posao spremnim ljudima prema kojima se vlast, kako kaže Gratz, ponaša indiferentno i bahato.

– Stalno se žalimo – “ponestaje nam mladih”. Evo primjera koji govori da se žele vratiti u domovinu. Posla u zdravstvu za njih ima, ali im država ne dopušta da rade u struci pa su prisiljeni raditi mimo stečenih kvalifikacija i za manje plaće – objašnjava Gratz.

Federalno ministarstvo zdravstva pitali smo koji su razlozi zbog kojih liječnici mjesecima čekaju na priznavanje specijalističkog i subspecijalističkog staža i koliko se često sastaje povjerenstvo koje ocjenjuje njihove zahtjeve.

Ukoliko dobijemo odgovor, Faktor će ga objaviti.

Iz Liječničke komore FBiH kažu da se već duže vrijeme bave ovim problemom, koji je, prema riječima dr. sc. Rifat Riyad Zaid, predsjednik, – nevjerojatno.

– Nažalost, navikli smo na puno negativnih stvari iz Federalnog ministarstva zdravstva, bilo u ovom ili u prošlom mandatu. Iskreno, čudi me nemoć cijele Federalne vlade koja ne može natjerati barem neka ministarstva da rade bolje, agilnije i agilnije – kaže Zaid.

Rješenje problema vide u promjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH na način da se priznavanje specijalizacija omogući Liječničkoj komori FBiH, kao što je to slučaj u zemljama zapadne Europe.

– Garantiram da bi sve išlo mnogo brže i jednostavnije, jer je neshvatljivo da stručnjaci, možda i najbolji među nama, koji su specijalistički staž i specijalistički ispit obavili u zemljama Europske unije, gdje je medicina na mnogo naprednijem nivou u odnosu na BiH, mjesecima čekaju priznanje od strane administrativnih službi Federalnog ministarstva zdravstva, koje nas je do sada nebrojeno puta uvjerilo da ne radi svoj posao. Liječnička komora može Federalnom parlamentu predložiti izmjene zakona. Ali brža opcija bi bila izmjena Pravilnika, čime bi to prešlo na Liječničku komoru FBiH – kaže Zaid.

Da bi se našem doktoru, koji je specijalizirao u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, priznala specijalizacija u FBiH potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. Zahtjev za priznavanje specijalističkog staža i položenog specijalističkog ispita;

2. Diplomu o završenom fakultetu ili njezinu ovjerenu presliku. Ukoliko fakultet zdravstvenih nauka nije završen u BiH, potrebno je, uz diplomu o završenom fakultetu zdravstvenih nauka, priložiti i rješenje o uvjerenju izdato od strane nadležnog organa u skladu sa propisima o visokom obrazovanju;

3. Plan i program stručne prakse u inozemstvu ovjeren od strane tijela koje ga je izdalo s prijevodom ovjerenim od strane nadležnog prevoditelja;

4. Dokaz o ispunjavanju uvjeta prebivališta iz članka 3. Pravilnika (zdravstveni radnik koji traži priznavanje radnog staža, a državljanin je Bosne i Hercegovine mora imati prebivalište na području Federalnog istražnog zavoda), odnosno valjanu dozvolu boravka stranca u Bosni i Hercegovini koju izdaje nadležno tijelo u skladu s propisima o kretanju i boravku stranaca. i azil;

5. Dokaz o plaćanju saveznog poreza.

– Nadležno povjerenstvo ministarstva pregledava priloženu dokumentaciju i na temelju nje donosi mjerodavnu odluku te predlaže ministru zdravstva potpisivanje rješenja o priznavanju specijalizacije. Sve to bi trebalo trajati 30 dana prema Zakonu o opranom postupku i važećem Pravilniku. Nažalost, oni koji bi to trebali provoditi najviše krše zakon i propise na užas svih liječnika koji to čekaju, nas kao njihovih kolega, ali i pacijenata koji mjesecima čekaju zdravstvene usluge – zaključuje Zaid.

Srpanj je, a niko sa sigurnošću ne zna kada će lista lijekova Fonda solidarnosti biti dostupna pacijentima u Federaciji BiH.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine dostavilo Federalnoj vladi prijedlog odluke o Listi lijekova na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji rada spomenutog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Podatak kojim raspolažu udruge koje okupljaju onkološke bolesnike je “da se Ministarstvo financija izjasnilo da nema dovoljno novca za novoformiranu Listu lijekova”.

– Ne znamo što se trenutno događa. U najmanju ruku, Federalno ministarstvo zdravstva je odavno trebalo izaći u javnost i objasniti razloge kašnjenja. Odgovornost se ne može prebacivati ​​na nekog drugog, jer Federalno ministarstvo zdravstva treba napraviti listu koja će biti zadovoljavajuća i za pacijente i za raspoloživi budžet. Ako nema dovoljno novca, neki nađu drugačiji način financiranja. Svi znamo da novca u Federaciji ima, ali nije raspoređen na pravi način. Novac se preusmjerava tamo gdje je vlastima u interesu, a bolesni ljudi nisu u interesu – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od raka dojke i drugih malignih bolesti “Renesansa”.

Dok pacijenti čekaju da se zavede red u zdravstvu, javna nabava, uvedu nove terapije i prošire indikacije za terapije, pročiste liste čekanja, riješi problem nedostatka citostatika – bolest uzima danak.

Svakim danom odnosi sve više života onih koji su mogli biti spašeni i postati korisni i produktivni članovi društva da su na vrijeme primili terapiju.

Time će, kako kaže Glušac, biti proglašeni kolateralnom štetom.

Iz Udruge su se osvrnuli i na nedostatak citostatika.

Glušac podsjeća da u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a ništa bolja situacija nije ni u drugim kliničkim centrima i bolnicama, u proteklih godinu i pol do dvije godine redovno nedostaje od pet do čak 20 citostatika.

Zbog toga su pacijenti prisiljeni sami tražiti i nabaviti lijek, što je dodatno maltretiranje onkološkog bolesnika.

– Pacijentu kao pojedincu puno je teže pronaći gdje kupiti lijek. S druge strane, pacijent u danom trenutku mora imati dovoljno novca da plati terapiju – kaže Glušac.

Istina, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH pacijentima refundira puni iznos cijene lijeka, što znači da u takvim situacijama Zavod plaća punu maloprodajnu cijenu citostatika.

Prema riječima Glušca, da je lijek nabavljen regularnim putem za isti iznos novca, Federalni zavod bi mogao platiti terapiju za tri ili četiri pacijenta.

– Akcijske su cijene lijekova za Zavod u veleprodaji, a akcijske za fizička lica u maloprodaji. To znači da Zavod sam sebi stvara dodatne troškove. Iako iz Federalnog zavoda ističu da postoji zamjena za lijek koji nedostaje, moram reći da to nije uvijek tako, te su vrlo često pacijenti primorani kupiti lijek koji nedostaje, a da ih niko ne pita imaju li novca. U vremenu u kojem živimo, sa standardom s kojim se nosimo, mnogima su dva kilograma limuna luksuz, a ne kupovni lijekovi – zaključuje Glušac.

Pacijenti čiji se embriji nalaze u zatvorenoj zdravstvenoj ustanovi Sjeverozapadnog medicinskog centra očekuju od Općinskog suda u Sarajevu poduzimanje zakonskih radnji kako bi proveli njihovu odluku i time spasili biološki materijal.

Prema riječima Alme Kovačević, zastupnice niza pacijenata, pacijenti su se nakon gotovo devetomjesečne agonije suočili sa situacijom da je sud, kao najviša instanca, vrlo učinkovito reagirao nakon njihovog jedinog podneska, dok je s druge strane Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) potpuno ignoriralo desetine njihovih molbi i zahtjeva, kao i adrese Ureda ombudsmena, Transparency Internationala i drugih subjekata u BiH i Hercegovine.

– U kontaktu sam s brojnim pacijentima, zabrinuti su, pod višemjesečnim stresom izloženi retraumatizaciji zbog situacije u koju su nas drugi doveli. Već smo jednom bili izloženi neugodnostima i traumama tijekom zahvata kojima smo uspjeli dobiti materijal koji je ostao zamrznut i zarobljen u klinici. Iako nakon svega izražavamo sumnju da su naši imigranti još uvijek “živi”, vjerujemo da će sud osigurati provedbu zakona, jer nam u suprotnom samo donošenje rješenja na papiru ništa ne znači – naglasio je Kovačević.

Podsjetimo, prošlog petka (26. lipnja) pacijenti su prosvjedovali ispred Federalnog ministarstva zdravstva.

Razlog je neprovođenje rješenja Općinskog suda u Sarajevu od 18. lipnja 2026. godine, kojim je određena privremena mjera osiguranja, a kojim se, između ostalog, nalaže Federalnom ministarstvu zdravstva da “kontinuirano stručno čuva materijal u propisanim kriouvjetima, osigura propisane količine tekućeg dušika i prelije ga o svom trošku, odredi vještačenje koje će provesti potrebne radnje i voditi urednu evidenciju”.

Nakon protesta reagiralo je Federalno ministarstvo zdravstva navodeći da je mjera Općinskog suda u Sarajevu protivna važećim propisima i da nije izvršna.

– Federalno ministarstvo zdravstva smatra da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje privremene mjere osiguranja prema Ministarstvu, te ostaje pri stavu da će postupati isključivo u okviru važećih zakonskih ovlasti i propisa Bosne i Hercegovine i Federacije BiH – priopćeno je prošlog petka iz Ministarstva.

Upravni odbor (UO) Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH već 11. godinu radi u privremenom sastavu, upozoreno je u najnovijem izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Federalnog ministarstva zdravstva u 2025. godini.

Sukladno članku 102. Zakona o zdravstvenom osiguranju, Upravni odbor Federalnog zavoda ima 11 članova koje imenuje Vlada FBiH na prijedlog ministra zdravstva, i to: po jednog člana iz svakog kantona, na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva i jednog člana iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Vlada FBiH je 5. studenog 2015. godine donijela odluku o imenovanju privremenog Upravnog odbora na mandat od tri mjeseca do okončanja postupka konačnog imenovanja.

Međutim, privremeno Upravno vijeće nastavilo je s radom u razdoblju od 2015. do 2025. godine, a njegovo konačno imenovanje još nije izvršeno jer, kako stoji u revizorskom izvješću, prijedlog za člana Upravnog vijeća nije dostavilo Ministarstvo zdravstva Županije Zapadnohercegovačke.

– S obzirom da je obveza Federalnog ministarstva zdravstva da Vladi FBiH podnese prijedlog za imenovanje Upravnog odbora, na temelju prijedloga kantonalnih ministarstava zdravstva, u 2025. godini nisu poduzete aktivnosti na pokretanju postupka imenovanja, odnosno pribavljanju prijedloga članova pred kantonalnim ministarstvima zdravstva, zbog čega prijedlog nije dostavljen Vladi FBiH sukladno članku 102. Zakona o zdravstvu. Zdravstveno osiguranje – istaknuli su revizori.

Dodajmo i da ovim organom upravljanja, nadležnim za poslovanje Federalnog zavoda, koji godišnje raspolaže desecima milijuna KM, već 11. godinu predsjeda umirovljena diplomirana pravnica Snježana Bodnaruk, koja je u Federalnom ministarstvu zdravstva radila do 2024. godine kao tajnica Ministarstva, kada je otišla u mirovinu.

U listopadu prošle godine na pitanje novinara Faktora – kada će biti imenovano stalno Upravno vijeće Zavoda – iz Federalnog ministarstva zdravstva odgovorili su da će “u narednom periodu pozvati sva kantonalna ministarstva zdravstva kako bi se poduzele aktivnosti na provođenju procedure utvrđivanja prijedloga članova Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH”.

Prilikom raspodjele sredstava tekućih transfera za kliničke centre u Federaciji BiH dio sredstava, u iznosu od 3.000.000 KM, odobren je Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar za namjene koje nisu utvrđene odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava, utvrdili su revizori Ureda za reviziju institucija FBiH u najnovijem izvješću o radu Federalnog ministarstva zdravstva.

Podsjetimo, transfer za kliničke centre u FBiH ostvaren je u iznosu od 45.000.000 KM. Federalna vlada je 12. svibnja prošle godine donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za kliničke centre u FBiH”, utvrđenim u proračunu za prošlu godinu.

Odlukom je odobrena raspodjela u pojedinačnim iznosima od 15.000.000 KM kliničkim centrima u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, čiji je osnivač FBiH.

Navedenom odlukom utvrđeni su kriteriji za raspodjelu transfernih sredstava i definirano da će se u okviru ovog programa transferna sredstva koristiti za podmirenje dijela dospjelih obveza po osnovi nabave lijekova i drugog potrošnog materijala, servisiranja i obnove potrebne medicinske opreme zbog dotrajalosti, neophodne za osiguranje kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga u javnim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač FBiH, kao što su sveučilišne-kliničke bolnice.

Federalno ministarstvo zdravstva je 25. travnja prošle godine uputilo korisnicima akt za dostavljanje programa utroška sredstava, au prilogu je obrazac zahtjeva.

Kako su naveli revizori, SKB Mostar je 12. svibnja dostavila Program utroška sredstava, a 30. svibnja zahtjev za isplatu sredstava za izmirenje obveza za poreze i doprinose iz 2011. – 2017., 2021., 2022. i 2023. godine u iznosu od 3.000.000 KM (obveze za doprinose za PIO iz i na plaće). 1.666.926 KM, obveze za doprinose za zdravstveno osiguranje iz i na plaće 1.189.302 KM, te obveze za doprinose za osiguranje od nezaposlenosti 143.771 KM), podmirenje obveza prema dobavljačima za lijekove i potrošni materijal nastale u razdoblju od 2023. do 2025. godine u iznosu od 10.000.000 KM te za podmirenje dr. obveze prema dobavljačima u iznosu od 2.000.000 maraka.

Prvotni ugovor sklopljen je 28. svibnja, a aneks ugovora 12. lipnja, s obzirom na to da je izmjenama Programa utroška sredstava utvrđeno da će se isplata izvršiti jednokratno, dok je izvornim ugovorom utvrđeno da će se sredstva isplaćivati ​​tromjesečno temeljem podnesenih zahtjeva.

Sredstva su doznačena u srpnju prošle godine.

SKB Mostar podnijela je Izvješće o namjenskom utrošku sredstava u rujnu u kojem je navedeno da su uplaćeni doprinosi za 42 zaposlenika za razdoblje od 01.01.2011.-31. prosinca 2023. godine (PIO iz i na plaće, zdravstveno osiguranje iz i na plaće, osiguranje za slučaj nezaposlenosti – datum isplate 02.07.2025. godine, izvadak Nove banke br. 131), podmirenje obveza prema dobavljačima za lijekove i potrošni materijal nastale u razdoblju od 2023. do 2025. godine u iznosu od 10.000.000 KM, te za podmirenje dr. obveze prema dobavljačima u iznosu od 2.000.000 maraka.

– Revizijom je utvrđeno da obrazac zahtjeva nije u skladu s odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava u dijelu sadržaja programa, s obzirom na to da je njime proširena namjena i predviđena mogućnost izmirenja obaveza po osnovu poreza i doprinosa. To je imalo za posljedicu da su prilikom raspodjele sredstava tekućeg transfera za kliničke centre SKB-u Mostar odobrena sredstva u iznosu od 15.000.000 KM, od čega je 3.000.000 KM odobreno za izmirenje obveza po osnovu poreza i doprinosa, iako ta namjena nije bila utvrđena odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava – navode revizori.

Imajući u vidu da je Odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđena namjena sredstava, uvrštavanjem mogućnosti izmirenja obaveza za poreze i doprinose u obrazac za prijavu omogućeno je, kako su istakli revizori, korištenje sredstava za nenamjenske svrhe.

– Navedeno ukazuje na neusklađenost sadržaja dostavljenog obrasca s utvrđenom namjenom Programa utroška sredstava, što nije u skladu s člankom 26. Zakona o izvršavanju Proračuna FBiH za 2025. godinu, kojim je definirano da se sredstva tekućih transfera koriste prema programima koje donosi Vlada – ističu revizori.

Što se tiče Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ova zdravstvena ustanova je 17. lipnja prošle godine dostavila Program utroška sredstava, a 15. listopada dopunu Programa utroška sredstava za nabavku medicinske i nemedicinske opreme za opremanje novih prostorija Centralnog medicinskog bloka.

– Ugovor je zaključen u julu, a aneks ugovora u oktobru 2025. godine, dok su sredstva doznačena u septembru 2025. godine. S obzirom na to da je aneks ugovora zaključen u oktobru prošle godine, KCUS do okončanja revizije nije dostavio izvještaj o utrošku sredstava – navodi se u revizorskom izvještaju.

Dodajmo i da je Sveučilišni klinički centar (UKC) Tuzla podnio Programu utroška sredstava 26. svibnja 1. kolovoza zahtjev za isplatu sredstava za izmirenje obaveza prema dobavljačima za lijekove i medicinska sredstva nastalih u razdoblju od 2023. do 2024. godine u ukupnom iznosu od 15.000.000 KM.

– Ugovor je sklopljen u kolovozu 2025. godine, a sredstva su doznačena u rujnu. UKC Tuzla je u ožujku 2026. godine dostavio Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava sa pregledom plaćenih faktura prema dobavljačima, kao i izvode iz banaka – saopćeno je iz Ureda za reviziju institucija FBiH.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) 16. siječnja 2026. godine Vladi Federacije BiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije dogodilo, upozorili su federalni revizori u najnovijem izvješću o reviziji navedenog ministarstva.

Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti zadnji put je mijenjana 2019. godine, a prema iznesenim podacima u razdoblju od 2022. do 2025. godine, kako navode revizori, bilježi se konstantan porast zaprimljenih zahtjeva za terapijama.

Do 31. prosinca 2025. godine zaprimljen je ukupno 81 zahtjev za popis Fonda solidarnosti.

– Vlada FBiH je u 2022. godini zaključkom zadužila Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH da revidiraju važeći popis Fonda solidarnosti i Vladi predlože novi, usklađen s financijskim mogućnostima Fonda. Sukladno navedenom zaključku, ministarstvo nije poduzelo aktivnosti na reviziji Liste lijekova do 2025. godine – istaknuli su revizori.

U vezi s navedenim, Federalno ministarstvo zdravstva je 7. svibnja prošle godine uputilo kliničkim centrima zahtjev za imenovanje predstavnika kliničkih centara u podpovjerenstva, koji bi kao članovi sudjelovali u vještačenju dokumentacije za davanje stručnog mišljenja i davanje prijedloga za uvrštenje lijekova na listu.

Prema zahtjevu, klinički centri bili su dužni dostaviti imena stručnjaka za 11 podpovjerenstava (za citostatike, lijekove za liječenje hepatitisa B i C, liječenje hemofilije, imunosupresive, za liječenje multiple skleroze, upalne bolesti crijeva, antiretrovirusne lijekove, artritis, očne i kožne bolesti).

No, nakon što su klinički centri dostavili svoje prijedloge, kako ističu revizori, nisu donesene odluke o imenovanju, već su na temelju njihovih prijedloga stručnjaci razvrstani po područjima (ukupno 11 skupina – npr. skupina citostatika s pet članova podpovjerenstva, skupina lijekova za liječenje hepatitisa B i C s tri člana povjerenstva itd.).

– Temeljem navedenog izvršene su analize i dana stručna mišljenja te je predloženo uvrštavanje određenih lijekova na Listu lijekova Fonda solidarnosti, zadržavanje određenih lijekova na Listi, isključenje određenih lijekova s ​​Liste, kao i prelazak određenih lijekova na Osnovnu listu/A listu lijekova i Listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Ministarstvo je 16. siječnja ove godine Vladi FBiH dostavilo prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, do okončanja revizije isti nije razmatran – naglasili su federalni revizori.

Tri godine dijalizirani pacijenti u Federaciji BiH, njih blizu 2.000, čekaju da nadležni federalni organi donesu podzakonske normativne akte koji će im omogućiti bolje uvjete u dijaliznim centrima.

Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) je još 2023. godine pokrenulo inicijativu za formiranje povjerenstva za izmjenu starog Pravilnika o uvjetima u pogledu prostora, kadra, lijekova, prehrane, medicinske i tehničke opremljenosti za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju dijalizu.

Kako je riječ o propisu starom više od 15 godina, donesena je odluka o izradi potpuno novog.

Povjerenstvo koje bi to radilo formirano je 2023. godine, ali se nikada nije sastalo, kaže Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.

– Udruga je krajem prošle godine održala Skupštinu kojoj su prisustvovali predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva i od koje smo tražili raspuštanje povjerenstva i imenovanje novog. Predložili smo i neke liječnike za novo povjerenstvo, što je prihvaćeno. Računali smo da ćemo posao brzo završiti. Doznajemo da je novo povjerenstvo formirano početkom ove godine te da su u pet mjeseci održali samo jedan sastanak na temu izrade novog pravilnika o uvjetima dijalize. Udruga je ponovo pokušala pokrenuti stvari s mrtve točke na način da smo se u nekoliko navrata obraćali Federalnom ministarstvu zdravstva, ali odgovora nije bilo – kaže Tomislav Žuljević, predsjednik udruge.

I dok u Federalnom ministarstvu zdravstva vlada muk, pacijenti na dijalizi bore se za preživljavanje.

Lijekovi su zastarjeli, a mnogi uopće nisu dostupni. Poseban je problem, navode u Udruzi, nedostatak veziva fosfora i eritropoetina, ključnog hormona koji prvenstveno stvaraju bubrezi. Njegova glavna uloga je poticanje koštane srži na proizvodnju crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), koji su odgovorni za prijenos kisika kroz tijelo.

– Razočarani smo, mislili smo da će ministarstvo povesti računa o 2000 teških bolesnika koji ovise o dijalizi i da će se stanje u dijaliznim centrima popraviti – ističe Žuljević.

Spomenuo je i katastrofalnu situaciju s hranom.

– Za jedan obrok dijaliznog bolesnika izdvaja se sedam KM. U većini dijaliznih centara pacijent dobije jednostavan sendvič koji se sastoji od dvije šnite kruha s dvije tanke šnite salame i malo soka. To je poražavajuća činjenica ako se uzme u obzir da dijalizni bolesnik treba imati kvalitetnu hranu koja je samo za njega, jer ne smije uzimati hranu s puno kalija i fosfora. Pokušajte zamisliti što možete kupiti po tako skupoj cijeni za sedam maraka. Ali postoji još jedan problem, a to je da mnogi centri za dijalizu ne poštuju ni tih sedam KM. Kakva korist od toga da Fond solidarnosti poskupi topli obrok, ako dijalizni centri to ne ispoštuju na način da ljudima daju kvalitetniji obrok. Dijalizni centri upravljaju tim novcem, a trebali bi raditi na poboljšanju prehrane – naglašava Žuljević.

Gorući problem je što pojedini kantoni, poput Srednjobosanskog, gdje je više od 100 pacijenata na dijalizi, nemaju nefrologa.

– Bolnica Travnik konstantno dobiva nove docente i primarijuse iz raznih oblasti medicine, što je za svaku pohvalu, ali ne možemo dobiti subspecijalistu nefrologa. Svjetska istraživanja pokazuju da je svaka deseta osoba potencijalni bubrežni bolesnik, tako da je činjenica da jedan kanton nema nefrologa zaista zabrinjavajuća – kaže Žuljević.

Jedino poboljšanje bilo je u opremi, aparatima za dijalizu, međutim, kako navode iz Udruge, većina je došla putem donacija, a ne osnivača dijaliznih centara (kantonalne vlade ili kantonalna ministarstva zdravstva) koji su dužni svakih pet godina obnavljati aparate.

– Uvjeti u centrima za dijalizu izravno utječu na zdravlje pacijenata. Navest ću primjer susjedne Hrvatske koja godišnje ima blizu 300 transplantacija. Unatoč tome, kod njih se broj dijaliznih osoba ne smanjuje tako brzo, a razlog je kvalitetna dijaliza koja je produžila životni vijek bolesnika. Nažalost, godišnje u Bosni i Hercegovini na dijalizi umre 400 ljudi – ističe Žuljević.

Dotaknuo se i broja transplantacija u FBiH. Kaže da je od početka godine do 10. travnja bilo 11 transplantacija bubrega, a rožnice ukupno 17.

Prema Žuljevićevim riječima, od 10. travnja do danas nije obavljena niti jedna, osim jedne početne u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar.

– Nemamo kontinuitet u transplantacijama i to je naš najveći problem. Samo krenemo i dajemo nadu pacijentima, a onda sve stane, kao da se pod nekim pritiskom rade transplantacije. Mnogo je pacijenata koji imaju živog donora, parova koji čekaju na transplantaciju organa. To se ne bi smjelo dogoditi. Donori i primatelji organa moraju svakih šest mjeseci na pretrage, neke od njih nisu nimalo ugodne, a ionako ih ostavite da čekaju transplantaciju – zaključuje Žuljević.