Gotovo polovica zaposlenika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća koji se bave održavanjem sustava za vođenje predmeta u sudovima i tužiteljstvima plaća se iz europskih fondova koji istječu ove godine.

Sukob između VSTV-a i Europske komisije doveo je do najave prestanka budućeg financiranja, a analiza Detektor otkriva da to može dovesti do ozbiljnih problema u održavanju ovog sustava, zbog čega je već otkriveno nekoliko afera u pravosuđu.

Prema podacima VSTV-a, trenutno je u ovoj instituciji oko trećina zaposlenih plaćena iz raznih projekata Europske unije koji završavaju ove godine. U VSTV-u su ukupno zaposlena 153 zaposlenika, od kojih se 106 financira iz državnog proračuna, a 47 je angažirano na realizaciji projektnih aktivnosti Vijeća i financira se iz donatorskih sredstava.

Trenutno su u tijeku dva IPA projekta Europske unije – “Pravda u fokusu: podrška učinkovitijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH” i “Unaprjeđenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH”.

Jedan od ovih projekata financira rad ukupno 13 informatičko-tehničkih (ICT) djelatnika, od ukupno 30 u timu, koji održavaju CMS i TCMS sustave za cijeli pravosudni sustav.

Jedna od glavnih uloga ovih sustava je automatska dodjela predmeta, što bi trebalo smanjiti mogućnost ručnog biranja suca ili tužitelja te povećati transparentnost rada pravosuđa. Zaobilaženje ovih sustava, odnosno ručna dodjela predmeta, dovela je do niza disciplinskih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija, pa je tako, između ostalog, smijenjena bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić, a prijavljen je i sadašnji glavni tužitelj Milanko Kajganić.

Europska komisija uputila je prošli tjedan pismo VSTV-u u kojem je, zbog donošenja pravilnika kojim se ograničava neovisnost vanjskih stručnjaka koji nadziru proces provjere imovinskih stanja sudaca i tužitelja, najavila da više neće financirati program vanjskih promatrača, te da je dovedeno u pitanje daljnje financiranje VSTV-a u cjelini.

Iz VSTV-a su Detektoru priznali da bi povlačenje sredstava za 13 stručnjaka za CMS i TCMS sustave značilo značajno smanjenje razvojnih aktivnosti te da bi onda svoje resurse usmjerili na osnovno održavanje ključnih aplikativnih sustava.

– Imajući u vidu brojnost i kompleksnost aplikativnih sustava koji su u upotrebi u Pravosudnom informacijskom sustavu, potpuni prekid donatorske podrške ICT Odjelu svakako će se negativno odraziti na sposobnost ICT Odjela da nastavi razvijati i održavati Sustav poslovnog odlučivanja, zatim cijeli niz aplikativnih sustava iz oblasti upravljanja ljudskim potencijalima u pravosuđu, te druge značajne sustave – navode iz VSTV-a.

Unatoč ovakvom pisanom odgovoru VSTV-a, predsjednik ove institucije Sanin Bogunić za Detektor je kazao da neće biti problema sa sustavima CMS i TCMS.

Članovi pravosudne zajednice s kojima je Detektor razgovarao kažu da je funkcioniranje pravosuđa zamislivo bez ovih sustava, a da i s njima glavni tužitelji pokušavaju ručno dodjeljivati ​​predmete i manipulirati sustavom.

– Pojavljuje se kao alat glavnog tužioca, a vrlo često kada glavni tužilac to ocijeni, to postaje protivno interesima Tužiteljstva. Ali bez TCMS-a bi bilo vrlo teško funkcionirati i to je problematično, a funkcionira na rubu regularnosti jer nema tehničkog osoblja koje bi podržavalo TCMS – rekla je jedna državna tužiteljica koja je željela ostati anonimna.

Iz VSTV-a za Detektor navode da su u prethodnom razdoblju, uz podršku izvršne vlasti, osigurali određeni broj radnih mjesta koja se financiraju iz proračuna BiH za ICT odjel Tajništva VSTV-a, a nakon provedene natječajne procedure zaposlen je određeni broj ICT stručnjaka – državnih službenika na razvoju i održavanju CMS/TCMS sustava.

Sve to povećalo je sposobnost Odjela za ICT da odgovori na izazove vezane uz razvoj i održavanje CMS/TCMS-a, ističu u ovoj instituciji.

Međutim, tijekom svibanjske sjednice VSTV-a ravnateljica Tajništva Ivana Zovko-Planinić izjavila je da ugovori s donatorima traju do kraja lipnja, ali da sam projekt traje do kraja rujna, što znači da se može očekivati ​​usporavanje razvoja prilagodbe CMS/TCMS sustava, kao i otežana tehnička podrška sudovima i tužiteljstvima.

Rekla je da se VSTV dugi niz godina oslanja na ovo projektno osoblje i da će nepopunjavanje ovih pozicija dovesti do kritičnog nedostatka kapaciteta na raspolaganju VSTV-u.

– Ne da nećemo moći unaprijediti sustav, nego se bojim da ćemo doći u situaciju da sam sustav ne funkcionira na način na koji smo navikli – rekla je tijekom predstavljanja.

Unatoč ovim najavama i pisanom odgovoru institucije da će biti velikih problema, predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić novinarima Detektora kazao je kako “CMS sustav funkcionira, funkcionirao je iu teškim vremenima i funkcionirat će i ubuduće”, te pojasnio da je Vijeće i prošle godine zaposlilo dva informatičara.

– Imamo ih 15. Pet ih je stalno zaposlenih i oni sami po potrebi mogu preuzeti cijeli posao. S druge strane, u prijedlogu proračuna za ovu godinu planirali smo primarno zaposliti informatičke službenike i ljude koji rade u Odjelu za imenovanja, što ćemo također dodatno ojačati, a već imamo naznake iz Ministarstva financija da nam je na neki način odobreno osam do deset radnih mjesta, čekamo donošenje proračuna i odmah nakon donošenja proračuna ćemo zaposliti i te ljude – rekao je Bogunić.

Iz Delegacije Europske unije u BiH za Detektor su pojasnili da su projekti “Pravda u fokusu: Podrška učinkovitijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH” i “Unaprjeđenje procesuiranja predmeta ratnih zločina u BiH” dio potpore EU domaćem pravosuđu i ulaze u završnu fazu implementacije.

Jedan od konkretnih koraka Reformske agende koju su usvojile vlasti BiH odnosi se na prijenos ICT pozicija VSTV-a iz projektnog financiranja u proračun BiH, dodaju iz Delegacije EU.

– Ovaj korak je povezan sa 1,8 milijuna eura EU fondova, a tek treba vidjeti konkretne korake koji bi doveli do toga da Bosna i Hercegovina može dobiti planirana sredstva – kazali su iz Delegacije.

U prethodnim godinama, prilikom izrade proračunskih zahtjeva, iz VSTV-a kažu da su redovito tražili povećanje odobrenog broja uposlenika, kako bi se omogućilo zapošljavanje na radnim mjestima koja su ranije popunjena angažmanom kadrova financiranih iz donatorskih sredstava.

U sklopu pripreme proračuna za 2026. godinu VSTV je uputio dopis Ministarstvu financija i trezora BiH u kojem je detaljno obrazložena potreba preuzimanja 20 radnih mjesta iz postojećih projekata.

– Pored navedenog, VSTV kontinuirano komunicira s Delegacijom Europske unije u Bosni i Hercegovini, nastojeći iznaći alternativna rješenja koja omogućavaju produljenje trajanja projekata, kao i nastavak angažmana projektnog osoblja na drugim projektima koje financira EU – navode iz VSTV-a.

Iz Delegacije EU pojašnjavaju da je za BiH važno osigurati učinkovitu provedbu izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u u dijelu koji se odnosi na integritet. Dodaju da sve izmjene predviđenih modaliteta trebaju biti predmet međusobnog dogovora između VSTV-a i Europske komisije.

– S obzirom na to da je VSTV BiH usvojio povezane amandmane, koji su u biti ignorirali stavove Komisije, trenutno procjenjujemo daljnje korake, uključujući sve potencijalne efekte na financijska sredstva EU za operaciju monitoringa – kazali su iz Delegacije EU.

VSTV je u travnju, unatoč neslaganju Europske komisije, donio izmjene propisa koji se odnose na vanjski nadzor i način angažmana stručnjaka koji prate rad Odjela za imovinsko-pravne knjige. Na posljednjoj sjednici Vijeća raspravljalo se o pismu koje je Gern Jan Koopman, glavni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Europskoj komisiji, uputio Boguniću, u kojem je poručio da EU ne vidi način da nastavi financirati vanjske promatrače ukoliko VSTV ne povuče svoj pravilnik koji je nedavno usvojen unatoč kritikama iz Bruxellesa.

Odvjetnik i bivši član VSTV-a Asim Crnalić za Detektor kaže da u njegovom mandatu u Vijeću nikada na dnevnom redu nije bilo rasprave o nedostatku sredstava za IKT, koje je kasnije formirano.

– Ne mogu sada zamisliti da bi uopće bilo moguće organizirati rad pravosudnih tijela bez CMS-a i TCMS-a jer se svi podaci pohranjuju u tim sustavima. Sve je to međusobno povezano i sada ako nedostaju sredstva, to je ogroman problem – kaže Crnalić.

Zaobilaženje sustava CMS i TCMS dovelo je do niza stegovnih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija, podsjeća Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH, što je dovelo i do narušavanja povjerenja javnosti u pravosuđe.

Traljić podsjeća da je protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić, koja je kažnjena razrješenjem s dužnosti, postupak pravomoćno okončan.

– Da bi se ostvarilo pravo na neovisno i nepristrano sudsko i tužiteljsko postupanje, predmeti bi se trebali raspoređivati ​​po ovom sustavu, ali to nažalost u praksi nije tako, a to pokazuju i podaci – kaže Traljić.

Odvjetnik Vlado Adamović, koji je branio Tadića u stegovnom postupku, pojasnio je da je CMS sustav napravljen tako da se predmeti ravnomjerno raspoređuju tužiteljima i da se spriječi moguća manipulacija. Naveo je da je Tužiteljstvo BiH glavni tužitelj, te mu je kroz interna pravila koja se stalno mijenjaju uskraćena mogućnost da bude izuzet iz CMS-a, ili vrlo rijetko, prema određenim pravilima, može izuzeti predmet iz CMS-a i dati predmet nekom drugom na rad.

– Ranije je bio potreban netko tko se, primjerice, specijalizirao za ekonomske poslove, a došao je veliki i ogroman predmet, jednostavno ne znaju svi tužitelji to raditi. A onda je glavni tužitelj bio tu da to podijeli. Pretpostavka je bila da je glavna tužiteljica normalna osoba i tako to funkcionira – objašnjava.

Traljić pojašnjava da je u 2021. godini Tužiteljstvo BiH, u kojem je Tadić smijenjen zbog zaobilaženja TCMS-a, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1.434 prijedloga, napominjući da je u jednom predmetu u kojem radi više tužitelja moguće više prijedloga. Tužiteljstvo BiH je tijekom 2022. godine u radu imalo 1.473 predmeta i ukupno 2.276 prijedloga, odnosno predmeta u kojima je glavni tužitelj birao tužioca koji će postupati po konkretnom predmetu mimo sistema automatskog upravljanja.

– Zbog toga je Transparency podnio prijavu Uredu disciplinskog tužitelja protiv Milanka Kajganića, koji je veliku većinu predmeta dodjeljivao izvan sustava automatskog upravljanja TCMS-a, zbog čega je njegov prethodnik na toj poziciji smijenjen – kaže Traljić.

Dodaje da je Ured disciplinskog tužitelja utvrdio da broj ustupanja predmeta u tužiteljstvu formalno nije ograničen važećom Uredbom o TCMS-u te da je analizom utvrđeno da je do povećanog broja ustupanja u 2022. godini došlo “zbog opravdanih organizacijskih promjena i novog rasporeda tužitelja po odjelima”, nakon čega je tužba odbačena.

– No, treba imati na umu da je povjerenje javnosti u pravosuđe znatno narušeno zbog svih afera koje smo imali proteklih godina, posebice slučajeva vezanih za dodjelu predmeta izvan TCMS-a – zaključuje Traljić.

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine, najviše pravosudno tijelo u BiH, nije ispoštovalo raniji dogovor ili upozorenja, zbog čega Europska unija trenutno razmatra svoje buduće financiranje procesa nadzora imovine sudaca i tužitelja, potvrđeno je za Detektor.

Ova odluka jednog od najvećih donatora domaćeg pravosuđa dolazi nakon što je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) promijenilo način angažmana vanjskih stručnjaka koji prate imovinsko stanje sudaca i tužitelja, potvrđeno je iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Delegacija je priopćila da je početkom ove godine VSTV razmatralo nacrt izmjena i dopuna pravilnika, koje bi iz temelja promijenile okvir na kojem počiva vanjski nadzor imovine sudaca i tužitelja, te bi predstavljale ozbiljan rizik da program vanjskog nadzora postane neučinkovit. Nacrt izmjena i dopuna, kažu, izazvao je niz zabrinutosti u pogledu učinkovitosti, vjerodostojnosti i neovisnosti vanjskog nadzora.

Ovu zabrinutost, dodaju, službeno je izrazila Valentina Superti, direktorica za zapadni Balkan u Glavnoj upravi Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, u pismima predsjedniku VSTV-a Saninu Boguniću od 10. veljače i 13. travnja.

– Unatoč tome, VSTV BiH je 15. travnja ipak usvojilo relevantne izmjene i dopune pravilnika, suštinski ignorirajući mišljenje Komisije – navode iz EU i dodaju:

– Trenutačno procjenjujemo naš tijek djelovanja, uključujući bilo kakav utjecaj na financiranje operacije praćenja od strane EU-a.

Uvođenje provjera imovine sudaca i tužitelja kroz izmjene i dopune Zakona o VSTV-u bile su presudne za BiH u dobivanju statusa kandidata za članstvo u Uniji. Donošenje novog zakona i dalje se smatra jednim od najvažnijih za nastavak europskog puta.

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće usvojilo je na sjednici u srijedu izmjene pravilnika u dijelu koji se odnosi na vanjski nadzor Odjela za provjeru imovine nositelja pravosudnih funkcija i način angažiranja vanjskih stručnjaka koji prate njihov rad. Članovi Vijeća odlučili su da će se vanjski stručnjaci birati putem javnog natječaja, a dva člana povjerenstava imenovati će Europska unija, a jednog VSTV.

Takvu su odluku donijele članice Vijeća bez konzultacija s EU-om i ona se razlikuje od prethodnog dogovora, potvrdili su za Detektor u Delegaciji Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Kako navode, potpora Europske komisije provedbi amandmana koji se tiču ​​integriteta ogleda se u programu vanjskog monitoringa, koji financira EU, a koji prati rad i cjelokupno funkcioniranje Odjela VSTV-a za prijavu imovine i interesa, kao i stegovne postupke. S VSTV-om su dogovoreni konkretni modaliteti provedbe, koji su omogućili zapošljavanje vanjskih stručnjaka i njihovog pomoćnog osoblja kroz otvorenu, transparentnu proceduru, temeljenu na stručnosti kandidata.

Sve izmjene utvrđenih modaliteta trebale bi biti dogovorene između VSTV-a i Europske komisije, navodi se u odgovoru Delegacije.

VSTV i EU već nekoliko mjeseci imaju nesuglasice oko angažmana i rada vanjskih stručnjaka koji bi trebali pomoći da se provjera imovine sudaca i tužitelja, koju domaće pravosuđe prvi put na ovaj način čini, provodi učinkovito i transparentno. Članovi Vijeća ranije su odbili prijedlog stručnjaka iz EU koja financira ovaj proces.

Nakon toga VSTV je počeo mijenjati pravila njihovog angažmana.

Prvog ovotjednog dana sjednice VSTV-a Odjel za pravne poslove iznio je sažetak prijedloga Vijeća i odgovora Europske komisije te je naveo kako je prijedlog Vijeća bio da se postupak angažiranja provede na temelju javnog poziva koji je Vijeće objavilo uz formiranje povjerenstva, ali da su od Europske komisije dobili odgovor da se ne slažu s tim prijedlogom jer smatraju da Vijeće ne bi trebalo birati stručnjake na predloženi način kako bi se izbjeglo percipirani ili stvarni sukob interesa.

Iz Bruxellesa su, kako je pojašnjeno, poručili da se uloga Vijeća treba ograničiti na provjeru ispunjava li odabrani stručnjak minimalne kvalifikacije.

VSTV je u priopćenju naveo da je odlučeno da u povjerenstvima za izbor stručnjaka za vanjsko praćenje većinski sastav povjerenstva za izbor čine članovi izabrani iz međunarodnog partnera – EU, “čime je dodatno potvrđena neupitna opredijeljenost Vijeća za stvaranje percepcije potpune neovisnosti stručnjaka za vanjsko praćenje rada Odjela”.

Rad vanjskih stručnjaka od srpnja 2025. financirat će Europska unija. Vanjski stručnjaci ovlašteni su pratiti stegovne postupke koji proizlaze iz imovinsko-interesnih postupaka, ali ne daju prijedloge o konačnim odlukama.

U novom izvješću vanjski stručnjaci upozoravaju da Odjel za provjeru imovine sudaca i tužitelja i dalje radi nedovoljno kapaciteta, a odbijanje članova kućanstava da dostave podatke i ograničena međunarodna suradnja usporava rad, dovodeći u pitanje mogućnost obrade svih prijava na vrijeme.

Državno vijeće Federacije BiH donijelo je na telefonskoj sjednici niz odluka kojima se izdvaja gotovo 13 milijuna KM za programe kulture, sporta i mladih, a ujedno je utvrđen i model raspodjele sredstava Federalnog fonda solidarnosti u 2026. godini.

Na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta usvojeno je pet programa utroška sredstava ukupne vrijednosti 12.980.000 KM, planiranih Proračunom FBiH za 2026. godinu.

Sredstva će se raspodijeliti prema unaprijed utvrđenim općim i posebnim kriterijima.

Najveći dio novca usmjeren je prema sportu i mladima. Za programe podrške mladima planirano je milijun KM, dok je za sportove od značaja za Savez izdvojeno 4.550.000 KM.

Značajna sredstva predviđena su i za područje kulture. Za zaštitu i promicanje kulturno-povijesne baštine i razvoj umjetničkog stvaralaštva osigurano je ukupno 4.430.000 KM, od čega za neprofitne organizacije 4.330.000 KM, a za pojedince 100.000 KM. Dodatno, kroz kapitalni transfer planirano je još 3.000.000 KM za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju kulturnog i graditeljskog naslijeđa.

Vlada je donijela i odluku o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću u iznosu od 1.680.000 KM, uplaćenih u proračun tijekom 2025. godine.

Od tog iznosa, milijun KM bit će usmjereno za projekte iz oblasti kulture, dok će 680.000 KM biti iskorišteno za razvoj profesionalnog i amaterskog sporta, uključujući i povećanje fonda za nagrađivanje vrhunskih sportskih rezultata. Sredstva će biti dodijeljena korisnicima nakon provedenih javnih natječaja.

Istovremeno, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, donesena je Odluka o izdvajanju sredstava u Federalni fond solidarnosti za 2026. godinu.

Utvrđeno je da će se u ovaj fond usmjeriti 10,2 posto ukupnih prihoda od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Kako je pojašnjeno, sredstva fonda solidarnosti koriste se za financiranje prioritetnih programa zdravstvene zaštite i najsloženijih oblika liječenja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Preostalih 89,8 posto doprinosa ostaje na raspolaganju kantonalnim zavodima za zdravstveno osiguranje.

Iz Vlade FBiH priopćeno je da će o ovoj odluci biti obaviješten Parlament Federacije BiH, uz napomenu da se svake godine utvrđuje postotak izdvajanja u fond solidarnosti sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju.

Oboljeli od četiri vrste teških rijetkih bolesti, plućne arterijske hipertenzije, kronične tromboembolične plućne hipertenzije, transtiretinske amiloidoze i Fabryjeve bolesti, njih 19, koliko ih ima u Kantonu Sarajevo, sami snose troškove terapije jer nisu na listi lijekova.

Kako bi pomogli tim pacijentima, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo prof. dr.sc. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović podnijela je ministru zdravstva KS inicijativu da se u finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja KS za 2026. godinu, u okviru sredstava za lijekove po posebnim programima, za koje je planirano izdvajanje od 9,175 miliona KM, uvrsti i finansiranje lijekova za ove četiri vrste bolesti.

– Smatram da je u okviru planiranih proračunskih sredstava i posebnih programa potrebno osigurati financiranje ovih terapija, kako bi se oboljelima od rijetkih i teških bolesti omogućilo pravovremeno, kontinuirano i medicinski indicirano liječenje, sukladno važećim stručnim smjernicama i načelima jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti. Dobio sam informaciju da su neke farmaceutske kuće nudile financiranje dijela terapije, možda pola godine ili godinu dana. Ali to nije rješenje, ako zdravstvene vlasti ne odobre sredstva za budućnost. Ovo pitanje zahtijeva sistemsko rješenje – naglašava Gavrankapetanović-Smailbegović.

Problem financiranja ovih terapija bit će riješen onog trenutka kada se riješi pitanje financiranja Federalnog fonda solidarnosti. Ali zbog besparice, prema riječima Gavrankapetanović-Smailbegović, pacijenti su primorani tražiti pomoć kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja kako bi dobili lijek koji im spašava život.

– Kanton Sarajevo je djelimično riješio onkološke i reumatološke pacijente, novca ima i mislimo da bi Zavod mogao pomoći i pacijentima koji boluju od ove četiri bolesti. Sreća u ovoj nesreći je, da tako kažem, samo 19 pacijenata. Riječ je o skupim terapijama koje pacijenti ne mogu sami financirati. Obitelji se nose na različite načine. Mislim da naše vlasti to ne bi trebale dozvoliti, jer novca ima – naglasila je Gavrankapetanović-Smailbegović.

Prof.dr.sc. Edin Begić, kardiolog Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, svakodnevno je u kontaktu sa pacijentima koji boluju od rijetkih bolesti iz oblasti kardiološke prakse.

Kaže da je nedostatak lijekova za ove četiri bolesti ogroman problem koji traje već 30-ak godina.

Prema riječima Begića, u FBiH ima blizu 30 oboljelih od plućne arterijske hipertenzije. Napominje da je taj broj možda i veći, ali da su pacijenti odustali od liječenja jer godinama nisu imali osnovno liječenje.

– Plućna arterijska hipertenzija nastaje kada dijete ima prirođenu srčanu anomaliju koja nije prepoznata, kasno je operirana ili je općenito zaostala posljedica nakon operacije. Takve bolesnike treba liječiti iz pedijatrijske populacije. Do prije nekoliko godina zdravstveni sustav nije pokrivao niti jednu vrstu terapije. Prije nekoliko godina, uz sildenafil, sustav pokriva bosentan u pedijatrijskoj populaciji, dok pacijenti stariji od 18 godina ostaju samo na sildenafilu. No, radi se o bazičnoj terapiji koja ne donosi puno koristi za pacijente, ne mijenja tijek bolesti. U to je vrijeme taj korak bio veliki napredak za pedijatrijsku populaciju. Kasnije smo pisali razne zahtjeve, pa bi Zavod ili Fond refundirao pola troškova za populaciju stariju od 18 godina, a onda bi farmaceutska kuća pacijentu donirala kutiju bosentana i uglavnom bi vrijeme tako prolazilo – objašnjava Begić.

Dodaje da se nakon bosentana pojavilo još nekoliko linija liječenja bolesti koje utječu na stanje kardiovaskularnog sustava i kvalitetu života pacijenata, što nije dostupno pacijentima u FBiH.

– Riječ je o terapiji koja predstavlja revoluciju u liječenju plućne arterijske hipertenzije. To je takva bolest da pacijent ne može funkcionirati bez terapije sa simptomima kao što su: smanjena tolerancija na napor, s modrim usnama i prstima, dok bolesnik ne može obavljati svakodnevne životne aktivnosti, te na kraju dolazi do uznapredovale faze zatajenja srca, što je u biti i razlog smrti.

Kaže da je KS obezbijedio sildenafil kao tretman, dok ostali kantoni nisu, što je minimum.

– Trenutačno pratimo šest pacijenata (broj je sigurno veći) s kroničnom tromboembolijskom plućnom hipertenzijom, za koje lijek riociguat nije dostupan.

– Kronična tromboembolijska plućna hipertenzija je posljedica plućne embolije, oštećuje funkciju srčanog mišića i dovodi do zatajenja srca i sustavnih posljedica. Pomoć ovim pacijentima je lijek riociguat kojeg u BiH nema (pored intervencijskog ili kirurškog liječenja koje u BiH nije moguće) – ističe Begić.

Transtiretinska amiloidoza vjerojatno je najaktualnija tema u kardiološkoj praksi, a takvih će pacijenata idućih godina biti sve više, smatra Begić.

– Bolest uzrokuje nakupljanje proteinskih naslaga u tijelu, što uzrokuje zatajenje više organa. Može biti idiopatska, uvjetovana genetikom, i divlja, senilna, koja nastaje starenjem – navodi.

Liječi se terapijski tafamidisom, akoramidisom ili vutrisiranom, ovisno o profilu bolesnika, naglasila je Begić, te dodala da u KS ima devet pacijenata s navedenom dijagnozom.

Fabryjeva bolest u KS je dijagnosticirana kod dvije pacijentice, majke i kćerke, gdje je kćerka na promatranju, ali je majci potrebna terapija, jer ima zahvaćenost srčanog mišića, kaže Begić.

Na razini Federacije Bosne i Hercegovine postoji Fond za rijetke bolesti. No, Begić je inicirao stvaranje istog fonda na razini KS-a, ističući kako je to jedina mogućnost da pacijenti dobiju nešto od liječenja.

– Pacijenti jedva čekaju da se Federacija dogovori o ovom pitanju, jer se do sada pokazalo da je to nemoguća misija. Fond za rijetke bolesti KS bio bi neovisan od federalnog i njegov osnivač bi bila Vlada KS. Pitanje financiranja je vjerojatno problem, ali praksa iz susjednih zemalja pokazuje da bi minimalno povećanje boravišne pristojbe u iznosu od jedne KM bilo moguće rješenje problema (vjerojatno postoje i druge opcije za isto), jer je ovih pacijenata malo, uz napomenu da iako je bolest rijetka, oboljela osoba ne smije ostati nevidljiva za sustav – zaključila je prof.dr.sc. Begić.

Komisija za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH jutros je održala sjednicu na kojoj su bili i predstavnici pacijenata i liječnika koji od Vlade FBiH traže da za Fond solidarnosti u 2026. godini izdvoji onoliko novca koliko je zakonom propisano.

Podsjetimo, Federalna vlada je 29. prosinca prošle godine usvojila dokument proračuna FBiH u iznosu od 8,9 milijardi KM, kojim je za Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH planirala sredstva u iznosu od 80.000.000 KM, što uključuje i Fond solidarnosti, što je svega 23, odnosno 24 posto od stvarnog iznosa propisanog člankom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH.

Prof.dr.sc. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović, koja je prisustvovala sastanku, kazala nam je da se procjenjuje da će ove godine od doprinosa za zdravstveno osiguranje biti prikupljeno blizu 250 milijuna KM, te da je Vlada FBiH toliko trebala uplatiti u Fond solidarnosti.

– Umjesto toga Vlada je predložila 80 milijuna KM, odnosno oko 25 posto ukupnog iznosa, što znači da će pacijenti, među kojima su najteži, onkološki, ove godine biti uskraćeni za blizu 170 milijuna KM. To je sramotno i nedopustivo u vrijeme kada naši pacijenti svakodnevno putem humanitarnih organizacija i SMS porukama prikupljaju novac kako bi kupili lijekove i tako sebi produžili život za još mjesec dana – istakla je Gavrankapetanović-Smailbegović.

Podsjetila je da je u protekle tri godine kao izaslanica u Domu naroda FBiH kroz amandmane nudila rješenja za rješavanje pitanja financiranja Fonda solidarnosti.

– Uputio sam inicijativu da se kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja poveća tranša prema Fondu solidarnosti sa 10,2 na 12,2 posto. Tranša kantonima u iznosu od 200 milijuna KM uvedena je u vrijeme pandemije koronavirusa. Pandemija je prošla, ali tranša ostaje. Moj je prijedlog bio da se ta tranša prebaci u Fond solidarnosti. Rješenje bi moglo biti i da se od 770 milijuna KM prikupljenih trošarina koje pripadaju Federaciji BiH svega 20 posto izdvoji za Fond solidarnosti. Time bi se u potpunosti riješilo pitanje financiranja Fonda solidarnosti, a od tog novca trošarine idu za liječenje bolesnika – naglasila je Gavrankapetanović-Smailbegović.

Skupu je nazočio i prof. dr.sc. Maja Banjin, onkologinja, koja je članovima Povjerenstva objasnila s kakvim se problemima susreće u svakodnevnom radu s onkološkim pacijentima.

Istaknula je da je trenutno 1200 pacijenata na listi čekanja za terapije koje spašavaju život.

– Riječ je o pacijentima kojima je dijagnosticirana maligna bolest, ali nipošto nisu osobe osuđene na smrt. Međutim, čekajući na toj listi na liječenje, tim će pacijentima odgovorne osobe potpisati smrtnu presudu. Takvi pacijenti su primorani prikupljati novac preko Pomozi.ba kako bi došli do magičnih 100.000 ili 200.000 KM, koliko košta godišnja terapija oboljele od maligne bolesti. Rak nije kraj ako pacijent na vrijeme dobije lijek. Život će mu biti spašen, a on će biti koristan član društva, radno sposoban i spreman ispuniti sve obveze koje mu život nameće – rekao je Banjin.

Članovi Povjerenstva saslušali su predstavnike pacijenata i liječnika te obećali da će pokušati pronaći rješenje za financiranje Fonda solidarnosti.

No, smatra Banjin, ona nikako ne smije biti parcijalna, jer kao takva neće riješiti problem.

– Poražavajuće je kad sam čuo da novca ima i da to nije problem. Problem je u prioritetu nekih stvari koje ne smiju biti ispred života i zdravlja građana – naglasio je Banjin.

Gavrankapetanović-Smailbegović je radi rješenja posjetila Vladu Kantona Sarajevo koja je izdvojila novac za svoje onkološke pacijente koji su na listi čekanja. No, kako je rekla, to je parcijalno, trenutačno rješenje, nikako sustavno.

– Članovi kolegija su podržali naša izlaganja i obećali da će Kolegiju predložiti četiri točke na izlaganje – kazala je Gavrankapetanović-Smailbegović.

Sastanku je prisustvovala i Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH i članica projekta “Glasaj za život”.

Danas se nastavlja sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj će se, između ostalog, glasovati o predloženih 80.000 KM za Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

Stefanišin, koji ispred Udruge i ispred projekta “Glasaj za život” prisustvuje sjednici Zastupničkog doma, pozvao je zastupnike da glasaju po svojoj savjesti te da proračun bude usvojen samo ako Vlada FBiH u potpunosti poštuje članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

– Fond solidarnosti postoji da ispravlja nepravdu. Ako mu danas ne povećate proračun, legalizirate tu nepravdu. Liste čekanja nisu medicinska stvarnost, već politička odluka. Bolest ne čeka na zahvat, a terapija ne bi trebala ovisiti o poštanskom broju. Rani pristup terapiji spašava živote i smanjuje troškove. Zakašnjelo liječenje dovodi do invaliditeta i smrti. To nije mišljenje pacijenata – to je činjenica. Pacijenti se neće sjećati obrazloženja, sjećat će se kako ste glasali. Ovo nije fiskalno pitanje, ovo je glasanje o životu – rekao je Stefanišin.

Povjerenstvo za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH održat će sjednicu u utorak, 20. siječnja, na koju su pozvani predstavnici Udruga oboljelih od melanoma u FBiH koji od Vlade FBiH traže da za Fond solidarnosti u 2026. godini izdvoji onoliko novca koliko je zakonom propisano.

Federalna vlada usvojila je 29. prosinca prošle godine dokument proračuna FBiH u iznosu od 8,9 milijardi KM, kojim je za Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH planirala sredstva u iznosu od 80.000.000 KM, u što je uključen i Fond solidarnosti, što je svega 23 ili 24 posto od stvarnog iznosa propisanog Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.

Reagirali su priopćenjem iz Udruge oboljelih od melanoma u kojem su ukazali na ozbiljnu i pravno problematičnu neusklađenost proračuna FBiH za ovu godinu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, posebice člankom 82. stavkom koji regulira financiranje Fonda solidarnosti.

– Zakon jasno propisuje da Vlada Federacije BiH mora planirati sredstva za Fond solidarnosti u onom iznosu koliko se u Fond uplaćuje iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Proračunom za 2026. godinu planirano je svega 80 milijuna KM, dok su uplate iz doprinosa višestruko veće od 280-300 milijuna KM, što znači da ovakva izdvajanja za Fond solidarnosti predstavljaju kršenje zakona i izravnu prijetnju pravima pacijenata – navode iz Udruge te dodaju da neusklađeno financiranje Fonda solidarnosti rezultira: ograničenim pristupom suvremenim terapijama, produženim listama čekanja, nejednakim ostvarivanjem prava pacijenata. prava, posebice oboljelih od rijetkih i teških bolesti, uključujući i onkološke bolesnike.

Prim. dr.sc. Fikret Operta, zamjenik predsjednika Udruge, kaže da će na sjednici Odbora za ekonomsku i financijsku politiku tražiti da Vlada FBiH u potpunosti ispoštuje Zakon i u Fond solidarnosti uplati onoliko sredstava koliko je navedeno u članku 82.

– Očekujemo da Uprava uvaži naše primjedbe i da Fondu za teške bolesnike uplati 100 posto sredstava – ističe Operta.

S obzirom na to da su u Odboru predstavnici pozicije i opozicije, iz koje dolazi i predsjedavajući Admir Čavalić (SBiH), pitali smo Opertu – kolike su šanse da dobiju njihovu podršku.

– Svjesni smo da u Povjerenstvu sjede predstavnici i pozicije i opozicije, ali svima njima, kao i cijeloj Vladi, mora biti jasno da će im, ako ne budu poštivali zakon, samo ove godine biti dužni između 150 i 200 milijuna KM, što je daleko više novca nego za tvrtku Viaduct. Dug prema pacijentima u samo tri godine veći je od 450 milijuna KM. Javnost već mjesecima čita o aferama Viadukt, “kumovoj zgradi” i drugim stvarima, ali nitko ne spominje aferu iznuđivanja novca od pacijenata, koja se ponavlja svake godine kada federalne vlasti u prosjeku otmu pacijentima oko 150 milijuna KM. To je zapravo najveća afera u državi, zbog koje ljudi svakodnevno umiru – naglasio je Operta.