Evropska komisija zaustavila je isplatu 125 miliona eura koje su entiteti u Bosni i Hercegovini trebali dobiti kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije, objavila je u srijedu Hina, pozivajući se na lokalne medije.

Ta je informacija potvrđena je nakon što je ove sedmice iz Brisela stiglo upozorenje da bi sankcije mogle biti odgovor na secesionističku politiku vlasti Republike Srpske.

Evropska komisija i vlasti BiH su u decembru 2020. potpisali sporazum o paketu pomoći, vrijednom 250 miliona eura, namijenjenom Federaciji BiH, RS-u i distriktu Brčko. Polovica tog iznosa isplaćena je 2021, a ostatak je trebao biti prebačen na račune u BiH tokom januara ove godine, no to se nije dogodilo, a neizvjesno je kada i hoće li uopće taj novac biti isplaćen.

Predstavnici Delegacije EU u BiH za banjolučke Nezavisne novine su pojasnili kako je isplata drugog dijela paketa pomoći Unije suspendirana temeljem kriterija o uvjetovanosti te pomoći poduzimanjem mjera na planu ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti, ali i borbi protiv korupcije, kao i boljeg funkcioniranja tržišta rada.

“Provedba ovih mjera i politika zahtijevat će blisku saradnju svih nivoa vlasti. EU će u narednim mjesecima izvršiti procjenu usklađenosti s uvjetima za dodjelu makrofinansijske pomoći”, pojašnjenje je Delegacije EU.

BiH je do sada iz evropskih fondova dobila pomoć od 345 miliona eura za suočavanje s posljedicama pandemije prouzrokovane korona virusom. Od toga su nepovratna sredstva iznosila 95 miliona eura, a ostatak su bili povoljni krediti.

Cjelokupna privreda BiH najvećim je dijelom oslonjeno na tržište EU gdje plasira više od dvije trećine svog izvoza, a takav omjer vrijedi i za bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku.

Glasnogovornik Evropske komisije Peter Stano u utorak je potvrdio kako bi zaoštravanje političke krize u BiH, prouzrokovane destruktivnim postupcima vlasti RS usmjerenim na izdvajanje tog entiteta iz ustavno-pravnog poretka BiH, moglo navesti Uniju na posezanje za kaznenim mjerama protiv odgovornih.

“Opredijeljeni smo omogućiti dijalog koji bi doprinio uklanjanju zapreka stvarnom napretku na evropskom putu BiH za dobrobit svih građana i zemlje. Ukoliko se situacija dodatno pogorša EU raspolaže širokim paketom alata, uključujući postojeći okvir sankcija EU i reviziju ukupne pomoći EU”, kazao je Stano.

Odmah nakon te njegove izjave šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler potvrdio je kako Unija smatra vlasti u Banjoj Luci izravno odgovornima za eskalaciju krize u zemlji, koja je uslijedila obilježavanjem 9. januara kao dana RS.

SAD je prošle sedmice, zbog postupaka koji ugrožavaju stabilnost BiH i mir u zemlji, sankcijama kaznile srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog pravnog savjetnika Milana Tegeltiju, a očekuje se kako će popis osoba pod američkim kaznenim mjerama biti proširen.

Glasnogovornik Evropske komisije Stano najavio je kako će se tema mogućih sankcija protiv osoba odgovornih za krizu u BiH naći na dnevnom redu Vijeća za vanjske poslove Unije, zakazanom za 24. januar.

Neke članice Unije poput Mađarske upozorile su ranije kako su spremne blokirati uvođenje evropskih sankcija Dodiku i drugim političarima iz reda bosanskih Srba, dok velike zapadne države poput Njemačke jasno podupiru nametanje kaznenih mjera.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman ranije je kazao kako bi prije sankcija trebalo iskoristiti sve druge opcije. “Treba najprije iscrpiti sve mogućnosti koje proizlaze iz razgovora i dijaloga pa onda utvrditi ostale instrumente koji bi trebali djelovati da se nastave reformski procesi u BiH”, kazao je Grlić Radman prije nego što je Washington objavio svoje sankcije protiv Dodika.